http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/ en branko.videnovic@zg.t-com.hr Copyright 2010 2010-09-07T16:26:41+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/jesenski-medunarodni-zagrebacki-velesajam-22.-do-26-/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/jesenski-medunarodni-zagrebacki-velesajam-22.-do-26-/#When:16:26:41Z Energetika Na sajmu Energetika predstavit će se tehnološka rješenja, znanja, proizvodi i usluge domaćih proizvođača, te promovirati proizvođači iz okolnih zemalja. Contech Renomirani domaći i inozemni izlagači predstavit će svoju opremu za grijanje, uštedu energije i zbrinjavanje otpada. Dani mode Glavno događanje u okviru Dana mode bit će stručni skup TEKSTILNI DANI ZAGREB 2010. na temu „Mogućnosti i perspektive tekstilne i odjevne industrije“. Široka potrošnja Uz hrvatske tvrtke svoje tradicionalne rukotvorine tepihe, tekstilne proizvode, nakit, suvenire, kožnu galanteriju proizvode predstaviti će izlagači iz Egipta, Irana, Indije, Pakistana, Mađarske, Srbije, Slovenije i Senegala. Glazba i mutimedija, Ples Na Sajmu glazbe i multimedije, domaći i inozemni izlagači predstavit će glazbene instrumente, ozvučenja, rasvjetu te drugu glazbenu i scensku tehniku. U izložbeni dijelu posjetitelje očekuju atraktivni i zabavni sadržaji ; show programi DJ-a i plesnih skupina, edukativne i plesne radionice, laser show, natjecanja u plesu i fotografiji i nastupi domaćih i inozemnih glazbenika. Mystic Jesenski međunarodni zagrebački velesajam najširoj domaćoj i stranoj javnosti predstavlja Mystic- 1. Međunarodnom sajmu alternative, zdravog života i graničnih područja znanosti U paviljonu 6, posjetitelji će moći upoznati razne terapijske metode, dobiti korisne savjete o poboljšanju zdravlja, isprobati zdravu hranu, posjetiti radionice kuhanja i upoznati se s prirodnom kozmetikom uz promotivne tretmane i šminkanja. Osim zajedničkog vježbanja yoge, relaksacije smijehom, demonstracija efikasnih tehnika disanja, Art of living band priprema koncert duhovne glazbe. Kolektivni nastupi zemalja Kolektivnim izložbama predstavit će se izlagači iz Austrije, Indonezije, Kine i Poljske. Zemlja partner –NR Kina NR Kina ovogodišnja zemlja partner, u paviljonu 11A, poznatom pod nazivom Kineski paviljon, fotografijama, video zapisima i izlošcima predstavit će svoja dostignuća s područja gospodarstva, kulture, tehnologije i sporta. Kineski izlagači izložit će šaroliku ponudu svojih proizvoda među kojima; uredski pribor, tekstil, opremu za kućanstvo, odjeću, mobilne telefone, računala, elektroniku, kozmetiku, strojeve za proizvodnju i preradu plastike i gume. Za vrijeme sajma, 24. rujna održat će se Hrvatsko-kineski gospodarski forum kao mjesto poslovnih razgovora i susreta kineskih i hrvatskih gospodarstvenika. Prvi put na Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu prezentirati će se Zagrebački holding. U okviru tematskih cjelina Energetika-Ekologija-Promet i logistika pod motom „Zagrebački holding za održivi urbani razvoj“ u paviljonu 8A, podružnice ZGH predstavit će razvojne projekte u interesu građana, a u svrhu poboljšanja prometne povezanosti, smanjenja gužvi; unapređenja u području stanovanja, komunalnog gospodarenja, graditeljstva, načina organizacije upravljanja te održavanja stambenih zgrada s osvrtom na energetsku učinkovitost. Posebna pozornost biti će usmjerena na značaj zaštite i uređenja okoliša. Program stručnih i popratnih događanja Osim brojnih stručnih skupova, susreta gospodarstvenika, predstavljanja izlagača te kulturnih i zabavnih sadržaja, najznačajniji poslovni skup sajma je Hrvatski gospodarski forum, na kojem sudjeluju predstavnici Vlade Republike Hrvatske i najuspješniji gospodarstvenici Hrvatske u tekućoj godini. Gospodarski forum na temu „Hrvatska na vratima EU - mogućnosti i perspektive“ održat će se 22. rujna u 15.00 sati u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma. Nagrade i priznanja Podjela pohvala i priznanja izlagačima za uspješnost nastupa bit će u petak, 24. rujna 2010. u 15.00 sati u dvorani Klub izlagača. Svečano otvorenje 22. rujna 2010. godine u 10.00 sati – Kongresni centar Zagrebačkog velesajma. Cijene ulaznica: - cjelodnevna ulaznica 30 kn - cjelodnevna ulaznica za učenike, studente, umirovljenike 15 kn ulaznica za sve dane trajanja Sajma 90 kn Radno vrijeme za posjetitelje Sajma : 9.30 - 19.00 sati Gospodarstvo 2010-09-07T16:26:41+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/blanka-i-dalje-leti-kosarkasi-i-dalje-padaju/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/blanka-i-dalje-leti-kosarkasi-i-dalje-padaju/#When:16:21:48Z Primirila se klupska nogometna euforija, a dok se nismo niti okrenuli eto reprezentativne. Mladi i „stari“ oduševili su rezultatima, donekle i igrom, te nam dali za misliti o plasmanu na velika natjecanja. Ali nepravedno je zbog dvije utakmice veličati nekoga kad imamo, primjerice, Blanku Vlašić. Sportašicu koja jednostavno ne zna za poraze. Dok primjerice košarkaši ne znaju za pobjede. Pustimo zasad njih, Blanka je ime tjedna. Toliko nas je navikla na uspjeh da smo već počeli pohlepno očekivati svjetski rekord, koji bi se jedini sad računao. Uistinu je bila sjajna proteklog tjedna. Na Hanžekovom memorijalu suvereno je osvojila prvo mjesto i dobila ovacije Zagreba, a potom je nekoliko dana kasnije na Kupu kontinenata u Splitu skočila najviše ove sezone (205) i dobila ovacije svojih sugrađana. Nije mogla, a da ne brizne u plač trčeći sa zastavom počasni krug na atletskoj stazi prepunog Poljuda. Splićani i dalje uživaju prekrasne sportske dane. A nije loše ni Zagrepčanima. Nakon Hanžeka su nastavili uživati u rapsodiji našeg vaterpola. Barakude su nakon početnog poraza od Crne Gore stisnule zube i doslovno pregazili sve protivnike. Koliko su snažni pokazali su protiv do tog trenutka prvih i neporaženih Talijana. Glatkih 8-5 za direktan plasman u polufinale! Dakle, borba za medalje u Zagrebu. Svi s uzbuđenjem čekaju što će biti i prikriveno, ili otvoreno, očekuju najsjanije odličje. Bilo bi to prekrasno, posebno jer je ambijent na Mladosti odličan, publika fenomenalna i vaterpolo je dokazano sport kojeg hrvatska publika prepoznaje. Ili, bolje rečeno, vaterpolo je prepoznat jer odiše kvalitetom. Baš kao i skok u vis Blanke Vlašić ili bacanje diska Sandre Pekrović. Publika cijeni sportske veličine i dolazi ih pozdraviti i bodriti. Tako će biti i protiv Grčke na Maksimiru. Bilićevi izabranici su pogocima Petrića, Olića i Srne iz Latvije stigli s tri pogotka i tri boda, a odmah ih čekaju na domaćem nam terenu Grci. Reprezentacija koja je uz nas najveći favorit skupine. Ipak, nisu to oni Grci iz 2004. ili Rehhagelova doba. Odigrali su svega 1-1 s Gruzijom, a bili su domaćini. To ih je u startu bacilo korak unazad, a svi s pravom očekujemo da će na Maksimiru Grčka biti bačena još jedan korak unazad, a potom neka se s Izraelom hrvaju da ostanu u igri. Nismo mogli poželjeti bolji start kvalifikacija za Europsko prvenstvo 2012. godine! A nismo ni mogli zamislit bolji epilog kvalifikacija mladih reprezentacija za također najveće natjecanje Starog kontinenta. Zapravo, jesmo. Bila bi to pobjeda u Kragujevcu, kao i pobjeda u dodatnim kvalifikacija. Ali i 2-2, koje nam je pogocima donio Ivan Perišić (neprepoznat u Hajduku) su kao pobjeda. Točno onoliko koliko nam je trebalo da nestrpljivo iščekujemo protivnika 9. i 13. listopada. Sigurno je da neće biti lak, ali ovakav (nepravedni?) sustav želi iznjedriti uistinu najbolje od najboljih. Uvjereni smo da Ladićevi „klinci“ imaju snagu za plasman među najbolje u Europi. A onda je samo nebo granica... Dok je drugima granica itekako poznata. Da, za kraj nešto gorko, naši košarkaši. Uvjerili su nas iznova u kakvom nam je stanju sport za koji mnogi stručnjaci tvrde kako bi trebao biti broj jedan u zemlji, ponajviše zbog fizičkih predispozicija, ali i talenata koji su uvijek tu. I onda nestanu. Što je dokaz lošeg i zastarjelog rada u našoj košarci. No, pustimo stručnjacima neka barem pokušaju otkriti probleme i eliminirati ih, a zatim izgraditi nešto veliko. Dakle, izgubili smo od Brazila brutalnom razlijkom (74-92) i završili kao četvrti u skupini. Sve već viđeno. Iza nas su bili samo Tunis i Iran, reprezentacije koje bi sigurno bile na dnu NLB lige. Sudbina nam je dodijelila Srbiju, što i nije bilo loše jer našim beskrvnim reprezentativcima samo je takav protivnik mogao napraviti pozitivan šok, probuditi motive, želju... I bilo je tako, imali smo stvari u svojim rukama, na drugoj strani nije bio goropadni protivnik, ali uspjeli smo pobijediti sebe same. Kao i toliko puta do tada. Izgubljene lopte, promašene trice (5-24), promašeni ziceri i otvoreni šutevi (Tomić i Tomas), a na kraju u zadnjim sekundama primljen koš kakav ni mlađi kadeti ne smiju primati. Ipak, izvučemo se, imamo 72-72 zahvaljujući također dekoncantriranim Srbima. No nesreća, koja nekako uvijek zahvati Kusa u ključnim trenucima ponudila je Rašiću sekundu prije kraja slobodna. Nije propustio priliku. Ostaju pitanja koliko je Vranković sposoban biti izbornik jer doveo je dvojicu nespremnih igrača (Planinić i Kus), motivacija je bila slaba, Popović je do Srba imao skromnu minutažu, a Tomića se čekalo i čekalo, umjesto da mu se pomoglo Andrićem i Žorićem. Sve u svemu, tužan kraj još jednog natjecanja, koje je potvrdilo ono što mnogi govore - Dražen Petrović nije bio s ovoga svijeta. Sport 2010-09-07T16:21:48+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/vinkovci-folklornim-vecerima-u-petak-pocinju-45.-vinkovacke/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/vinkovci-folklornim-vecerima-u-petak-pocinju-45.-vinkovacke/#When:15:21:33Z I ove godine Folklornim večerima počinju Vinkovačke jeseni i to u petak, 10. rujna. U programu koji traje svake večeri od 19 sati do srijede, 15. rujna, predstaviti će se više od 60 kulturno-umjetničkih društava iz Vukovarsko-srijemske županije. Naime, izuzev 53 skupine koje će se na Folklornim večerima predstaviti, svoje će nastupe imati i šest gradskih društava sa prigodnim koreografijama. Sve izvedbe mogu trajati najviše osam minuta, pa tako i ona kojom će se predstaviti folklorna skupina Udruge za pomoć osobama sa invaliditetom Bubamara. "Posebno se vodilo računa oko rasporeda nastupa KUD-ova jer se često znalo dogoditi da se ponovi nekoliko istih nastupa što, naravno, nikome nije zanimljivo" kaže organizator Folklornih večeri Aleksandar Nović i ističe kako je većina društava svoj program prilagodila temi ovih Vinkovačkih jeseni koja je "Stan do stana pokraj šume stoji". Na folklornim večerima svi su od prije poznati, osim KUD-a "Šiška" iz Šiškovaca koji je novoosnovani i nastupit će po prvi put. Još jedna novina ove godine su nastupi KUD-ova na još dvije gradske lokacije. Svaku će večer po četiri društva imati nastupe pred Gimnazijom te ispred Gradskog muzeja, a sve to s ciljem obogaćivanja programske ponude i onima koji svoje mjesto neće naći pod šatorom. Nastupe svih KUD-ova pratit će prosudbeni sud u sastavu prof. Zdenka Ivanković, koja ocjenjuje pjevanje, mr. sci. Ljubica Gligorević, stručnjakinja za etnološku vjerodostojnost, zatim gosp. Martin Mijakić, zadužen za procjenu glazbene pratnje i izvedbe te naposljetku gosp. Aleksandar Nović, koji će pratiti svu čistoću plesnih izvedbi. U subotu, 11. rujna, neće biti Folklornih večeri jer je dan predviđen za Dječje Vinkovačke jeseni. No 10. rujna bit će živo pod šatorom na Trgu Vinkovačkih jeseni, jer će točno u 19.15 sati ovogodišnje Folklorne večeri svečano otvorenim proglasiti župan vukovarsko-srijemski Božo Galić. KOMPLETAN PROGRAM 45. VINKOVAČKIH JESENI Kultura 2010-09-07T15:21:33+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/edo-maajka-i-bolesna-braca-tko-ce-jace/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/edo-maajka-i-bolesna-braca-tko-ce-jace/#When:05:56:36Z Najdraži Bolesnici i najbolji MC na Balkanu definitivno imaju razloga da ove godine slave, kao što kaže veliki Edin hit sa zadnjeg albuma Spomen Ploča. Oba izvođača imaju odličan materijal, nastupaju s bendom i žele obići cijelu Hrvatsku. Prvi dan desetog mjeseca u klubu Boogaloo rezerviran je za nastup Ede Maajke i benda. Svima koji su navikli na njegove MC/DJ setove, ovakva će postava možda biti neobična ali ipak logičan slijed ako uzmemo u obzir Edin glazbeni senzibilitet i potrebu da sa svakim novim albumom ide korak dalje. Album Spomen ploča (Menart) je izazvala komešanje u redovima Edinih obožavatelja – kritika ga je nahvalila, a ekipa ga slijedi. Cijeli taj pozitivni metež izazvao je veliki interes za solo koncertom u Zagrebu, gdje će sve biti postavljeno na svoje mjesto kako bi Edina vjerna publika slavila s njim. Najavnim singlom novog albuma, Ove godine, Edo je oduševio hrvatski radijski eter. Pjesma je već nekoliko tjedana u samom vrhu glazbene ljestvice Otvorenog radija, a dohvatila je i prva mjesta glazbenih top ljestvica širom Hrvatske. Potvrdu izuzetnog uspjeha donijela je i premijera TV spota za pjesmu Ove godine, za čiju je režiju bio zadužen Radoslav Jovanov Gonzo. Spot je zasjeo na prvo mjesto MTV-eve Domaćice, a kao snažan konkurent ušao je na listu Najboljih lokalnih spotova iz regije Adria! Uz sve ove uspjehe koji se nižu iz dana u dan, Edo Maajka ipak najviše želi da publika shvati njegovu poruku: - Ove godine slavim jer sam sebe našo, ove godine slavim nemoj pitat zašto, nego slavi sa mnom, to je prvi korak sjeti se kolko je život dobar.... Samo dva tjedna nakon Edinog koncerta, Aquarius će razvaliti dečki koji stvaraju „bolesnu mjuzu“, a nikako da ozdrave. Looka i Borna, Lovačke priče, Telefon faki…Sve su to razlozi zbog kojih njihovi spotovi na youtubeu imaju više stotina tisuća klikova! Doktori su im prepisali lijekove, a oni se nisu pridržavali uputa. Nadamo se da će tako ostati još dugo jer sve dok Bolesna Braća budu skupa, publika će imati neiscrpan izvor zabavnih tekstova i odlični beatova. Po svoju dozu njihovog ludila obavezno dođite u petak, 15.10.2010. Datum nije izabran slučajno, ipak je petak u Aquariusu poznat svim pobornicima Blackouta, a takvih je mnogo. Zato će to biti veliki party za sve one koji su godinama vjerno hodočastili na Blackout. Bizzo Bodega, Baby Dooks, Phat Phillie…sve je to ekipa koju dobro znate i zato ne propustite „tulumčinu“. Oni koji su markirali slušanje njihovog zadnjeg albuma „Veliki umovi 21. stoljeća“, imaju domaću zadaću: preslušati Stari repper, Mali majmun čita, Utjeha kod Đurđe, Polikita ft Edo Maajka i sve ostale pjesme s albuma koje će vas prije svega – dobro zagrijati. Vremenska prognoza za jesen najavljuje kišovito i hladno vrijeme, osim u Boogaloo 1.10. i u Aquariusu 15.10., zato ovaj put nemojte markirati. Informacije o prodaji ulaznica i ostale zanimljivosti – uskoro Zabava 2010-09-07T05:56:36+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/foto-vaterpolisti-hrvatske-u-polufinalu/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/foto-vaterpolisti-hrvatske-u-polufinalu/#When:06:36:19Z Hrvatskoj reprezentaciji bila je potrebna bilo kakva pobjeda protiv Italije kako bi osvojili prvo mjesto jer je u utakmici koja je odigrana ranije Rumunjska uzela Crnoj Gori bod i odigrala 9-9. -Italija je jedno od najpozitivnijih iznenađenja ovog turnira i današnja utakmica je to pokazala. Na kraju smo uspjeli dobiti utakmicu, a obrana je odigrala jednu jaku dobru utakmicu, rekao je na presici poslije utakmice Ratko Rudić. Izbornik hrvatske reprezentacije samo je želio da se njegovi igrači ne opuste nakon što su saznali da im treba bilo kakva pobjeda jer su Rumunji uzeli bod Crnoj Gori, međutim, Baracude su odigrale vrhunske tri četvrtine dok su četvrtu odigrali olovnih nogu ili kako je rekao Rudić: „plivali su u blatu jedva plivajući naprijed!“ Talijanski izbornik je pohvalio ambijent i izuzetnu publiku, ali protiv ovako jake ekipe Hrvatske nisu mogli. -Mi smo jako mlada momčad, i ovo je dobar temelj za daljnje utakmice, i htio bi čestitati svojim igračima. Razmišljamo o slijedećim utakmicama i četvrtfinalu, rekao je talijanski izbornik Alessandro Campagna. Veselu atmosferu na presici učinio je još veselijom Ratko Rudić koji je uslijed malog nesnalaženja službene prevoditeljice uzeo ulogu prevoditelja s talijanskog na hrvatski jezik. Najefikasniji igrač kod Baracuda bio je Sandro Sukno sa tri pogotka dok je Petar Muslim postigao dva gola, a vratar Josip Pavić sakupio 12 obrana. Hrvatska će u polufinalu u četvrtak igrati protiv pobjednika susreta Srbija - Crna Gora koji je na rasporedu u utorak. Galeriju s utakmice pogledajte OVDJE. Susret je odigran na bazenu Mladosti pred 4.700 gledatelja, a sudili su Tulga (Turska) i Levin (Izrael) HRVATSKA: Pavić, Burić, Bošković 1, Dobud 1, Joković 1, Muslim 2, Karač, Bušlje, Sukno 3, Barač, Hinić, Obradović, Buljubašić. ITALIJA: Tempesti, Luongo 1, Gitto, Figlioli, Bertoli, Felugo 2, Giacoppo, Gallo 1, Presciutti 1, Fiorentini, Aicardi, Deserti, Pastorino PETERCI: Hrvatska - 0, Italija - 0/1 REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Hrvatska 8/5, Italija 7/1 Sport 2010-09-06T06:36:19+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/foto-poplava-os-augusta-harambasica/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/foto-poplava-os-augusta-harambasica/#When:06:24:52Z Pozvan je ravnatelj škole, intervenirali su vatrogasci i policija je napravila uviđaj. Uslijed puknuća cijevi sanitarnog čvora na drugom katu škole, poplavljene su zbornica i učionice na prvom katu, a voda je prodrla i do učionica u prizemlju/ suterenu škole. U najkraćem mogućem roku, u pomoć jednoj od najstarijih gradskih škola (djeluje od 1913. god) pristigli su uz djelatnike škole i roditelji učenika, bivši učenici i prijatelji škole sa svih strana, te se još jednom pokazalo kako je građanska solidarnost najvažnija i najefikasnija u ovakvim hitnim slučajevima. Šteta se tek procjenjuje, no nakon poplave nužna je hitna obnova ove škole koja već godinama prikuplja sredstva za obnovu, proširenje prostora - moguću nadogradnju, a koja bi učenicima i djelatnicima priskrbila kvalitetnije uvjete rada. Većina osnovnih škola u Hrvatskoj otvara svoja vrata i pozdravlja radosno svoje prvašiće, istovremeno stara dama - škola Augusta Harambašića svoje učenike grli kao i proteklih stotinjak godina ponosno, no uz veliki trud i brigu ravnatelja o novonastaloj situaciji. Nadamo se da će nadležne institucije uz gradonačelnika Milana Bandića koji je već ranije prepoznao školske probleme, shvatiti težinu slučaja i hitno poslati pomoć školi, koja kao da je trenutni prikaz hrvatskog školstva općenito Obrazovanje 2010-09-06T06:24:52+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-referendum/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-referendum/#When:06:19:53Z  Još prije pet godina pisao sam u o potrebi svojevrsnog ''referendumskog'' pokreta u Hrvatskoj. Naime u svjetlu, tada već najavljene, politike pristupa EU bez alternative, dalo se naslutiti da bi referendum za državno osamostaljenje iz ranih devedesetih mogao biti i posljednji građanima RH koji su imali čast u njemu sudjelovati. Račanova vlast glatko je odbacila 450 000 prikupljenih potpisa koje je skupio Stožer za obranu digniteta Domovinskog rata za referendum o izmjeni Ustavnog zakona o suradnji s Haškim sudom. Sanader se bezobrazno hvalio nakon primanja Hrvatske u NATO kako je mudro bilo ne raspisati referendum o tom pitanju iako je to po logičnom, dakle ne-šeksovskom, tumačenju Ustava bio dužan učiniti. Pristanak na Arbitražni sporazum sa Slovenijom, po kojemu je vrlo moguće da ostanemo bez dijela nacionalnog teritorija, također je prošao bez referenduma. I tada je skupljeno više od stotinjak tisuća potpisa, no kao da nekoga u Banskim dvorima briga što narod potpisuje!   Nedavno je riječki Novi list pisao o tome kako u Vladi razmišljaju da referendum o ulasku u EU raspiše poslije potpisivanja pristupa. Tko je i imao nekih iluzija o hrvatskoj demokraciji, nakon toga su mu se trebale raspršiti kao mjehur od sapunice. Međutim, Hrvati su spor i strpljiv narod, pa se ni na ovo izrugivanje ne samo s demokratskom procedurom, nego i zdravim razumom, nitko nije posebno uzbuđivao. Ulazak u EU ipak je svrha, smisao i cilj postojanja Hrvatske kao države! No, sve je to ništa prema najnovijoj bravuri naše Vlade. Nakon što su sindikati skupili gotovo 900 000 potpisa za referendum protiv promjene Zakona o radu, nekoliko se ministarstava bacilo na provjeru valjanosti potpisa, grafološko vještačenje, uspoređivanje mjesta boravka i mjesta potpisivanja itd. Nakon što je javnost prilično narogušeno reagirala na te uistinu prozirne pokušaje osporavanja skupljenih potpisa Vlada je povukla rečeni zakon iz procedure. Time je, zapravo, još jednom eskiviran referendum građana kao najdemokratskiji instrument izražavanja narodne volje. Ostavivši po strani sam predmet spora između sindikata i Vlade, nameće se pitanje: zašto se svaka politička garnitura nakon ranih devedesetih panično boji referenduma? Preciznije rečeno – vlastitog naroda!   Čini mi se da je u pozadini nešto sasvim drugo od Zakona o radu. Kao da se narodu ciljano hoće poljuljati vjera u vlastitu moć. I to ne toliko zbog interesa bilo koje od dosadašnjih političkih garnitura na vlasti koje su referendum odbacile koliko zbog nekih ''viših interesa''. A ti ''viši interesi'' zapravo su prizemni interesi inozemnih čimbenika za koje domaće kompradorske elite odrađuju prljave poslove u zemlji. U konačnici, narod kojemu je utuvljeno u glavu da mu je jedan referendum, onaj iz devedesetih, bio dosta, i previše – sutra će možda bez previše buke pristati i na ulazak u EU bez referenduma. U optimističkoj varijanti. U pesimističnoj: možda to bude ZBU ( Zapadnobalkanska unija), a ne EU. Politika 2010-09-06T06:19:53+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/izrezite-srpsku-zastavu-ako-ste-umjetnici.-ili-zidovsku/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/izrezite-srpsku-zastavu-ako-ste-umjetnici.-ili-zidovsku/#When:06:07:42Z Janez Janša, pravim imenom Emil Hrvatin, porijeklom iz Matulja kraj Opatije, danas vlasnik slovenske putovnice, organizirao je rezanje hrvatske zastave na otvorenju "Zoom" festivala u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Taj dio hepeninga najavio je porukom: "Sram vas je vašeg naroda. Uzmite škare i razrežite zastavu. Komade ostavite na podu" i pozvao publiku da režu hrvatsku zastavu. Dan poslije riječki performer Krešo Mustać podigao je kaznene prijave zbog uništavanja hrvatske zastave protiv Janeza Janše te organizatora Davora Miškovića. Mustać je, inače, prisustvovao Janšinom performansu te je, kako navode svjedoci, i sam rezao zastave, a kaznenu prijavu pokušao je opisati kao umjetnički čin. Nakon što je Mustać podnio kaznenu prijavu reagirala je policija. U MMSU su napravili uviđaj, odnijeli ostatke zastave i na informativni razgovor priveli Janšu i Miškovića. Dan kasnije oglasio se i lokalni HDZ, koji je osudio rezanje zastave, a u Janšinu obranu stao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, osuđujući uplitanje policije u umjetničko djelo. Janši je podršku dao i Goran Sergej Pristaš, profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, kazavši da je njegovo umjetničko djelo pokazalo u kakvom svijetu živimo. - Umjesto da policija istraži političara koji je ušao u muzej i ukrao dijelove umjetničkog djela, oni privode umjetnika, kazao je Pristeš. Janšu je podržala i Performance Studies Internacional, jedna od poznatijih svjetskih organizacija performera. - U povijesti umjetnosti postoji tradicija preispitivanja simbola i postavljanja pitanja o značenju slika. Mi imamo dužnost poduprijeti slobodu razmjene ideja i slobodu izražavanja za sve nas - kazao je šef PSI-ja Edward Scheer. Nakon kratkog posjeta policiji Janša i Mišković obratili su se novinarima: - Nevjerojatno da je policija ušla u muzej, javnu kulturnu ustanovu koja u svim demokratskim državama ima osiguranu slobodu umjetničkog izražavanja -objasnio je Janša - naglašavajući kako je ista izložba već predstavljena u Berlinu, Beču, Rio de Janeiru, Ljubljani i Mariboru. Sa žaljenjem je konstatirao da je umjetnički dojam izložbe i performansa stavljen u drugi plan. Rezanje zastave nekoliko dana kasnije komentirala je i premijerka Jadranka Kosor: - Nešto za sve nas u Hrvatkoj mora zaista biti sveto. Ja mislim da su to zastava, grb i hrvatska himna. Rezanje zastave je kazneno djelo. Vjerujem da tako razmišljaju svi premijeri na svijetu. Janša je u jednom u pravu. Umjetnički dojam izložbe dospio je u drugi plan, a reagira se na posljedice rezanja zastave, policijsko privođenje i očekivanu kaznenu prijavu. Janez Janša, odnosno Emil Hrvatin, dospio je u medije na mala vrata i očekuje postati velika faca. Kad čovjeka nema argumenate počme galamiti, ima li mali pimpek - nosi pištolj, a u nedostaku talenta proizvodi provokacije. Čest način da primitivci postani poznati. Hrvatski mediji često blagonaklono gledaju skrnavljenje hrvatskih nacionalnih simbola. ali ne dao Bog da se dogodi bilo kakav incident sa srpskom zastavom. Baš me zanima kako bi reagirao Vojsko Obersnel, drugi političari, umjetnici i novinari koji su podržali performans Emila Hrvatina, odnosno Janeza Janše, da je u Rijeci izrezana srbijanska zastava. Ili, možda, države Izrael?. Za Mesića znam. Bio bi u Rijeci prije nego bi komadići zastave pali na pod, a urednici HTV-a ne bi dvojili što bi bila prva vijest u Dnevniku. Pogled s prozora 2010-09-06T06:07:42+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/hrvatski-laburisti-vrag-u-muci-i-muhe-zdere/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/hrvatski-laburisti-vrag-u-muci-i-muhe-zdere/#When:06:01:32Z Hrvatski laburisti – Stranka rada sa zabrinutošću prati potpuni gubitak orijentacije Vlade koju uspaničeno vodi Jadranka Kosor, a posebice panični strah od najavljenog referenduma i izjašnjavanja građana. Vladin politički kompas potpuno se demagnetizirao i sad se vrti poput ventilatora. Ta bi obezglavljenost moga odnijeti vladu, ali bi mogla i svima nama donijeti opasne glavobolje. Vlada se je najprije svojski potrudila da prikupljene potpise građana, njih osamsto tisuća, proglasi nelegalnima. No, zahtjev za raspisivanjem referenduma upućen je Hrvatskom Saboru i on će odlučiti hoće li se referendum održati ili ne. Naravno, u nadležnom saborskom odboru (za ustav, poslovnik i politički sustav), kao i u čitavom Saboru, HDZ ima većinu i može odlučiti što hoće. Saborski odbor za ustav, poslovnik i politički sustav i čitav Sabor mogu donijeti odluku kakvu žele. Mogu odlučiti da je sjeverni pol u Krapini i da je sutra prvi dan proljeća. Ne bi im bilo prvi puta da donesu takve besmislene odluke. Jedini je problem što to nije istina i što je eventualna odluka o nemogućnosti i nepotrebnosti održavanja referenduma neustavna, što će, ako bude potrebno, sasvim sigurno potvrditi i Ustavni sud. Naime, činjenice su sljedeće: 1. Dovoljan broj potpisa prikupljen je na zakonit način i time je iskazana volja hrvatskog naroda da se o određenom pitanju izjasni referendumom. 2. Predloženo referendumsko pitanje uopće se ne odnosi na Izmjene i dopune Zakona o radu, već na određena prava iz radnog odnosa koja, prema prijedlogu organizatora prikupljanja potpisa, ne bi trebalo mijenjati. Povukla Vlada prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o radu iz procedure ili ne, to nema nikakve izravne veze s referendumom, njegovim održavanjem i referendumskim pitanjem. 3. Vlada nikad i nije uputila predmetni zakon u parlamentarnu proceduru pa ga ne može ni povući. Naime, Zakon se nije našao na dnevnom redu, što znači da i nije u proceduri. On je Saboru dostavljen, a onda je nekim drugim kanalima predsjedniku Sabora rečeno da ga ostavi na čekanju. Naravno, takav slučaj nije ni predviđen poslovnikom, ali jeste nakaradnom praksom hrvatskog parlamenta. 4. O eventualnom odustajanju od referenduma može odlučiti samo Organizacijski odbor, onaj koji je i pokrenuo postupak prikupljanja potpisa. Kako se ništa nije dogodilo da se takva odluka donese, uvjereni smo da do nje neće ni doći i da će se referendum održati kako je i planirano. 5. Svim nesuvislim i samoubilačkim potezima koje je Vlada povukla posljednjih nekoliko dana samo se zaoštrava politička situacija i nastoje zastrašiti građani. Građane Hrvatske nikad nitko nije uspio zastrašiti pa to neće uspjeti ni Vlada Jadranke Kosor. Može samo podignuti oluju koja će nju i njenu političku stranku otpuhati s političke scene. Možda je za to došlo i pravo vrijeme. Hrvatski laburisti – Stranka rada od samog početka akcije podržali su prikupljanje potpisa za referendum i dali su svoj doprinos u toj akciji. I dalje ćemo se zalagati za pravo građana Hrvatske da izravno, osobnim izjašnjavanjem, odlučuju o svojoj sudbini. Aktivno ćemo sudjelovati i u svim drugim akcijama, političkim i akcijama građanskog neposluha ako to bude potrebno, kojima će se promicati takvi stavovi Politika 2010-09-06T06:01:32+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/opel-servis-plus/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/opel-servis-plus/#When:05:39:37Z Redovito održavanje automobila neophodno je za pouzdan rad, životni vijek i sigurnost vozila, a važno je gdje i kako se automobil servisira. Opelova mreža ovlaštenih servisera najbolji je odabir za održavanje Opelovih automobila, jer se djelatnici servisa redovito školuju, ugrađuju isključivo originalne dijelove i posjeduju specijalne alate sukladno Opelovim visokim standardima za servisne partnere. Opelovi originalni zamjenski dijelovi imaju dvogodišnje jamstvo i time dodatno pružaju korisnicima bezbrižnu vožnju. Osim toga, vozila u čijoj jamstvenoj knjižici stoje potvrde da su redovito servisirana u ovlaštenim servisima održavaju veću vrijednost. Pojednostavljeno, Opel vozilo koje je redovito servisirano kod ovlaštenih servisera u slučaju prodaje postiže višu cijenu. "U Opelu vjerujemo da naši kupci zaslužuju najbolje, stoga im nudimo vrhunska vozila, ali i njihovo stručno održavanje. Programom Opel Servis Plus proizvode i usluge dodatno prilagođavamo tržišnim uvjetima i činimo ih pristupačnijima ", rekao je Petar Dumičić, Opelov voditelj prodaje zamjenskih dijelova i dodatne opreme za Hrvatsku. Paketne cijene programa Opel Servis Plus uključuju rad, originalne dijelove i PDV. Ponuda je dostupna kod ovlaštenih Opel partnera koji sudjeluju u programu Opel Servis Plus, a odnosi se na sljedeća vozila s benzinskim motorima: Astra F 1.4 i 1.6, Astra G 1,2, 1.4 i 1.6, Astra H 1.4 i 1.6, Corsa B 1.0, 1.2 i 1.4 te Corsa C 1.0 i 1.2. Vozila s dizelskim motorima koja ulaze u program su: Astra H1.7 i Corsa C1.3. Auto-moto 2010-09-06T05:39:37+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-je-li-doista-vrijeme-za-nove-politicke-stranke/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-je-li-doista-vrijeme-za-nove-politicke-stranke/#When:05:34:39Z Od parlamentarnih nas izbora, po svemu sudeći, dijeli nešto više od godine dana, a politička se arena ponaša kao da su izbori pred vratima. Stoga, možemo pretpostaviti da će ovo 'predizborno vrijeme' trajati iznimno dugo. Istina, predizbornu atmosferu više diktiraju mediji i javnost nego političke stranke. U sadašnjim uvjetima, naravno, strankama aktualne vladajuće koalicije ne odgovara takva klima, jer ekonomska kriza i provođenje socijalnih reformi jednostavno nisu vrijeme pogodno za stalno suočavanje s rezultatima istraživanja javnog mnijenja. Iako neki, možda, misle drukčije, duga kampanja mogla bi biti štetna i za glavne opozicijske stranke. Ključ za uspjeh u smjeni vlasti na izborima u hrvatskim je uvjetima uspjeh mobilizacije 'glasača promjene' - onih koji ne izlaze na svake izbore, ali na svakim izborima na koje izađu glasaju za smjenu vlasti. Glasači promjene do sada su u Hrvatskoj bili motivirani za izlazak na izbore samo dva puta, na parlamentarnim izborima 1990. i 2000., a u oba se ta ciklusa dogodila velika smjena vlasti. Poraz administracije Ivice Račana na izborima 2003. bio je rezultat neispunjenih velikih očekivanja glasača koji su donijeli izbornu pobjedu 2000. godine, ali i činjenice da je stabilno biračko tijelo HDZ-a (koje se nije bitno osulo niti u trenutku poraza 2000.) bilo bitno veće od onoga koje je stabilno vezano uz SDP i njegove koalicijske partnere. Iako se činilo da je smjena vlasti bila moguća i na izborima 2007., činjenice da je SDP krivo definirao tajming svoje kampanje, da je daleko prerano objavio svoj gospodarski program i ostavio HDZ-u dovoljno vremena da ga kompromitira u javnosti, ali i da je prerano mobilizirao svoje potencijalne birače, pa onda polako izazvao njihov zamor, dovele su do toga da je izlazak na izbore bio nizak, da su glasači promjene ostali apstinenti, a da je HDZ relativno lako očuvao relativnu većinu i zajedno s partnerima uspostavio apsolutnu većinu u Saboru. Istina je da ovog puta uže vodstvo SDP-a ne ponavlja grešku iz 2007. i da ono nije to koje bi diktiralo otvaranje preuranjene neformalne predizborne kampanje, iako se učestalim tvrdnjama o nelegitimnosti administracije i zahtjevima za raspisivanjem prijevremenih izbora pridružuje uspostavljenoj atmosferi. Govoreći o nelegitimnosti administracije uspostavljene na osnovi rezultata izbora na kojima je nastupila i njihova stranka, prvaci najveće opozicijske stranke ozbiljno griješe i pokazuju da ne razumiju neka od temeljnih načela parlamentarne demokracije. Nastupajući na izborima i izgrađujući državu na osnovi rezultata izbora, stranke legitimiraju poredak, a odgovornost za njegovo legitimiranje ne leži samo na vladajućoj većini nego i na opoziciji. Koncept duge predizborne kampanje u najvećoj mjeri zagovaraju oni koji misle da bi mogli biti prinove u parlamentarnoj areni. Na prvi se pogled može učiniti da su u pravu. Potrebna je barem godina dana za zauzimanje niše u javnosti, ali i za stvaranje kakve-takve stranačke mreže, bez koje nastup na parlamentarnim izborima jednostavno nije moguć. Razgovore o 'trećem bloku', koji bi racionalno mogao biti utemeljen samo na liberalno-demokratskom ili liberalnom konceptu, kao svojevrsna pivotalna opcija, koja može surađivati i s konzervativnom i sa socijalističkom strankom i sudjelovati u parlamentarnoj većini, pritom na neki način arbitrirajući tko će činiti tu većinu, iskoristili su zagovornici rekonstrukcije sadašnjeg 'stranačkog bipolarizma' koji, zapravo, nemaju definiranoga vrijednosnoga koncepta. Naime, dvije hrvatske liberalno-demokratske stranke - HNS i IDS - po svemu su se sudeći odlučile za koncept predizbornoga koaliranja sa socijaldemokratima, a ne za zauzimanje centrističke pivotalne pozicije i ostavljanje otvorenih vrata za suradnju s oba preostala velika svjetonazorska bloka. Svojedobno se činilo da nastaje liberalna stranka, koja će zagovarati ekonomske slobode i interese poduzetništva, a manje će mariti za građanske slobode i liberalni koncept socijalne pravednosti (liberalni demokrati, naime, za razliku od socijalista, koji smatraju da kapitalizam kao nelegitimni sustav stvara nejednakosti među ljudima, pa da državnom intervencijom valja popraviti taj nedostatak, misle da samim pripadanjem zajednici građanin ima pravo na određeni udio u društvenim dobrima, kao što ima i pravo glasa, dakle, odabira onih koji će pribavljati javna dobra). Unatoč najavama, takva liberalna politička niša u hrvatskoj političkoj areni i dalje ostaje nepopunjena, a na obzorju se više ne vidi akter koji bi je nastojao popuniti. Redikulozan koncept povezivanja nezavisnih lista i kandidata već se javljao u hrvatskoj političkoj areni, i on, naravno, nije polučio nikakav rezultat. Jednaka će sudbina pogoditi i populističke personalističke liste, čije se nastajanje najavljuje za sljedeće izbore. Kralježnica svake stranke njena su vrijednosna usmjerenost i ideologija, a to biračima osigurava predvidljivost. Ako neka organizacija nastupa kao konzervativna ili demokršćanska, kao liberalno-demokratska, odnosno socijalistička ili socijaldemokratska, birači unaprijed mogu znati kako će se ta stranka postaviti u svakoj novoj neočekivanoj situaciji. Taj tip predvidivosti nezavisni kandidati i liste jednostavno ne mogu osigurati, kao što oni ne mogu osigurati niti 'discipliniranje' budućih zastupnika, dakle, dati garanciju da će se oni koje izaberemo u parlament ponašati sukladno svojim predizbornim najavama, a da neće prebjeći u parlamentarnu većinu, kako god se ona oblikovala. Iskustvo nas uči da neovisni zastupnici, po logici svog interesa, uvijek surađuju s parlamentarnom većinom, podupiru je na svakom glasanju na kome se provjerava povjerenje i nastoje što je moguće dulje izbjeći eventualno raspuštanje parlamenta, jer su njihovi izgledi za eventualni reizbor, a time i sudjelovanje u daljnjem političkom životu, daleko manji od izgleda zastupnika parlamentarnih stranaka. Umjesto većeg javnog nadzora nad djelovanjem parlamenta, takozvani nezavisni zastupnici samo povećavaju netransparentnost i neizvjesnost, a često izazivaju i devijacije volje birača. Od koncepta udruživanja personalnih lokalnih pokreta još je problematičniji onaj o stvaranju svojevrsne sindikalne političke stranke. Britanska je Laburistička stranka, doduše, nastala kao organizacija u kojoj su sindikati činili 'kolektivno članstvo', ali nastanak te stranke dogodio se u prošlim vremenima u kojima je zaštita radničkih prava bila novi politički interes - nepredstavljen u parlamentu. Radničke stranke uglavnom su nastajale izvan parlamenta (kao i nacionalistički pokreti), za razliku od građanskih, dakle, konzervativnih i liberalnih (odnosno liberalno-demokratskih) stranaka, što su nastajale okupljanjem svjetonazorski bliskih već izabranih parlamentarnih zastupnika, kojima je stranačka infrastruktura služila kao pretpostavka za lakši budući reizbor. Međutim, danas se društvena situacija te, prije svega, proces donošenja političkih odluka bitno razlikuju od onih iz dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća kada je politički interes zaštite radničkih prava uspostavljan kao relevantan u parlamentarnoj areni. Sindikalne organizacije imaju izrazito važnu ulogu u modelu 'dobra upravljanja' (good governance), koji se zasniva na tome da u procesu donošenja odluka moraju biti respektirani i u najvećoj mjeri zaštićeni interesi svih dionika (stakeholders) društvenih procesa. Bijeg sindikata u parlamentarnu arenu značio bi ili impuls za napuštanje koncepta socijalnog dijaloga i europskog modela dobra upravljanja (a pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji taj model donošenja odluka, želimo li djelovati harmonizirano s drugim članicama EU-a, mora dobivati dodatno, veće značenje nego do sada) ili bi predstavljalo svojevrstan apriorni 'sukob interesa', odnosno (nad)zastupljenost istog interesa, i to i u fazi socijalnog dijaloga i u političkom parlamentarnom odlučivanju. U hrvatskim uvjetima, u kojima sindikati zastupaju prije svega zaposlene u javnom sektoru, a interesi zaposlenih u poslovnom sektoru tek su marginalno sindikalno reprezentirani, realno bi takva sindikalna politička zastupljenost dovela do daljnjeg bujanja javne potrošnje i stvaranja još snažnije socijalne 'veto skupine'. Očito je, dakle, da realnog prostora za stvaranje novih političkih stranaka zapravo nema. Uostalom, odavno se zna da - kad je neka politička arena konsolidirana - nitko nema snage ni novca platiti relevantan i održiv ulazak u takvu arenu. Iznimka je tek nastajanje novih društvenih interesa, kao što je bilo pitanje održivog razvoja i zaštite okoline, što su ga u političku arenu osamdesetih godina prošlog stoljeća unijele ekološke i zelene stranke. Takav novi društveni interes i novi svjetonazor u Hrvatskoj, međutim, još nisu ni na obzorju. Stoga moramo biti sigurni da iza spominjanja novih političkih stranaka zapravo stoje neki drugi interesi. Sindikalna je scena 'prijetnjom' o svom stranačkom organiziranju stvarala bolju poziciju pred raspravu o rebalansu državnog proračuna, a personalne populističke liste najavljivanjem nacionalnog političkog angažmana zapravo žele učvrstiti svoje lokalne pozicije i možda stvoriti pretpostavku za širu političku suradnju na lokalnim razinama. U svakom slučaju, u Hrvatskoj ovo vrijeme nikako nije pogodno za nastajanje novih političkih stranaka. Politika 2010-09-06T05:34:39+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/otvorenje-45.-og-tjedna-kajkavske-kulture-krapina-2010/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/otvorenje-45.-og-tjedna-kajkavske-kulture-krapina-2010/#When:11:35:55Z Otvorenje 45.-og Tjedna kajkavske kulture “Krapina 2010.” 45. po redu Tjedan kajkavske kulture “Krapina 2010.  počinje u nedjelju, 5. rujna i trajat će do 11. rujna. Svečano otvorenje Tjedna biti će u Festivalskoj dvorani s početkom u 18 sati, uz nastupe KUD-a Krapina, KUD-a “Ilirci”, Vokalne skupine “Viline” i soliste Leu Bulić, Gabrijelu Hrženjak i Adalberta Turnera-Jucija. Nakon otvorenja Tjedna kajkavske kulture u Festivalskoj dvorani, na velikoj pozornici na Trgu Ljudevita Gaja nastupit će najpoznatiji zagorski tamburaško-violinski sastavi Podvinčani iz Gornjeg Jesenja i Kavaliri iz Bednje i svojom glazbom uveseljavati posjetitelje do dugo u noć.                                                 Podvinčani                                                                 Kavaliri   Prije svečanog otvorenja, ispred Festivalske dvorane u Krapini, od 16 sati održat će se prezentacija starih zanata i udruga, te degustacija vina i zagorskih štruklji. Kakav okus imaju nagrađeni štruklji, koje vino je najjače i najbolje, kako su radili stari majstori kovači, bačvari, licitari, sve to i još mnogo drugih zanimljivosti posjetitelje Krapine i Tjedna kajkavske kulture očekuje u Šetalištu hrvatskog narodnog preporoda, a spomenimo da će krapinskim ulicama tradicionalno odjekivati  prigodne koračnice Gradskog puhačkog orkestra grada Krapine. Najmlađi kajkavci, polaznici dječjih vrtića i osnovnoškolci, glazbeno-scenskim programom “Zagorje, ti moje blago” prisutnima će se predstaviti na glavnom krapinskom trgu u 16.30 sati. Biti će to prigoda da se osluhne kakvim ritmovima kucaju mlada srca koja će  uputiti svoj veliki pozdrav kaju.    Najmlađi sudionicire Kultura 2010-09-03T11:35:55+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/dugoselska-policija-zapocinje-s-provodenjem-akcije/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/dugoselska-policija-zapocinje-s-provodenjem-akcije/#When:05:16:10Z Kako ističe načelnik policijski službenici Policijske postaje Dugo Selo s početkom školske godine 2010/11. započeti će s provođenjem akcije „Poštujte naše znakove“ koja je usmjerena na zaštitu djece u prometu, posebno učenika prvih razreda osnovne škole, od kojih će većina po prvi puta samostalno sudjelovati u prometu i to kao pješaci. Osim redovnog nadzora prometa na svim prometnicama na postajnom području, planirane su slijedeće aktivnosti: - tijekom mjeseca rujna, policijski službenici će se prije započinjanja nastave te po završetku nalaziti u zonama osnovnih škola u cilju pomaganja najmlađim sudionicima u prometu kao i uspostavljanja pojačanog nadzora poštivanja prometnih propisa od strane vozača i pješaka, a s čime će nastaviti i tijekom školske godine, - prilikom nadzora prometa policijski službenici će upućivati djecu da pri prelasku kolnika koriste pješačke prijelaze, - pojačano će poduzimati represivne mjere prema vozačima nepropisno parkiranih vozila na nogostupima i pješačkim prijelazima u zonama škola, - u zonama osnovnih škola vršit će se nadzor brzine kretanja vozila, pomoću radara, - u periodu od 13. do 30. rujna. policijski službenici će učenicima prvih razreda održati kratka predavanja o sigurnom kretanju u prometu, uz podjelu promidžbenog materijala, - sukladno raspredu roditeljskih sastanaka, na prvom roditeljskom sastanku organizirat će se susreti s roditeljima učenika prvih razreda, kojima će se u kraćem izlaganju izložiti najvažnije poruke o sigurnom sudjelovanju njihove djece u prometu. Pored navedenih aktivnosti, dana 28.09.2010. godine od 09,00 do 12,00 sati provest će se posebna akcija nadzora brzine u zoni Osnovne škole Josipa Zorića u kojoj će sudjelovati i učenici osnovne škole. S obzirom na veliki broj djece koja su svakodnevno u prometu zanimali su nas podaci o njihovom stradavanju tokom 2009.g. te u prvih 6 mjeseci 2010. godine. Stanje je slijedeće, tijekom 2009. godine na području Policijske postaje Dugo Selo dogodilo se 48 prometnih nesreća u kojima su sudjelovala djeca što je 14,6% od ukupno 328 prometnih nesreća. U tim nesrećama sudjelovalo je 52 djece i to: jedno dijete kao vozač bicikla, 7 kao pješaci i 44 kao putnici u vozilima. Nije bilo smrtno stradale djece, ozlijeđeno ih je 19, od kojih je petoro zadobilo teške tjelesne ozljede, a 14 lake tjelesne ozljede. Što se tiče djece – pješaka od njih 7, dvoje je djece zadobilo teške tjelesne ozljede, a petoro lake tjelesne ozljede. U prvih 6 mjeseci 2010. godine dogodilo se 16 prometnih nesreća u kojima su sudjelovala djeca ili 11,8% od ukupno 135 prometnih nesreća. U tim nesrećama sudjelovalo je 19 djece i to: troje djece kao vozači bicikla, 5 kao pješaci i 11 kao putnici u vozilima. Nije bilo smrtno stradale djece, ozlijeđeno ih je 9, od kojih su dvoje zadobili teške tjelesne ozljede, a 7 ih je zadobilo lake tjelesne ozljede. Što se tiče djece – pješaka od njih 5, jedno je dijete zadobilo teške tjelesne ozljede, a četvoro lake tjelesne ozljede – izjavio je za naš portal načelnik PP Dugo Selo Branko Guštek. Zanimljivosti 2010-09-03T05:16:10+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/tereza-kesovija-u-lisinskom-proslavlja-50-godina-karijere/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/tereza-kesovija-u-lisinskom-proslavlja-50-godina-karijere/#When:08:31:37Z Hrvatska glazbena diva Tereza Kesovija u povodu 50 godina glazbene karijere u Zagrebu u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 23. rujna održat će veliki jubilarni koncert pod nazivom 'Još se srce umorilo nije' uz pratnju Simfonijskog orkestra HRT-a. Terezina je karijera počela u rodnom Dubrovniku, gdje je skromno živjela s ocem, pomajkom i bratom. Kao maturantica Srednje muzičke škole u Dubrovniku, na Odsjeku za flautu, osvojila Grand Prix na natjecanju mladih u Ljubljani 1958. godine. Studirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, svirajući istovremeno u Simfonijskom orkestru Radio Zagreba. Diplomirala je na Odsjeku za flautu u klasi profesora Thea Tabake, a u to vrijeme počela je nastupati i kao pjevačica. Prvi nastup pred većim auditorijem imala je 1959. u zagrebačkom Varieteu, a prvo inozemno predstavljanje bilo je 1962. godine na festivalu Pjesma za Europu u St. Vincentu u Italiji. Tijekom karijere, Tereza je nastupala na brojnim domaćim festivalima, na kojima je i nagrađivana. S festivala u Splitu, Opatiji, Zagrebu, Sarajevu i Beogradu publika je pamti po pjesmama Zdenka Runjića, Nikice i Stipice Kalogjere, Arsena Dedića, Kemala Montena, Đele Jusića, Andreja Baše i drugih. Terezinu internacionalnu karijeru obilježili su nastupi i gostovanja na festivalima u Bratislavi, Rio de Janeiru, na Kupu Europe u Bernu, te festivalima u Meksiku, Sopotu i Antaliji. Dva puta Tereza je pjevala i na Pjesmi Eurovizije: 1966. kao predstavnica Kneževine Monako s pjesmom 'Bien plus fort' i 1972. kao predstavnica Jugoslavije s pjesmom 'Muzika i ti'. U Francuskoj je imala uspješnu karijeru od 1965. godine, kada je pjevala 'Larinu pjesmu' ('La Chanson de Lara') iz filma 'Doktor Živago'. Za svog boravka u Francuskoj surađivala je s velikim zvijezdama kao što su Serge Lama, Tino Rossi, Gilbert Becaud i Ritta Pavone. Vrhunac karijere dosegnula je solističkim koncertom u pariškoj Olympiji 1988. godine. U tu prestižnu dvoranu Tereza se vratila 2007. potvrdivši da i nakon tolike pauze ima vjernu publiku u Francuskoj. Za svoj umjetnički rad dobila je brojna priznanja, među kojima su Nagrada Vlaho Paljetak (1977), Zlatni Zagrebfest (1995) za umjetnički doprinos tom festivalu i Nagrada Đeki Srbljenović (2000) za poseban doprinos Splitskom festivalu. Godine 1999. Tereza je dobila i visoko francusko odličje za doprinos kulturi Chevalier des Arts et Lettres, a uručena joj je i Zlatna povelja humanizma. Hrvatska glazbena unija joj je 2008. dodijelila posebnu nagradu Status, a 2009. dobila je Nagradu grada Dubrovnika za životno djelo, Porin za životno djelo, te regionalnu nagrada Indexi za životno djelo. Tereza Kesovija je snimila više od trideset LP i preko sedamdeset singl ploča, te desetak CD-a, ali i veliki broj pjesama koje se nisu našle na nekom od nosača zvuka. Svoje pjesme Tereza je, osim na hrvatskom, otpjevala na slovenskom, talijanskom, francuskom, ruskom, engleskom, njemačkom, španskom i portugalskom jeziku. M. T./FAMA Foto: PRiredba Zabava 2010-09-02T08:31:37+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/boogaloo-festival-stand-up-komedije-panc-2010/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/boogaloo-festival-stand-up-komedije-panc-2010/#When:08:26:43Z Prvi dan 08.09. u srijedu održat će se večer amatera u maloj dvorani kluba Boogaloo. Večer će biti koncipirana kao open mic natjecanje, gdje će publika svojim glasovima moći odabrati pobjednika večeri. Pobjednik osvaja novčanu nagradu i poklone sponzora. Voditelj programa je Andrej Težak Teshky (SLO). Ostale tri večeri festivala pod voditeljskom su palicom duhovite Ide Prester, a komičari su na programu kako slijedi:   09.09. Zvonko Kožić (HR), Pedja Bajović (HR), Vid Valič (SLO), Domagoj Pintarić (HR), Geoff Boyz (UK)   10.09. Goran Furjan (HR), Tihomir Paravina (HR), Tin Vodopivec (SLO), Marina Orsag (HR), Dave Thompson (UK)   11.09. Mladen Pahović (SLO), Aleks Curać Šarić (HR), Vlatko Štampar (HR), Ivan Šarić (HR), Matthew Osborn (UK) - Winner of So You Think You're Funny in 2002, and English Comedian Of The Year in 2009. Svi komičari nastupat će na hrvatskom ili engleskom jeziku.   Nakon svake festivalske večeri u maloj dvorani kluba Boogaloo, održat će se i after party uz DJ Xeda. Organizatori festivala su agencija Sretna Lubenica, prva agencija za stand up komičare u Hrvatskoj i ljubljanska agencija Kurz Rock Vibe. Znanstvenici su potvrdili da je za dug i zdrav život potreban smijeh. Smijeh je lijek. Zarazan, hihotav, grohotan, histeričan, roktav, tih, glasan... Kakav god bio Vaš smijeh dođite po svoju dozu. Ulaznice u pretprodaji potražite u klubu Boogalo ili na svim prodajnim mjestima Eventima.   Cijene u pretprodaji: Dnevna ulaznica 50kn, studenti, đaci i umirovljenici 40kn. Trodnevne ulaznica 120kn, studenti đaci i umirovljenici 100kn Cijene na dan: Dnevna ulaznica 60kn, studenti, đaci i umirovljenici 50kn. Trodnevne ulaznica 150kn, studenti đaci i umirovljenici 130kn Zabava 2010-09-02T08:26:43+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/srijedom-besplatno-u-muzej-suvremene-umjetnosti/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/srijedom-besplatno-u-muzej-suvremene-umjetnosti/#When:08:19:13Z Radionica je namijenjena roditeljima i djeci, ljubiteljima fotografije. Dob djece: od 8 godina nadalje Sudionici radionice trebaju imati digitalni fotoaparat bilo koje vrste. Radionica će istraživati simetriju u prirodi, arhitekturi MSU-a, ali  i našim licima i tijelima, koristeći se fenomenom zrcalne simetrije  koju nalazimo u svijetu oko nas.  Radionica je nadahnuta slikama Gilberta i Georga, koji u svojim najnovijim radovima, služeći se digitalnom fotografijom, rabe upravo zrcalnu simetriju. Polaznici će osvijestiti mogućnosti otkrivanja simetrije i njenu primjenu u stvaranju novih i začudnih fotografskih kompozicija.   Odabrani radovi bit će izloženi u Školici MSU-a. Potrebno je prijaviti sudjelovanje na email: eduakcija@msu.hrili telefon: (01)6052 700 najkasnije do petka, 3.9.2010. do 17 sati. Sudjelovanje u radionici je besplatno kao i posjet izložbi u sklopu te radionice. Okupljanje je u Školici, a radionica traje od 16 do 18 sati. Fotografiranje u Školici i susjedstvu Muzeja. Autorica:Leila Topić, kustosica  Voditelji radionice: Erika i Tomislav Šmider Kultura 2010-09-02T08:19:13+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/nezakonite-izmjene-u-sest-od-sedam-planova/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/nezakonite-izmjene-u-sest-od-sedam-planova/#When:08:13:41Z Osmeročlano skupštinsko povjerenstvo - osnovano kako bi se utvrdilo koliko je u Zagrebu u zadnjih 20 godina bilo nezakonitih izmjena urbanističkih planova uređenja (UPU) - u utorak je na svojoj trećoj sjednici zaključilo da su se u čak šest od sedam obrađenih planova umjesto ispravaka zapravo unosile nezakonite izmjene! Konkretnije, riječ je o tome da su se pod etiketom ispravaka (što podrazumijeva tehničke ispravke poput tipfelera i slično) u dokumentima urbanističkih planova unosile izmjene (prenamjene zemljišta ili povećavanje postotka izgrađenosti), i to bez odobrenja Gradske skupštine i bez javne rasprave. Nezakoniti »ispravci« svih šest planova uneseni su prošle godine, a iz njih je evidentno da su prilagođavani investitorima. Tako je nezavisnu zastupnicu Veru Petrinjak Šimek posebno ražestila malverzacija oko UPU-a Središće zapad, gdje su parcele iz prvobitne društvene namjene »ispravljene« u stambeno poslovne. »Pa to je škandal par excellence u gradu Zagrebu! Radi se o lokaciji između Bundeka i Muzeja suvremene umjetnosti koja je bila rezervirana za društvene namjene i u koju su vrhunski arhitekti i urbanisti uložili godine i godine truda. Onda vam se nađe netko tko preko noći kupi to zemljište i natrpa tamo stambene i poslovne komplekse«, kazala je Petrinjak Šimek. Predsjednik Povjerenstva Tomislav Saucha (SDP) napomenuo je kako se iz aviona vidi da su se u ovom konkretnom slučaju radile izmjene, a ne ispravci, ali da je to sve što ovo skupštinsko tijelo može utvrditi. »Mi nemamo mandat za istraživanje je li se nešto moglo ili nije. Ovdje smo samo zato da bismo utvrdili je li ispravak doista bio ispravak ili ne. A ako se nešto prikazivalo kao ispravak, a zapravo se radi o izmjeni, onda je u pitanju ozbiljno kršenje procedure i zakona«, napomenuo je Saucha. Dva UPU-a, Munja i Rementinec rotor zapad, također su uzburkali proceduralne vode. Naime, radi se o gradskim projektima u kojima je bez suglasnosti Skupštine postotak izgradnje povećan s 50 na 90 posto, što nikako ne može biti ispravak već golema izmjena o kojoj su morali biti obaviješteni zastupnici i javnost! »Ovo je očito zoran primjer kako za projekte koji naknadno postanu gradski više ne vrijede urbana pravila«, zaključeno je na sjednici. Zastupnici će zasjedati i tijekom čitavog rujna, jer im je za provjeru ukupno 58 dokumenata ostalo još oko mjesec dana. Nakon pregleda svih dokumenata zaključci će biti predočeni Gradskoj skupštini. Zanimljivosti 2010-09-02T08:13:41+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/sto-se-dogada-s-bjelovarskom-bolnicom/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/sto-se-dogada-s-bjelovarskom-bolnicom/#When:06:11:49Z Naime,kirurge koji su na prošlotjednoj sjednici Upravnog vijeća te bolnice zaprijetili otkazima ukoliko se zbog-kako kažu, brojnih propusta u radu, Davorin Diklić ne smjeni s mjesta vršitelja dužnosti ravnatelja, jučer je dočekalo neugodno iznenađenje. Šestoro njih dobilo je trenutačne otkaze, no unatoč tomu danas su se pojavili na svojim radnim mjestima. Kada su-prema njihovim riječima, htjeli obaviti jutarnju vizitu ravnatelj Diklić naredio im je da napuste bolnicu, što su oni odbili. Posla su dobili i zaštitari, koji kirurge sada ne puštaju na odjele. Također, i novinarima je zabranjen bilo kakav kontakt s pacijentima i osobljem. Ravnatelj Diklić-koji je kako kažu otpušteni kirurzi, za danas zabranio operativni program, nije želio davati izjave o ovoj nadasve kaotičnoj situaciji u bjelovarskoj bolnici. Gospodarstvo 2010-09-02T06:11:49+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/foto-povjesna-utakmica-hrvaticana-vaterpolo-turniruvaterpolistice-hrvatske-/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/foto-povjesna-utakmica-hrvaticana-vaterpolo-turniruvaterpolistice-hrvatske-/#When:06:07:25Z U prve dvije četvrtine vaterpolistice su bile impresionirane protivnicima koji su im nemilice punili mrežu. Tako je već u prvoj četvrtini bilo 8 : 0 za Ruskinje. Nakon utakmice izbornik Milorad Damjanović je rekaokako rezultat govori sam za sebe. - Postignuta tri gola protiv Ruskinja je uspjeh za nas s obzirom da je ženski vaterpolo tek u povojima u Hrvatskoj, rekao je Damjanović. Naše vaterpolistice prvi gol su postigli tek u trećoj četvrtini, a o snazi Ruskinja dovoljno govori i izjava njihovog izbornika Alexandra Kabanova nakon utakmice kako im je cilj pobijediti sve utakmice do kraja turnira. Iako je kiša prestala padati i vrijeme je bilo sunčano na tribinama se okupio vrlo mali broj gledatelja koji su zdušno bodrili mlade Hrvatice koje su plijenile pažnju i svojim seksi jednodijelnim kupaćim kostimima. Pobjeda Ruskinja nad Hrvatskom je jedna od najvećih pobjeda na prvenstvima, s tim da su s još većom razlikom Nizozemke pobijedile Švedsku, rezultatom 37 : 1, a utakmica se odigrala na turniru u Oslu 1985. godine. Fotogaleriju s utakmice pogledajte OVDJE.http://mojzagreb.info/galerija/C26/ Sport 2010-09-01T06:07:25+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/istraga-o-hypo-banci-mogla-bi-trajati-godinama/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/istraga-o-hypo-banci-mogla-bi-trajati-godinama/#When:06:01:14Z Nakon spekulacija kako se bivši hrvatski premijer Ivo Sanader, zbog afere Hypo Alpe Adria Banke, sklonio u Sjedinjene Države, on se, nakon mjesec dana, pojavio u ponedjeljak na Europskom forumu u Austriji, u tirolskom selu Alpbach i ponovio kako je u Americi bio s obitelji na odmoru. Na Forumu je održao predavanje na temu Daytona i BiH, ali brojne hrvatske novinare puno je više zanimalo boji li se Sanader istrage o sumnjivom poslovanju austrijske Hypo Alpe Adria Banke, na što im je on samo odgovorio 'psi laju karavane prolaze'. Isti dan u Zagrebu, predsjednik istražnog povjerenstva koruškog Parlamenta Rolf Holub, u intrevju za Index.hr ističe kako je Sanader  svakako 'broj jedan', kada se govori o političarima u Hrvatskoj vezano uz Hypo banku jer je bio na takvoj političkoj razini i trebalo bi istražiti zašto je napustio posao premijera. „Moguće da je to učinio upravo zbog poslova s Hypo bankom“, kazao Indexovom novinaru Ilku Ćimiću, austrijski parlamentarac. Ćimić za Radio Slobodna Europa prenosi još neke detalje iz razgovora i podsjeća da se Holub u ponedjeljak u Zagrebu sastao i s Državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem i guvernerom Hrvatske narodne banke Željkom Rohatinskim. Najzanimljivije je što smo mogli čuti od austrijskih istražitelja je to da su oni u biti očekivali od hrvatske strane da će im ponuditi svoju pomoć da se rasvijetli cijeli ovaj slučaj Hypo banke, a dogodilo se, po njima, nešto dosta čudno, a to je da je hrvatska strana u stvari pitala austrijsku stranu da Austrijanaci njima pomognu u rasvjetljavanju cijelog slučaja,“ kaže on. Koruški istražitelj je priznao da je cijeli slučaj Hypo banke puno veći nego što je očekivao, o tome gdje je završilo 10 milijardi eura iz te banke, istraga bi  mogla trajati i nekoliko godina i nije siguran, kaže Ćimić, hoće li se do kraja raspetljati sve te političko-bankarske mreže. „Da, oni su spomenuli, također, BiH i Srbiju jer istražuju sve sumnjive kreditne plasmane koji su išli prema Balkanu, a obično, kada se radi o tako sumnjivim kreditnim plasmanima, uvijek je riječ o sprezi između politike i financija,“ navodi on. Sanaderov komentar 'psi laju karavane prolaze' novinar Nacionala Berislav Jelinić ne tumači Sanaderovim osjećajem sigurnosti, već prijezirnim ponašanjem prema hrvatskoj javnosti i novinarima koje, kaže Jelinić, bivši premijer već više puta izrazio. „Teško je u ovom trenutku predvidjeti kakva će biti Sanaderova sudbina, vezana uz brojne afere s kojima ga se počinje povezivati, ne samo u Hrvatskoj, već i Austriji, međutim, činjenica je da ga se sve intenzivnije počinje povezivati s raznim sumnjivim aktivnostima. Dakle, to je po meni, jedan novi moment i mislim da se ta dinamika može i dodatno pojačati. Međutim, zaključuje Nacionalov novinar, nikoga ne treba osuđivati prije provedenih postupaka, ali da je klima po Sanadera loša-loša je,“ rekao je Jelinić. Dragutin Lesar, saborski zastupnik Hrvatskih laburista – stranke rada, ne vjeruje puno u uspjeh istrage o pranju novca i sumnjivim transakcijama u aferi Hypo, jer su, kaže, interesi puno širi i prelaze granice Hrvatske, o čemu je Lesar prije nekoliko mjeseci razgovarao i s parlamentarcima njemačkog Bindestaga. „Njemačkim sam parlamentarcima naveo dva primjera korupcije koji su u Hrvatsku uvezeni iz zemalja, članica Europske unije, a zajedničko im je to što se u oba slučaja zna tko je mito davao, a ne zna se tko je mito primao, a vlasti tih zemalja odbijaju suradnju s hrvatskim pravosuđem i Parlamentom u cilju otkrivanja primatelja mita. Prvi takav slučaj sam naveo Hypo banku, a drugi je Deimler. Što mislite zašto je Deimler podmićivao hrvatske dužnosnike, pa zato jer je to bio gospodarski interes Njemačke! I austrijski interes je bio širenje Hypo banke na prostore Hrvatske, jer je na taj način uništeno najmanje 20-tak hrvatskih poduzeća, čime je, uz podmićivanja i potporu domaćih političara, otvoren prostor za ulazak austrijskih trgovinskih lanaca u Hrvatsku,“ zaključuje Lesar. Klima loša po Sanadera Hrvatski mediji prenose kako je Sanader, u ponedjeljak, izbjegavao odgovoriti na pitanje hoće li se odazvati hrvatskom pravosuđu ako ga pozove zbog afere Hypo. Ta je banka, prema medijskim napisima, financirala  svojevremeno i izborne kampanje vladajućeg HDZ-a, a samog premijera se sumnjiči za  uzimanje provizije od 800 tisuća maraka provizije jer je, navodno, posredovao u odobravanju kredita kontroverznom hrvatskom tajkunu Miroslavu Kutli. Izaslanstvo DORH-a na čelu s glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem sastalo se prije nekoliko dana u Klagenfurtu s predstavnicima austrijskog  tužiteljstva vezano za slučaj Hypo Alpe Adria Banke. Politika 2010-09-01T06:01:14+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/danas-iaaf-world-challenge-zagreb-2010/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/danas-iaaf-world-challenge-zagreb-2010/#When:05:51:25Z Europske prvakinje u skoku u vis i bacanju diska, Blanka Vlašić i Sandra Perković na kraju uspješne sezone očekuju još dva nastupa pred domaćom publikom u Zagrebu u srijedu, te u Splitu ovoga vikenda. Hrvatska rekorderka u bacanju diska koja je s hicem od 66,93 metara drži i drugi rezultat u svijetu ove godine, 20-godišnja Zagrepčanka Sandra Perković veseli se nastupu pred domaćom publikom. "Ne zanimaju me toliko protivnice jer ću se ja koncentrirati na svoje hice. U dobroj sam formi i nadam se da ću to potvrditi i u Zagrebu i u Splitu", kazala je Sandra. Njezin trener Ivan Ivančić napomenuo je kako Sandra ima potencijal za hice preko 70 metara, ali da takve rezultate planiraju ostvariti teko na Olimpijskim igrama 2012. u Londonu. "Iduće godine planiramo napraviti stepenicu više i ukoliko se sve bude odvijalo onako kako sam planirao, od Sandre još dugo godina možemo očekivati vrhunske nastupe i rezultate", zaključio je legendarni Ivan Ivančić, tvorac svih hrvatskih bacačkih uspjeha u posljednja dva desetljeća. Najveća zvijezda zagrebačkog mitinga ipak će biti dvostruka svjetska prvakinja i ovogodišnja europska prvakinja u skoku u vis, te vlasnica drugog najboljeg skoka svih vremena, Blanka Vlašić koja je tu titulu zaslužila prošlogodišnjim skokom od 2,08m na mitingu u Zagrebu. "Poznato je da je zagrebački miting odigrao u posljednjih 10 godina ključnu ulogu u mojoj karijeri. Osjećam se kao da skačem ne deset nego dvadeset godina, ali mi je sada žao što se približava kraj sezone, jer sam baš sada uhvatila pravu formu", kazala je Blanka i napomenula da će joj iskustvo s EP iz Barcelone, kada nije bila u pravoj formi, puno pomoći u daljnjoj karijeri. "Teško da mogu ponoviti prošlogodišnji rezultat od 2,08 jer to zavisi o mnogo faktora i sutra mi je najvažnije da preskočim dva metra. Ako se to dogodi, odlučit ću kao i lani na licu mjesta hoću li letvicu podići na 2,08 i na visinu novog svjetskog rekorda od 2,10", rekla je naša najbolja atletičarka svih vremena. "Naravno da su svi moji nastupi za mene veliki stres. Ja sam perfekcionist i znam da sam zamorna za svoje trenere i sve oko mene, ali ja sam takva", dodala je Blanka i najavila da će nakon Splita nastupiti na još jednom mitingu ove godine i to u Japanu 18. rujna. Sport 2010-09-01T05:51:25+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/vinkovci-utvrden-konacni-program-45.-vinkovackih/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/vinkovci-utvrden-konacni-program-45.-vinkovackih/#When:05:45:13Z Na današnjoj sjednici Organizacijskog odbora 45. Vinkovačkih jeseni utvrđen je konačan program ovogodišnje manifestacij čiji su generalni sponzor Hrvatske šume, dok se pokroviteljstva 45. Vinkovačkih jeseni prihvatila premijerka Jadranka Kosor . "Folklorne večeri održat će se od 10. do 15. rujna, 17. rujna održat će se svečanost otvaranja, 18. rujna Smotra izvornog hrvatskog folklora, a 19. rujna svečani mimohod sudionika 45. Vinkovačkih jeseni" izvijestio je Stjepan Đurković, tajnik Zajednice kulturno-umjetničkih djelatnosti (ZAKUD) Vukovarsko-srijemske županije. dodavši kako će na folklornim večerima ove godine nastupiti 53 folklorne skupine među kojima je i šest gradskih KUD-ova. U svečanom mimohodu predstavit će se oko 140 skupina, a na Smotri folklora nastupit će 40 najboljih društava iz Hrvatske. Dječje Vinkovačke jeseni su već slijedeći vikend, 11. i 12. rujna, a u okviru njih održat će se smotra dječjih folklornih skupina te koncert HTZ zvijezda, dok će u dječjem nedjeljnom mimohodu sudjelovati 55 dječjih skupina. "Svečano otvorenje s temom "Stan do stana pokraj šume stoji" bit' će upriličeno na Trgu dr. Franje Tuđmana jer tamo najmanje smeta prometu, a i najveći broj gledatelja može uživati u najznačajnijim priredbama Jeseni" rekao je vinkovački gradonačelnik dr. Mladen Karlić najavivši i Vinkovački jesenski sajam gospodarstva i obrtništva, 17. nacionalnu izložbu voćnih rakija i likera, kao i Sajam tradicijskih rukotvorina. Kultura 2010-09-01T05:45:13+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/naucite-programirati-na-mobilnim-platformama/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/naucite-programirati-na-mobilnim-platformama/#When:05:39:50Z Algebra i Visoka škola za primijenjeno računarstvo u sklopu MobilityDay konferencije organiziraju predkonferencijske dane na kojima će se po prvi puta održati dvodnevne radionice razvoja aplikacija za mobilne platforme. Sve tri radionice održavat će se paralelno u prostorijama Algebre i Visoke škole za primijenjeno računarstvo, Ilica 242, Zagreb u terminu 21. i 22. rujna od 8:30 do 16:30 sati. Radionice vode vrhunski stručnjaci u području razvoja mobilnih aplikacija, Algebrini asistenti i predavači Ivan Mesic, Ivan Božajić i Andrej Radinger. "Mobilne aplikacije su danas veliki zamašnjak razvoja komunikacija i prodaje uređaja, a zbog sve veće pristupačnosti mobilnog interneta svakim su danom i sve popularnije među krajnjim korisnicima. U ovom segmentu vrijedi pravilo da prolazi sve što je inovativno, korisno i prihvatljive cijene te da na tržištu ne postoji razlika između velikih proizvođača i sposobnih pojedinaca s idejom.", izjavio je član uprave Algebre, Hrvoje Balen i dodao: "Bitno je imati dobru ideju i znanja kako ju tehnički realizirati da bi se uz minimalno ulaganje resursa postigao globalni uspjeh i zarada. Upravo zbog toga odlučili smo po prvi puta u Hrvatskoj organizirati ovakav skup koji će sudionicima dati praktična znanja kako razvijati vlastite aplikacije i pretvoriti ih u potencijalno unosan posao." Na radionici razvoja aplikacija za Google Android platformu polaznici će se upoznati sa Eclipse razvojnim okruženjem te Java jezikom. Kreirati će jednostavnu Android aplikaciju, izraditi korisničko sučelje, naučiti obrađivati događaje te koristiti sve resurse uređaja. Na radionici će se obrađivati i povezivanje aplikacija s bazama podataka, ali i s popularnim internet servisom Google Maps. Edukacija za razvoj Apple iPhone aplikacija započinje upoznavanjem s iPhone platformom te Xcode razvojnim okruženjem. Nakon prolaska osnova Objective-C programskog jezika, polaznici će kreirati sučelje pomoću interface buildera, kroz niz programskih primjera upoznati osnovne interakcije te kontrole (gumbe, tablice, pickerse,..). Posebna pažnja obratit će se na plasiranje gotove aplikacije na AppStore kako bi se polaznicima praktično pokazalo kako ponuditi svoj proizvod putem ovog servisa na globalnoj razini. Jedna od radionica biti će posvećena i najnovijoj inačici Microsoftovog operativnog sustava za mobilne platforme – Windows Phone 7. Kako je izlazak ovog sustava na tržište najavljen tek za listopad, ova radionica predstavlja svojevrsnu ekskluzivu na kojoj će polaznici po prvi puta moći sudjelovati u razvoju aplikacije za WP7. Za uspješno sudjelovanje na bilo kojoj radionici poželjno je poznavanje nekog od objektno orjentiranih programskih jezika. Povlaštena cijena radionica za sudionike MobilityDay konferencije je 1.990,00 kn dok je za ostale cijena 2.500,00 kn. Prijave za sudjelovanje na konferenciji i radionicama dostupne su na stranicama konferencije: http://www.mobilityday.com Zanimljivosti 2010-09-01T05:39:50+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/foto-gastronomski-uzitak-za-nepce/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/foto-gastronomski-uzitak-za-nepce/#When:11:25:11Z Nakon kišnog subotnjeg otvaranja, nedjelja je ponudila lijep i sunčan dan koji je bio najbolja pozivnica posjetiteljima da prošeću  centrom Vrbovca i uživaju u gastronomskim specijalitetima vrbovečkog kraja.   Jubilarnu 30. turističku kulinarsku manifestaciju 'Kaj su jeli naši stari' po jakoj kiši otvorila je u subotu predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor. Otvaranju su bili nazočni i potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Friščić, potpredsjednici Vlade Ivan Šuker i Božidar Pankretić, ministar obrane Branko Vukelić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, župan Bjelovarsko-bilogorske županije Miroslav Čačija, župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren, brojni saborski zastupnici, gradonačelnici i načelnici općina te drugi gosti.   Manifestacija 'Kaj su jeli naši stari' nažalost protekla je bez tradicionalnog novinarskog dvoboja u kuhanju 'Novinarskog kotlića', ali nadamo se da će slijedeće godine organizatori iznaći načina kako bi se novinarski kotlić ipak održao. S obzirom da novinari nisu kuhali niti se natjecali na Trgu u Vrbovcu priključili su se ekipi kuhara PIK Vrbovec koji su kuhali gulaš od divljači i kibicirali, te pomno pratili koje sastojke treba dodavati da bi gulaš bio za prste polizati. Na kraju smo vidjeli da je u gučaš stavljena i cijela tegla marmelade.   Kuharske TV zvijezde Almo Čatlak, Branko Ognjenović, Božidar Miodragović i Dean Jandrečić strpljivo su posjetiteljima odgovarali na pitanja kad će gulaš biti gotov, koliko se kuha, a mnogi su se i htjeli fotografirati sa poznatim licima s TV ekrana. U srdačnom razgovoru s Brankom Ognjenovićem zatekli smo i glasnogovornicu Ministarstva pravosuđa Vesnu Dovranić koje je rekla kako su njih dvoje zajedno dijelili školske klupe u osnovnoj školi.   -Od prvog razreda svi smo znali što će Branko biti u životu, rekla je gospođa Dovranić koja kao i mnogi posjetitelji nije odolila gulašu od divljači koji su pripremili kulinarski eksperti PIK-a Vrbovec.   A posjetitelji su u Vrbovcu mogli degustirati uz gulaš koi je nestao u rekordnom roku i suhomesnate specijalitete, jela s roštilja, šarane s rašlji ili domaće kolača i slastice. Program će trajati dugo u noć, a jubilarnu 30-tu manifestaciju zatvorit će koncertom Luka Nižetić. Kultura 2010-08-30T11:25:11+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/place-recesijski-statisticki-paradoks/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/place-recesijski-statisticki-paradoks/#When:11:20:06Z Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za lipanj 2010. iznosila je 5415 kuna, što je nominalni porast za 2,6 posto, a realni za 2,7 posto, u odnosu na svibanj 2010., objavio je Državni zavod za statistiku. Prosječna plaća je u usporedbi sa svibnjem porasla za 138 kuna, najvećim dijelom zbog povećanja neoporezive osnovice poreza na dohodak od 1. srpnja. Prosječna mjesečna plaća za lipanj 2010. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 0,8 posto, a realno za 0,1 posto. Za razdoblje od siječnja do lipnja 2010. prosječna mjesečna plaća iznosila je 5287 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2009. nominalno niže za 0,5 posto, a realno je niže za 1,3 posto. Gospodarstvo 2010-08-30T11:20:06+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zemlja-cuda-hdz-ov-dvorac-iz-snova/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zemlja-cuda-hdz-ov-dvorac-iz-snova/#When:11:15:36Z Dvorac Freyenthurn, smješten pokraj austrijskog grada Klagenfurta, neočekivano je postao mitsko mjesto za hrvatsku javnost. U tom golemom, kičastom zdanju koje podsjeća na animirane filmske bajke rađene po predlošcima braće Grimm, hrvatski političari pretvorili su vlastite zamisli u gotov novac. Na šalteru Hypo banke u Freyenthurnu uplaćivani su i isplaćivani političari, generali i drugi uglednici iz Hrvatske, opisuju upućeni svjedoci. Nuđene su i druge usluge – diskretni transfer novca u treće zemlje, pohrana dragog kamenja i zlata. Jedan tjednik piše da su, možda, ponuđene i usluge prostitutki, kako bi hrvatski klijenti mogli do kraja uživati u bankarenju s Hypo Alpe Adria bankom. Danas je u tom hrvatskom, prije svega HDZ-ovom, dvorcu iz snova prava javna kuća s oglašenim cjenikom. Freyenthurn je prestao biti financijska institucija posvećena korumpiranim hrvatskim državnim i stranačkim liderima kada su oni novac izmuzen iz domovine pohranili na sigurno, u Liechtenstein i off-shore tvrtke što posluju na egzotičnim lokacijama, odnosno vratili preko kredita samima sebi, izgrađujući u Hrvatskoj, posve legalno, stambene blokove, luksuzne vile, šoping-centre i slična poduzetništva kojima su željeli «oploditi» svoj olako stečen kapital. Tajna Hypo banke – ako je ikad otkriju do kraja i predoče javnosti pripadnici CIS Hypo, osnovanog od austrijskih istražnih tijela – otkrit će pozadinu poslovnih uspjeha brojnih ovdašnjih tajkuna, savjetnika, ministara i poduzetnika. Pokazat će se tko je odnio, u poslovni bordel Freyenthurn, milijune kuna zarađenih u ratno doba kada se trgovalo oružjem, naftom i hranom, odnosno kada je novac naivnih iseljenika, sakupljan po HDZ-ovim torbarima, završavao na njihovim osobnim bankovnim računima. Osim «novca za oružje», kojim su hrvatski generali bez dana boravka na frontu plaćali usluge u Freyenthurnu, moglo bi se vidjeti gdje su sredstva iz tuđmanovske privatizacije i pretvorbe, odnosno ono što je korupcija pojela prvih godina nakon rata. Gdje su jamstva za kredite, gdje je novac za tvrtke i zemljišta koji su prodani inozemnim ulagačima, kako bi se u zemlji ustoličila uska klasa bogatuna, koja je toliko imponirala pokojnom poglavaru i njegovim doglavnicima, prispjelima iz, kako se 1945. govorilo, opanaka u Mercedese. Dvorac Freyenthurn nije, naravno, vidio sav taj novac ukraden, popljačkan i privatiziran u Hrvatskoj, ali preko njegove blagajne prošlo je dovoljno da u njega smjestimo bajku o HDZ-u i njegovim ministrima, premijerima, predsjednicima i dužnosnicima svih vrsta. Izgleda da nema mjesta sumnji da se tamo odvozio hrvatski sumnjiv kapital, upravo u vremenima kada se ta stranka «oštro borila» protiv korupcije, te da su to činili upravo njezini najvažniji članovi. General Vladimir Zagorec, recimo, bio je vjeran učenik HDZ-ovih vođa i proteže samog poglavara. Hrvoje Petrač, osuđeni otmičar, nije samo bio blizak s prvom obitelji – s Tuđmanovim unukom imao je zajedničku Kaptol banku – nego je blisko surađivao s «originalnim», Prvostolnim kaptolom zagrebačkim. Radilo se o najuglednijim ljudima u državi, koji su svi od reda imali pokriće s vrha. Od Tuđmana, preko Sanadera, do Jadranke Kosor, HDZ je stranka vezana uz prvake pretvorbenog i organiziranog kriminala, ratne profitere i osumnjičenike za razne vrste prijevara. Dio HDZ-ova vrha mogao bi u Klagenfurtu, ili na pročelju Freyenthurna, staviti spomen-ploču u čast onima koji su im omogućili da se u tišini pretvore iz siromaha šupljih cipela u bogatune koji žive u vilama pod Sljemenom. Najsvježiji razotkriveni primjeri korupcije pod okriljem Središnjice, poput Polančeca, Mravka, HAC-a i Podravke, pokazuju da je mitski koruški dvorac izgubio atraktivnost u doba suvremenijeg «poslovanja», kada više nije potrebno nositi novac i dragulje u torbama, organizirati njegovo tajno prebacivanje avionom u Liechtenstein ili drugdje po svijetu. Današnji marifetluci s dionicama i udjelima, kako pokazuje primjer Podravke, očit su dokaz da je prošlo herojsko doba pljačkanja domovine. Umjesto da se uzme novac iseljenika, ili da se konzerve u ratu prodaju Ministarstvu obrane po višestrukoj cijeni (čime se proslavio ugledni član partnerskog HSS-a Stipe Gabrić Jambo), sada postoji Fimi medija, reketira se preko PR tvrtki i javnih poduzeća. Konstantna povezanost HDZ-a s korupcionašima i prvacima pretvaranja javnog novca u privatna bogatstva nagnala je ovih dana bivše saborske zastupnike HNS-a Antuna Kapraljevića i Nikolu Vuljanića da napišu prijavak USKOK-u, tvrdeći da je ta stranka udružena u zločinačku organizaciju. Bivšim zastupnicima glavni argument je korištenje Fimi medije za navodno sakupljanje stranačkog novca, pa se pitaju nije li HDZ zapravo «krovna organizacija» za takav protuzakonit posao, odnosno stvaranje zločinačke organizacije. Njihove sumnje čine se utemeljene laicima, no pravnici već kažu da politička stranka ne može odgovarati kao da je fizička osoba. Bez obzira na proceduru, jasno je da se radi o inicijativi jurišanja na vjetrenjače - iako pri tom jurišu imaju dobar vjetar u leđa. Realnu šansu da se pozabave tim oblicima sofisticiranog kriminala, kao i sa zločinima iz pretvorbe koji se još mogu kažnjavati, imat će tek iduća vlada. Naravno, ne bude li u njoj HDZ, što se ne može jamčiti. Politika 2010-08-30T11:15:36+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/povecanje-trosarina-smanjit-ce-prihode-proracuna/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/povecanje-trosarina-smanjit-ce-prihode-proracuna/#When:06:14:42Z Povećanjem trošarina na cigarete izgubit će svi u legalnom tržišnom lancu - potrošači, proizvođači, trgovina i država – pa mi nije jasna ekonomska logika te odluke, rekao je Davor Tomašković, predsjednik uprave Tvornice duhana Rovinj, na konferenciji za novinare. Zbog većih cijena cigareta, objasnio je Tomašković, na dobitku će biti šverceri i prekogranična trgovina, a taj se efekt uočava kod svakog poskupljenja. Nakon povećanja cijene u 2008. godini, trebalo je proći godinu u pol da se legalni promet vrati na raniju razinu. U TDR-u procjenjuju da će se u 2011. godini, s povećanjem cijene od jedne kune po kutiji, broj prodanih kutija cigareta smanjiti sa 421 milijun na 417 milijuna. Unutar tih brojki, prodaja „nelegalnih kutija“ porast će sa 46 milijuna na 65 milijuna komada. U TDR-u su izračunali da će država s većim trošarinama ostvariti neznatan rast ukupnih poreznih prihoda od cigareta (samo 24 milijuna kuna), jer će se zbog manjeg prometa smanjiti prihodi od PDV-a.   Bez povećanja maloprodajne cijene, TDR bi pritom ostvario oko 130 milijuna kuna manje prihode. Tomašković je istaknuo da će trošarinsko opterećenje u Hrvatskoj biti i veće no što su smjernice u Europskoj uniji: udjel ukupnog poreza u maloprodajnoj cijeni bit će 71 posto, dok smjernica EU iznosi 60 posto. Ipak, dio povećanja trošarina preuzet će na sebe pa će u svakom segmentu cigareta prodavati po jednu robnu marku po staroj cijeni. Nepromijenjena će ostati i cijena Ronhilla, najprodavanijeg brenda, koji puši svaki treći pušač u Hrvatskoj. Gospodarstvo 2010-08-27T06:14:42+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/karikatura-dana-rebalansiranje-rebalansa/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/karikatura-dana-rebalansiranje-rebalansa/#When:06:08:24Z Svu su složni u jednom - da postojeći ne valja. Zato su ljeto začinili s toliko graje oko proračuna da, najvjerojatnije, ne postoji ni jedan dionik hrvatske javns scene koji se nije očitovao. Dobro je da tijekom ljeta ne rade dječji vrtići, jer vjerojatno bi i jasličari morali reći svoje o njemu. Na kraju, nisam ni ja izdržao. Moj je prijedlog rebalansa - informatički: Koliko programera treba da se promijeni žarulja? Nijedan. To je hardverski posao. ZG-CINIK 2010-08-27T06:08:24+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/ovo-nije-ni-kozmetika-ovo-je-cisto-ignoriranje-cinjenica/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/ovo-nije-ni-kozmetika-ovo-je-cisto-ignoriranje-cinjenica/#When:19:12:24Z "Nakon što smo upoznati s glavnim odlikama i karakteristikama rebalansa proračuna možemo samo izraziti zabrinutost i nespokoj što će se dogoditi narednih godinu dana. Ovo nije rebalans proračuna, ovo nije ni kozmetika, ovo je jedno tvrdoglavo odbijanje da se suočimo s činjenicama i problemima u kojima se nalazimo. Hrvatska je vjerojatno jedina ili jedan od svega nekoliko država u Europi koje se u zadnje dvije godine uporno odbijaju fiskalno prilagoditi, smanjiti javnu potrošnju, odnosno ako ju već zadržavaju na istoj razini uskladiti sa stvarnim potrebama zemlje i prilagoditi trenutku u kojem se nalazimo. Možda je pogrešno ovo nazvati kozmetičkim ili predizbornim rebalansom, ovo naprosto niti nije rebalans. Ovo je pokušaj da u jednoj teškoj situaciji svi ostaju zadovoljni, a to je nemoguće jer će na kraju cijenu platiti građani dakle obični građanin Hrvatske. Državnu potrošnju treba reducirati, državnu upravu treba učiniti efikasnijom, a to ova Vlada očito iz nekog razloga ne želi učiniti. Ja ovdje ne želim napadati, jer to više nema smisla. Mi smo svoje prijedloge na konferenciji za medije u SDP-u predstavili. Ukazali smo na moguće uštede, redukcije, na moguće racionalizaciju, na povećanje efikasnosti. Sve je to jedan težak posao koji iziskuje vremena, strpljenja i podrške javnosti, ali ovim putem iskreno molim i Vladu i njezinu predsjednicu da prestanu govoriti i o reformama i takozvanim rezovima jer u zadnjih malo više od godinu dana, od odlaska prethodnog premijera iz redova HDZ-a, na pitanju proračuna i fiskalne konsolidacije Republike Hrvatske nije učinjeno baš ništa." Politika 2010-08-24T19:12:24+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/kapraljevic-vuljanic-hdz-jest-zlocinacka/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/kapraljevic-vuljanic-hdz-jest-zlocinacka/#When:06:17:55Z Bivši saborski zastupnici Antun Kapraljević i Nikola Vuljanić najavili su da će danas podnijeti na adresu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) prijedlog za pokretanje kaznenog postupka protiv Hrvatske demokratske zajednice i njenog čelništva. Razlog je navodno udruživanje u zločinačku organizaciju. Spomenuti dvojac prvo se javio internetskom portalu Savjest.com i poslao tekst koji bi, kao što je prethodno navedeno, danas trebao zaprimiti USKOK. Da bi se potvrdila autentičnost, svaki od njih je poslao jednak tekst sa svoje mail adrese. Ivo Sanader kao 'naglodavac' ''Potaknuti nizom otkrivenih korupcijskih skandala u koje su izravno upleteni visoki dužnosnici Hrvatske demokratske zajednice, a posebno zadnjim slučajevima izvlačenja i pranja novca u kojima su, a prema izjavama svjedoka objavljenim u medijima, sudjelovali, tadašnji glavni rizničar (blagajnik) te stranke, kao provoditelj, njen predsjednik kao nalogodavac, te niz visoko pozicioniranih državnih/stranačkih dužnosnika, kao izvršitelji brojnih korupcijskih radnji, predlažemo da USKOK pokrene postupak izvida i druge mjere predviđene Kaznenim zakonom Republike Hrvatske protiv Hrvatske demokratske zajednice'', započeli su u obraćanju medijima Kapraljević i Vuljanić. U nastavku su naveli da su uvjereni da su se istaknuti članovi HDZ-a pojavili kao organizatori i i izvršitelji koruptivnih kaznenih djela. Nadalje, smatraju da je potrebno da nadležni organi ispitaju da li je spomenuta stranka ''krovna organizacija u kojoj su osmišljena i organizirana predmetna kaznena djela u organiziranom obliku''. ''Slijedom navedenog, mislimo da su ispunjeni svi uvjeti za pokretanje istražnih i drugih zakonom propisanih radnji protiv organizacije za koju smatramo da je počinila opisana koruptivna i druga kriminalna djela, te se prevenira njeno daljnje djelovanje na štetu hrvatskih građana i Republike Hrvatske i od Ureda tražimo da takve mjere poduzme, u skladu sa svojim nadležnostima'', tvrde autori prijedloga i nadodaju: ''Već u doba pretvorbe i privatizacije bilo je pokušaja da se ukaže na organiziranost kriminala koji se tada događao u Hrvatskoj, no nije bilo niti mogućnosti prikupljanja dokaza, niti političke volje da se to učini i raskrinka organizacija koja je bila usmjerena na pljačku i osiromašenje Republike Hrvatske''. HDZ zadovoljava sve uvjete zločinačke organizacije? Osvrnuli su se na nedavne afere koje su potresale Hrvatsku i tvrde da je zahvaljujući tim otkrićima još jasnije da se kod HDZ-a radi o ''zločinačkoj organizaciji'' i tvrde da je ''potpuno nevjerojatno i nemoguće da u tome nisu sudjelovali oni koji su naredili da se upravo i isključivo s tom tvrtkom posluje''. Najveći doprinos njihovom uvjerenju da USKOK treba reagirati su izjave aktera ''radio sam po uputama s vrha'' ili ''ništa nisam radio na svoju ruku''. ''Treba preispitati mogućnosti zabrane djelovanja 'takve' organizacije, koja očito nanosi izravnu štetu Hrvatskoj i njenim građanima, kao i odgovornost njenog rukovodstva, kako prošlog, tako i sadašnjeg, te o tome obavijestiti nadležna ministarstva da postupe u skladu s Zakonom o političkim strankama i zabrane joj rad'', naveli su bivši zastupnici Kapraljević i Vuljanić. Za kraj su rekli da su spremni, ukoliko njihov prijedlog ne bude ozbiljno shvaćen, potražiti pomoć međunarodnih organizacija. Politika 2010-08-24T06:17:55+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/in-memoriam-dr.-vladimir-devide/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/in-memoriam-dr.-vladimir-devide/#When:18:04:18Z Danas je u Zagrebu u bolnici na Jordanovcu u  95-toj preminuo uvaženi profesor, matematičar i promotor japanske književnosti i kulture, akademik dr. Vladimir Devide. Uvijek vedar i znatiželjan, dr. Devide ljubav za dalekoistočnim kulturnim vrijednostima počeo je razvijati 1961. godine kada je predavao matematiku na sveučilištu Tokyo Daigaku i drugima. Od tada osim matematike, o kojoj je objavio 14 knjiga uglavnom s područja matematičke logike, dr. Devide proučava i objavljuje djela o Japanu. Golem je to napor koji je ovu daleku kulturu približio domaćoj kulturnoj javnosti, a među najznačajnijim naslovima je knjiga ''Japanska haiku poezija i njen kulturno-povijesni okvir'' 1970.,  ''Zen'' 1992 i velika monografija ''Japan'' iz 2006. godine. Ukupno je objavio preko dvadeset knjiga u Japanu i njegovoj kulturi pa je zbog toga odlikovan godine 1983. od japanske vlade carskim odlikovanjem "Kun-san-tô Zuihôshô (Orden svetoga blaga trećega stupnja), za zasluge u približavanju japanske kulture Europi. Moram istači kako je dr. Devide bio osoba koja je neprestano nadahnjivala sve nas mlađe što smo se iz raznih razloga i poradi različitih interesa zanimali za Japan i njegovu kulturu. Upravo on je bio osoba koja je pokrenula inicijativu da se i u Hrvatskoj pojavi haiku pjesništvo, i podržavala nove tek nastajuće pjesničke inicijative, često iz vlastitog džepa plaćajući tiskanje prvih Haiku časopisa varaždinskoj tiskari. Bilo je to sredinom sedamdesetih godina, kada su se u nas tek sramežljivo nazirali počeci takvog umjetničkog stvaranja. U njegovu stanu u Vinogradskoj ulici, gdje je imao golemu biblioteku o Japanu i Azijii i njihovoj kulturi općenito okupljali bi se raznovrsni poklonici duha Orijenta, pa i pjesnici i pisci koji su težili drugačijem izrazu. Vladimir je među ostalim bio izvrstan kozer, duhovit i prepun volje da svoja znanja prenese na druge, da namjernike opskrbi tada rijetkom literaturom i knjigama koje se nisu mogle pronaći u Inozemnoj knjižari u Gundulićevoj ulici. On je bio osoba koja je imala u sebi pionirske snage, onaj koji nam je otkrivao finese čajne ceremonije, pričao o umjetnosti zena u gađanju lukom i strijelom i tajnama kovanja japanskih katana. Nepresušno vrelo podataka i duha, ideja jedne daleke i nama strane kulture koju nam je nastojao približiti kroz književnost i pjesništvo, ali i brojnim prijevodima tekstova i članaka o zenu i šinotizmu ali i svim drugim aspektima toga veličanstvenog duha Istoka. U svom tekstu o smrti u japanskoj kulturi, dr. Devide napisao je kako je smrt ''jedno od središnjih pitanja života''. Dakako, ne samo daje ona ''veličanstvena tajna'' o kojoj se ne zna mnogo, već je kako ju je opisao još u 12. stoljeću učitelj Dogen ona: ''neumrlost koja ne postoji''. Upravo zato smatram kako će Vladimir Devide i njegov doprinos hrvatskoj kulturi i znanosti biti ustvari dio te veličanstvene neumrlosti, to središnje pitanje koje će ga uvijek istaknuti kao onog čovjeka koji je imao hrabrosti, volje i znanja da bude pionirom jednog prekrasnog duha među nama, ovdje u Zagrebu i šire. Dragom prijatelju sada, ma gdje bio i ma kako nam smrt ustvari bila ''neshvatljiva''  šaljem ovdje pozdrav, jer dio njega živi s nama i nadahnjuje nas njegovim dijelom. Zgrebačka graktanja 2010-08-23T18:04:18+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/stjepan-bokek-odlazak-nogometnog-genija/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/stjepan-bokek-odlazak-nogometnog-genija/#When:05:37:09Z Stjepan Bobek je rođen 3. prosinca 1923. u Zagrebu. Već sa trinaest i pol godina igrao je za prvu momčad "Viktorije", nižerazrednog kluba. Kao dvadesetogodišnjak postao je centarfor "Građanskog", a 1945. godine došao je u "Partizan" i za "crno-bijele" igrao sve do 1959. godine. Za tih trinaest godina Bobek je odigrao 468 utakmica i dao 403 gola. Za reprezentaciju Jugoslavije igrao je 63 utakmice i postigao 39 golova. Bio je centarfor, sjajan dribler i neobično vješt golgeter. Kasnije je dobio ulogu konstruktora igre. Igrao je za tim uživajući u pripremanju šansi suigračima. Kao nogometaš Partizana, Bobek je osvojio dva prvenstva i četiri kupa. Bio je učesnik dva svjetska prvenstva - u Brazilu 1950. i u Švajcarskoj 1954, kao i dvije Olimpijade - u Londonu 1948. i u Helsinkiju 1952. U ulozi trenera imao je više uspjeha - pet titula prvaka, dva kupa (grčki i tuniski) i jedno prvo mjesto u drugoj saveznoj ligi (sa "Vardarom"). Za najboljeg nogometaša Partizana svih vremena izabran je 1995. godine. O Bobeku je Fredi Kramer napisao biografiju »Stjepan Bobek - nogomet, moj život«. »Nogomet sam počeo igrati u Derbyju, iz zagrebačkoga Trnja. Već 1938., s 15 godina, bio sam u Zagrebu, a nakon ustoličenja 'endehazije' poslan sam u Beč na godinu dana u ondašnji Wacker, valjda kako me ne bi mobilizirali. Kada sam se 1942. godine vratio, čekalo me mjesto u Ličaninu, imao sam propusnicu za nesmetano kretanje i treniranje. Nisam ići želio u vojsku, ali sam bio zaposlen u jednoj kaznenom ustanovi.« Ratna epizoda se zakomplicirala, mobilizacije su bile sve češće i Bobek bi zacijelo završio na bojišnici da se nije dogodio senzacionalan transfer. Inicirao ga je mađarski trener Martin Bukovy. »Sređeno mi je da kao domobranski djelatnik igram za Građanski, koji je tada bio odlična momčad, a Bukovy je bio prototip modernog trenera. Pozvali su me i u reprezentaciju, a bio sam oduševljen kako su me stare zvijezde Građanskog prihvatile.« No, NDH se raspala, mnogi su igrači opet završili u logorima, čak i Stjepanov brat Otto, a samoga Štefa odmah su kao pravog igrača priključili momčadima JNA. »Pripao sam momčadi KNOJ-a koja je nastupila na beogradskom turniru. Igrao sam jako dobro, pa su me počeli nagovarati da prijeđem u vojnički klub koji se tada osnivao. Danas mi nije žao, iako mi se tada nije išlo iz Zagreba. Tako je započela moja epizoda u Partizanu«, kazao će Bobek. Nevjerojatno je s koliko lakoće svoj zanimljiv i neočekivan životni put Bobek može sabrati u nekoliko rečenica: »Žao mi je što nikada nisam igrao za Dinamo. Pa, ja sam Zagrepčanin, ali ne mogu reći nijednu lošu riječ o Partizanu. To je moj klub, tu sam se afirmirao i postigao sve. Zagrebu sam ostao nogometno dužan, ali uvijek pamtim dvije utakmice za reprezentacije Zagreba, kao gost 1948., kada smo svladali reprezentaciju Praga, i godinu kasnije, kada smo sa čak 5-2 nadvisili reprezentaciju Beča. Bio sam proglašavan najboljim igračem. Volim se sjećati tih utakmica... No, u Srbiji su me sjajno primili, tu se nikad nisam osjećao kao stranac. Uostalom, u Partizanu je uvijek igralo puno Hrvata - Zebec, Šoštarić, Brozović, Glazer, Firm, Čajkovski... No, uvijek mi je bilo teško igrati protiv Dinama, kluba iz moga grada. Volim sport i ne zanima me politika.« O Franji Tuđmanu kao predsjedniku Partizana kazao je: »Bio sam sretan kad je rekao da smo Ico Hitrec i ja najbolji nogometaši koje je gledao. I u Beogradu je Tuđman govorio da navija za Dinamo. Nije često dolazio na utakmice, bio je predsjednik Sportskog društva Partizan, ne samo nogometnoga kluba. Bio sam dva puta kod Tuđmana kada je bio predsjednik Hrvatske, zajedno smo gledali utakmicu Croatije i Newcastlea, a i dvoboj s Bosnom i Hercegovinom 1997. godine. Zadnjih desetak godina više me liječnici ne puštaju na put...« Inače, Partizan i danas vodi brigu o svom najboljem nogometašu svih vremena. »Nogomet mi je podario prekrasan život«, govori Bobek, koji je uvijek napamet znao prvu postavu Građanskog, Partizana i reprezentacije Jugoslavije iz 1952. godine, koja je u dvije utakmice protiv Rusa slavila s ukupnih 8-6. »Iz antologijskih jedanaest, koji smo 1952. osvojili srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Finskoj, iza mađarske 'lake konjice', petorica su rođena u Zagrebu - Horvat, Čajkovski, Vukas, Zebec i ja. No, samo je Ivica Horvat tada igrao u zagrebačkome klubu, Dinamu, dok smo Čik, Čajkovski, Zebec i ja bili u Partizanu, a Bajdo Vukas u Hajduku. U prvoj smo utakmici lako poveli s 5-1. Potom smo u zadnjih dvadesetak minuta primili čak četiri gola. U uzvratu smo opet bili dobri, bolji u obrani i pobijedili s 3-1. U svlačionici smo nakon druge utakmice sami sebi govorili da se sada možemo mirno vratiti u domovinu.« I danas mnogi, tvrdi Bobek, napamet znaju taj sastav: Beara, Stanković, Crnković, Horvat, Čajkovski, Boškov, Ognjanov, Mitić, Bobek, Vukas i Zebec. Zanimljivosti 2010-08-23T05:37:09+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-borislav-skegro-kaao-hrvatski-superhik/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-borislav-skegro-kaao-hrvatski-superhik/#When:05:32:14Z U Večernjakovom ''Obzoru'' Borislav se Škegro obrušio na ''Ivana i Ivu'', Miklenića i Josipovića. Grijeh im je da su se usudili govoriti o gospodarstvu. I ne samo govoriti, nego i nalaziti krivca za nezavidno gospodarsko stanje u zemlji. Škegro je jedan od simpatičnijih negativnih likova naše društvenopolitičke scene. Da je tome tako dokaz je i to što je podjednako drag jednome Čačiću kao i, recimo, nekim ljutim hrvatskim desničarima. Ni meni Škegro nije mrzak, cijenim činjenicu da je bio uz Tuđmana i da je uveo PDV, ali i da nije – učinio bi to netko drugi. Mrsko mi je međutim što Škegro često zaobilazi istinu i maše hrvatskim barjakom u obrani inozemnih interesa. Njegova superhikovska gospodarska teorija i praksa (Superhik je naime strip-junak koji otima siromašnima i daje bogatima)  teku fluidnim rubom između kvaziznanstvenog mudrovanja i drskog bezobrazluka. Zato, valjda, i ostavlja stanoviti dojam na vrlo različite skupine ljudi. U apostrofiranom članku zanimljiv je izbor meta – jedna s lijeva, jedna s desna. Očito je da Škegro pazi na balans. Smeta mu što i glavni urednik ''Glasa koncila'' i predsjednik države ''prstom upiru u neku neimenovanu skupinu ljudi koji da su, valjda zato što mrze Hrvatsku i Hrvate ili zato što bešćutno grabe sve za sebe na račun hrvatske sirotinje, uveli nekakav 'najsiroviji kapitalizam', rasprodali nacionalno bogatstvo strancima u bescjenje (…).'' Pri tome se Škegro služi oprobanim receptom: saspi ljudima drsko gorku istinu u oči i oni će joj se, ne vjerujući da je netko uistinu toliko drzak, smijati kao dobroj šali. Naime, Škegrina dijagnoza, koju on posprdno pripisuje Ivanu i Ivi, precizna je i bolno točna. Njih dvojica ne znaju je tako lapidarno i jasno izreći.  ''Neimenovana skupina ljudi'' doista postoji, neki od njih, koliko god to Škegri nevjerojatno bilo, stvarno ''mrze Hrvatsku i Hrvate'', a grabežljivost na račun sirotinje i države bratski dijele s onima koji u  načelu nemaju ništa protiv Hrvatske. Ali ni za. Neimenovane ne bih ni ja imenovao jer je to, između ostalog, i utuživo, ali činjenica je da Hrvatska vjerojatno jedina zemlja na svijetu koja je nepostojeće patente plaćala suhim zlatom, šoferske vještine ''obiteljskim srebrom'', a zločine nad vlastitim narodom ovjekovječila spomeničkom broncom. I tu je temeljni problem, a ne u ekonomskoj teoriji kojom Škegro pokušava zabašuriti stvarno stanje stvari. Kao što se svojedobno preko noći transformirao iz teoretičara ekonomije socijalističkog samoupravljanja u zagovornika tržišne ekonomije, Škegro se iz bivšeg tuđmanovca preobrazio u prvoborca Jadranke Kosor. Lijepo je da on, kao iskusni ekonomist, savjetom pomaže premijerki koja se ''bori s krizom'' i priprema ''bolne rezove'', no nije lijepo da svu krivnju opet svaljuje na tzv. ''malog čovjeka'', kojega će ionako ti bolni rezovi jedino zahvatiti. Prozivajući nas obične ''štetočine'' Škegro, sav u svome elementu, ironizira: ''Trebate, prevodim na jasan hrvatski jezik, birati one koji čine sama čuda. Da vi sami ništa ne biste morali raditi. Ležite doma i gledate meksičku sapunicu na japanskom televizoru koji ste kupili od dividenda na dionice, recimo RIZ-a. Koji je samo zbog nepravedne i nezakonite pretvorbe i privatizacije mračnih devedesetih izgubio utrku s nekim tamo Sonyem ili Samsungom.'' Ima određene zavodljivosti u ovom Škegrinom ironiziranju, prevedemo li ga, kako on veli, na jasan hrvatski jezik, ono pogađa u stoljećima usađivanu podložničku, fatalističku žicu u hrvatskom mentalitetu. A znači otprilike sljedeće: mi Hrvati smo lijeni i bezvrijedni te je svaka nevolja koja nas snađe zaslužena. Srećom ima i među nama pametnih i sposobnih kao ekonomist Škegro. Oni će uređivati naše odnose sa velikim svijetom koji se globalizira. Oni će upravljati nama i našom imovinom po mudrim naputcima tog istog svijeta, naše je samo da slušamo i radimo. Kad konačno sve za što smo naivno mislili da je naše pređe u ruke božanskih globalizatora, poteći će med i mlijeko. Doduše, samo Škegri i njegovima. Jer nema za sve. Tako vele kruti ekonomski zakoni. Politika 2010-08-23T05:32:14+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/i-njemacka-ima-svoju-varsavsku/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/i-njemacka-ima-svoju-varsavsku/#When:05:23:16Z "Stuttgart 21" naziv je trenutno najskupljeg građevinskog pothvata u Njemačkoj. Od prvobitnih 2,6 milijardi eura cijena promjene lica središta Stuttgarta i središnjeg željezničkog kolodvora popela se na preko 4 milijarde eura. No ne samo zbog ove, i za njemačke prilike astronomske, svote nego i zbog potpunog ignoriranja volje građana od strane lokalnih političara, Stuttgartom i inače mirnom i idiličnim Baden-Würtenbergom, već se tjednima širi narodni revolt. Profesori i studenti zajedno protiv bagera   Pojedinačne ekplozije narodnog neposluha u međuvremenu su se pretvorile u svakodnevno izražavanje nezadovoljstva građana Stuttgarta time što im lokalni političari i građevinski lobi rade od središta grada. Preko 15 godina pripremana i ovog proljeća započeta pregradnja glavnog željezničkog kolodvora u Stuttgartu, udružila je na dosad neviđen način sve slojeve konzervativnog grada na Neckaru. I dok su još, kako piše "Süddeutsche Zeitung", predstavnici građanstva donedavno s visoka gledali na bilo koju vrstu spontanog prosvjeda protiv državnog aparata, najnoviji ustanak polako poprima karakter revolta, koji zahvaća sve slojeve društva i s kojim će se gradski oci teško nositi. Jer, upornost prosvjednika koji vlastitim tijelima i sjedećim blokadama sprječavaju i ometaju dolazak građevinskih strojeva na glavni kolodvor policiju već polako dovodi do granica izdržljivosti. Naime, gradske vlasti protiv sebe nemaju kaotičnu gomilu slučajno sakupljenih buntovnika nego dobro organiziranu građansku skupinu koja zna što hoće, svoje zahtjeve zna argumentirati a i proširiti putem modernih medija poput Twittera ili Facebooka. Prvi uspjeh Prosvjedi su već rezultirali prvim uspjesima. Predstavnici stranke Zelenih, koji su zasad najveći politički profiteri "Stuttgartskog ustanka", zatražili su u parlamentu savezne pokrajine Baden - Würtenberg zaustavljanje projekta i sazivanje konferencije na kojoj bi sve strane mogle iznijeti svoje argumente. Argumenti protivnika projekta su jasni: građani se ne žele odreći jednog od zaštitinih znakova grada koji je tijekom Drugog svjetskog rata ionako izgubio većinu prepoznatljivih građevina. Kao žrtva bagera bi trebala pasti i povijesna aleja i park s preko 300, djelomice, stoljećima starih stabala. Drugi argument protivnika je i cijena koja je već i uoči konkretnog početka gradnje probila granice izdržljivog. Zagovornici projekta, Njemačka željeznica (Deutsche Bahn) i lokalni političari, kao i svi od naroda neshvaćeni neimari s druge strane, imaju vizije. Vizije jednog "ljepšeg i modernijeg" Stuttgarta s podzemnim i protočnim kolodvorom koji će metropolu njemačkog jugozapada bolje željeznički povezati s Parizom i ostatkom Europe. Sadašnji čeoni kolodvor, prema mišljenju zagovornika, ne odgovara suvremenim potrebama Stuttgarta sa svojim brojnim međunarodno aktivnim tvrtkama. Sve zbog građevinskog zemljišta? No zagovornicima, i tu je prije svega Deutsche Bahn koji se sprema na izlazak na burzu i želi ojačati svoje pozicije, je važniji dobitak velikih građevinskih površina u najskupljem dijelu Stuttgarta, koje bi nastale nakon što se kolodvor i njegove tračnice presele pod zemlju. Političari, i to udruženim snagama demokršćani i socijaldemokrati, već su jednom odbacili inicijativu za referendumom i to unatoč sakupljenih 60.000 potpisa građana. Politička kasta trenutno šuti i čeka da se problem riješi sam od sebe. No čini se da će i priroda odraditi svoj dio posla. Naime, podvodne vode ispod glavnog grada Baden-Würtenberga su upornije nego što su to planeri predviđali. To bi cijenu gradnje moglo podići do razine koju više niti jedan političar ne bi mogao opravdati pred biračima. Autor: N. Kreizer (agencije) Politika 2010-08-23T05:23:16+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zemlja-cuda-spin-o-sanaderu/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zemlja-cuda-spin-o-sanaderu/#When:05:18:33Z Sanadera u pritvoru odavno vide zagrebački politički kuloari, to se smatra logičnim dijelom predizborne kampanje Jadranke Kosor za sljedeće parlamentarne izbore i mnogo je iskusnih političara i analitičara uvjereno u takav ishod događaja. Uhićenje Nevenke Jurak, stezanje istrage oko Ivana Mravka te, posebice, austrijska istraga o začudnom poslovanju Hypo banke daju dodatne elemente u priču o tome da je sve spremno da se, u danom trenutku, otvori ćelija u Remetincu i za razmetnog bivšeg šefa Hrvatske. Sanaderov recentni put u Sjedinjene Američke Države (gdje je, kako priopćava preko Beča, na odmoru) samo su pojačali dojam njegove krivice. Čovjek koji toliko bježi nije nevinašce, čuje se posvuda, posebno događa li se to u trenutku kad državna televizija, čiju je direktoricu postavio HDZ, u svom prime timeu objavljuje stare dokumente objavljene po novinama o Sanaderovim poslovima iz devedesetih godina. Aktualizirana je, naime, stara priča o "Kutlinim bilježnicama", te svjedočenje bivše blagajnice Tuđmanova omiljenog tajkuna, gdje se tvrdi da je stanoviti I. S. dobio 800 tisuća tadašnjih maraka provizije za kredite Hypo banke Miroslavu Kutli. Svi ti podaci poznati su javnosti najmanje deset godina - a kojoj je poznato da isti dokumenti sadrže i zanimljivosti o drugim važnim hrvatskim poduzetnicima - pa bi neupućene moglo začuditi zašto se slučaj otvara tek sada kada je u Austriji pritvoren bivši direktor Hypoa. Napokon, Državno odvjetništvo, koje je ekspresno priopćilo da je preuranjeno govoriti o tome je li Sanader pod istragom, moglo je taj slučaj odavno odraditi, da njegov «zapovjednik» Mladen Bajić nije imao toliko osjećaja za političke finese. DORH će krug oko Sanadera zatvoriti, možda, tek kada bude siguran da će se time dodvoriti aktualnoj vlasti, te da ona neće trpjeti štete od takvog postupka. Sanaderova sudbina čini se da ponajprije ovisi o političkoj volji državnog vrha, a tek potom o neovisnim istragama policije, USKOK-a i DORH-a. Državne službe njegove tragove mogu pronaći u brojnim aferama, od "Podravke" do "HAC-a", ali bi istraga oko Hypo banke mogla presuditi zbog svog međunarodnog značenja. Napokon, ako je tih 800 tisuća njemačkih maraka, dobivenih na ime provizije, Sanaderovih glembajevskih četrdeset dukata s kojima je stvorio veliko osobno bogatstvo, onda bi dovršetak te istrage imao zgodan simbolički značaj. Pričom o Sanaderu i njegovom navodnom uhićenju, koju u posljednje vrijeme serviraju sami hadezeovci, ne može se završiti priča o korupciji u Hrvatskoj. Dokaže li se da je bivši šef te stranke korumpiran, te da je sama stranka, po primjeru Nevenke Jurak i Mladena Barišića, na korupcijski način financirana, HDZ-ov odjel u Remetincu morao bi se znatnije proširiti. Ako je HDZ, po nalogu svog šefa, do srpnja 2009. reketario javna poduzeća i privatne poduzetnike i spremao novac u svoju kasu, onda za takvo zločinačko udruživanje odgovornost snosi cijeli stranački, a u ovom slučaju i državni vrh. Stranačke odluke, kao i Vladine, nije potpisivao samo Sanader, niti prvih deset ljudi HDZ-a može reći da ni o čemu nisu imali pojma. Optužbe protiv Sanadera i njegovih najbližih financijskih suradnika očito se tiču i Jadranke Kosor, Vladimira Šeksa, Luke Bebića i drugih članova predsjedništva HDZ-a.  Stoga je za vjerovati da do njih, jednostavno, neće doći. Državno odvjetništvo možda ima snage nasrnuti na Sanadera da bi se podigle izborne šanse Jadranke Kosor, ali u tome je i problem što će pokušati izbjeći. Naime, izgubi li Kosor izbore (kako se također naširoko očekuje), istraga protiv Sanadera logično će se, bar u nekim dijelovima i na slučajevima koji su se dogodili između 2003. i 2009., proširiti i na njegovu zamjenicu, te na druge bitnije ministre. Možda se zato inzistira na starim, požutjelim «Kutlinim bilježnicama» iz 1998., a ne na recentnijim slučajevima, ili na jednostavnijoj provjeri Sanaderove imovine. Pritvaranje Sanadera, bez obzira na to koliko Hloverka otvoreno govorila o tome, značilo bi preveliku neugodu za HDZ i njegove čelnike. Naročito poslije gubitka izbora ujesen 2011., kada ne bi mogli potiho uhićivati vlastite kadrove bez političke baze, poput Damira Polančeca. Vješti državni odvjetnik, naviknut na hirove politike, vjerojatno će u kazneni progon HDZ-a krenuti tek tada, ne nasjedne li javnost na priču o «revanšizmu», kakvu je progutala 2000. godine. Nema sumnje da će vrh HDZ-a, kada mu to bude odgovaralo, i dalje «pritvarati» i «istraživati» Sanadera, jer su to spinovi koji imaju uspjeha. U trenutku rezova plaća i novih poreza - pustiti novu priču o Sanaderu abeceda je medijske manipulacije. Sanader u Los Angelesu, na «Malo vitra», ili kako troši naš novac za svoje čuvare - idealne su teme da ne vidimo što rade Šuker i Milinović, Jadranka Kosor i Vladimir Šeks. U medijskom smislu, priča o Sanaderovim grijesima zanimljiva je i potrošna roba. U stvarnosti, u miljeu Državnog odvjetništva i policijskih istraga ona je preneugodna da bi bila stvarna. HDZ će čuvati Sanadera kao zjenicu vlastitog oka. Sport 2010-08-23T05:18:33+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/rebalans-proracuna-i-oporezivanje-banaka/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/rebalans-proracuna-i-oporezivanje-banaka/#When:05:06:09Z Kako priopćuju dobro obaviješteni izvori na jednoj je strani guverner i ministar financija, pored, jasno, predstavnika poslovnih banaka, a na drugoj, zagovornici ideje oporezivanja bankarskog biznisa, gospoda Pupovac i Friščić. Premijerka je u ovoj priči postala, valjda su popustile uzde, rezidualna stavka. Vodeća oporbena stranka je, po dobrom običaju, ocijenila možebitno oporezivanje bankarskog biznisa kao još jedno katasrofalno rješenje navodeći da svi stručnjaci (iz kojeg područja?) ukazuju da je vladin prijedlog loš. To što ponovno ističu potrebu oporezivanja dividendi i kapitalnih dobitaka kao bolje rješenje u najmanju je ruku sporno. Razmatranje mogućeg oporezivanja poslovnih banaka potrebno je provesti na dvije razine. Prva je ekonomska, a druga ekonomskopolitička. Krenimo redom. Poreze je moguće uvesti na bilo kojoj točki procesa reprodukcije i oni će se sukladno elastičnostima „preliti“ od institucionalne do ekonomske incidence. Konačno će  prevaljivanje – unaprijed, unazad, bočno – u više navrata, respektirajući proces složene međuzavisnosti svih sudionika procesa reprodukcije, porezni teret snositi - na koga (pogodite?) građane bez obzira da li su oni korisnici usluga, zaposlenici ili vlasnici banaka. Osobno smatram da je uvođenje poreza na aktivu poslovnih banaka loše rješenje. Bolje bi rješenje svakako bilo uvođenje poreza na kamate, kojeg ne preporučam, iznad određene razine, recimo LIBOR+x%, što bi imalo bar prividni utisak da se putem ekonomske politike djeluje na smanjenje kamatnih stopa. U svojoj knjizi Porezna reforma i hrvatska kriza koju sam objavio prošle godine između ostalog stoji: „U hrvatskom slučaju, na temelju stanja u gospodarstvu i obveza koje su iz sadašnjosti prenesene u budućnost, porezom na dodanu vrijednost (po mom prijedlogu porezne reforme) „zatvara“ se bilanca uspjeha državne blagajne. Naime, diferencijalna incidenca polazi od pretpostavke jednako ubranih poreza prije i poslije reforme kako bi se mogli sagledati socijalni i (za što se posebno zalažem) ekonomski učinci. Posebnu pažnju valja posvetiti pitanju porezne osnovice. Tako su danas poslovne banke izuzete iz sustava oporezivanja poreza na dodanu vrijednost za izvršene usluge svojim komitentima. Povećanje poreza na dodanu vrijednost povećat će poreznu obvezu kako kupaca tako i proizvođača, ali trgovci bi mogli u krajnjoj liniji biti najveći protivnici povećanju poreza na dodanu vrijednost (posebno mali trgovci, odnosno oni koji svoje poslovanje temelje na trgovini superiornih dobara). Uključivanje financijskog sektora u sustav poreza na dodanu vrijednost ipak bi moglo izazvati najveće probleme. Naime, kako je bankarski (uključivo osiguravateljski) sustav u vlasništvu stranih investitora i kako je država značajan dužnik tim financijskim institucijama, moguće je očekivati da će one pružati značajne otpore oporezivanju njihovih usluga. Kada se odredi porezni kapacitet hrvatskog gospodarstva i kada se procjeni fiskalni učinak predloženih promjena oporezivanja sadašnjosti, manjak se valja „popuniti“ korekcijom porezne stope poreza na dodanu vrijednost.“ Drugim riječima, moguće je oporezivati usluge, putem poreza na dodanu vrijednost, koje poslovne banke pružaju svojim komitentima. Na taj način bi se oporezivale usluge koje pruža bankarski sustav svojim komitentima i, bar izravno, nema razloga da uvođenje tog i takvog poreza izravno rezultira povećanjem kamatnih stopa. To što će se kamatne stope povećati više je dijagnoza stanja u hrvatskom bankarskom sustavu čije je tržište oligopolno, s jedne strane, i, s druge strane, država kao glavni „ovisnik“ o dodatnim kreditima platit će bar dio cijene koju bi poslovne banke platile uvođenjem bilo kojeg poreza. Zaključno valja konstarirati da rebalans proračuna polazi od krive pretpostavke kako je potrebno cjelokupnu intelektualnu snagu, svakog i sviju zajedno, usmjeriti kao proračun „zakrpati“ i tako kupiti još malo vremena da bi se domogli „obale“ – rasta privredne aktivnosti bez obzira koliko taj rast bio malen nedovoljan. Kao što sam to nebrojno puta rekao potrebno je umjesto prihodne strane sagledati mogće redukcije, uključivo i bolne rezove, na strani rashodne strane proračuna. Restrukturiranje lokalne uprave i samouprave temeljni je problem hrvatskog gospodarstva, ali i društvenog sustava općenito. Stotine i stotine nepotrebnih općina i gradova ne donosi samo značajne javne troškove. Daleko su značajniji gubici koje postojeći sustav lokalne uprave i samouprave stvara zbog povećanja, uslijed postojećeg sustava lokalne uprave i samouprave, entropije ukupnog društvenog sustava. O tome se šuti. Međutim, ne šuti samo stranke na vlasti – šuti i oporba. To je problem i to naše političare čini političarima a ne državnicima. Oporba mora znati da će joj danas vladajući prepustiti taj vruči krumpir koji će oni pokušati pod svaku cijenu sačuvati,  za četiri godine kad izgube izbore, da ponovno preaju vruči krumpir danas vladajućim stankama. Upravo tako. Problemi se „stavljaju pod tepih“ a raspravlja se o manje važnim i ponekad o nevažnim problemima. Upravo sam se zato pred dvije godine založio da se formira velika koalicija, HDZ i SDP, kako bi se provele nužne reforme. Kao katastrofičar znao sam da smanjenje privredne aktivnosti u svijetu znači otkrivanje svih naših slabosti. Uostalom o tome sam napisao nebroja broj tekstova. U tom smislu dovoljno je, na ovim stranicama, vidjeti tekstove koji su mnogi „katastrofičari“ objavili u časopisu „Ekonomija/Economics“. Na što ukazuje ekonomskopolitičko motrište. Uvođenje bilo kojeg i bilo kakvog poreza na financijsku industriju imat će neuporedivo veći trošak od koristi izraženih u preznim prihodima. Upravo zato su guverner i ministar financija protivnici uvođenja poreza. Nije realno za očekivati da će poslovne banke, imajući u vidu njihovu snagu, tek tako prihvatiti porezni namet. Dovoljan je jedan demonstracijski potez kako bi pokazali svoje mišiće što će voditi ukinuću uvedenog poreza, ali problemi/troškovi demonstracije će ostati, a rizik će se povećati. Ne treba zaboraviti da je financijska industrija narcisoidna, sebična i samodovoljna kao što smo imali priliku vidjeti u ovoj globalnoj krizi. Racionalnije mi se čini, sa ekonomskopolitičkog motrišta, da guverner i ministar financija, dikretno, „porazgovaraju“ s financijskom industrijom i da se gentlemenski dogovore kako da financijski sustav u većoj mjeri participira u rješavanju ove krize nego što je to činio do sada. Prema tome, gledano ekonomski nema razloga da se ne uvede PDV na bankarske i druge financijske usluge kao što  je to učinjeno, pregovaračka snaga hrvatske vlasti je bila veća, prilikom uvođenja poreza na korištenje usluga mobilnih telefona. S druge strane, gledano ekonomskopolitički, uvođenje poreza na imovinu, aktivu, poslovnih banaka ili bilo koji drugi porez je loše rješenje, a te i takve „kombinacije“ su opterećene mnogim neizvjsnostima i, blago rečeno, upitnim učincima. Gospodarstvo 2010-08-23T05:06:09+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/miso-kovac-otvara-rujanfest-na-bundeku/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/miso-kovac-otvara-rujanfest-na-bundeku/#When:17:15:35Z U samo dvije godine spomenuta manifestacija postala je jedna od najposjećenijih domaćih festivala u Hrvatskoj. Sa svojim konceptom od nekoliko pozornica na kojima su posjetitelji po prvi puta mogli slušati od rocka, popa do etna istovremeno , Rujanfest je postao mjesto gdje dolaze sve generacije različitih profila . Sama manifestacija je koncipirana tako da osim glazbenih poslastica posjetitelji mogu kušati hranu iz mnogih regija u tematskim restoranima dok najmlađi mogu uživati u najvećem lunaparku postavljenom u Hrvatskoj. Na Rujanfestu predstaviti će se mnoge pivovare iz Hrvatske i iz regije (Slovenija, Austrija, Mađarska, Bosna, Srbija, Crna gora i Makedonija…), proizvođači domaćih prehrambenih proizvoda (npr. kulena, pršuta, sira…) i pića te sve tvrtke koje se žele predstaviti kroz jedan ovakav „velesajam zabave“. U centralnom pivarskom šatoru uz pivo će se prvenstveno nuditi jela koja se sljubljuju s pivom, a koja su u tradiciji srednjoeuropske gastronomije: kobasice, kotleti na žaru, ražnjići te kotlovina. No Rujanfest neće biti samo dani piva – ponuda pića će biti mnogo šira. Tako će se u ostalim šatorima nuditi i hrvatska vina, rakije, sokovi… Od tematskih šatora, posjetitelji će moći kušati slavonske delicije u „ Slavonskoj kući „ po prvi puta će se prezentirati Vukovarska kuća dok će ljubitelji Bikera također po prvi puta imati svoj šator. Rujanfest otvara Mate Mišo Kovač, a zatvara Plavi orkestar Ove godine od glazbenih imena izdvojit ćemo legendarnog Mate Mišu Kovača koji otvara ovogodišnji Rujanfest na Budenku 16.09. 2010, a nakon koncerta u Areni ovo će biti njegov prvi koncert u Zagrebu. Bajagu i Instruktore nastupit će na Bundeku 20.09. a legendarni hitovi ponovo će se oriti Zagrebom. I festival će zatvoriti ili kako se kaže šećer dolazi na kraju, jedan od najpoznatijih teen bendova s prostora bivše države, Plavi orkestar. Naravno, za ljubitelje drugačije glazbe nastupit će i razni tamburaši, klape, Balašević tribute band , Kočani orkestar i mnogi drugi. Techno šator se također ove godine može pohvaliti izvrsnim Dj-ima. Ovo je samo mali dio onoga što posjetitelje očekuje u jedanaest dana zabave na Bundeku. Zabava 2010-08-20T17:15:35+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/visa-avenue-mall-shopping-3-x-10.000-kn/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/visa-avenue-mall-shopping-3-x-10.000-kn/#When:06:31:42Z Kolovoz je mjesec u kojemu zagrebački shopping centar Avenue Mall kroz nagrađivanje svojih kupaca slavi treći rođendan. Pridružite se velikoj rođendanskoj shopping fiesti! Veliki nagradni natječaj u kojem je računima kupnje obavljene u Avenue Mallu moguće osvojiti tri puta po 10.000 kn Visa Avenue Mall shoppinga, romantično putovanje Mediteranom za dvoje imini Visa Avenue Mall shoppinge tijekom cijelog kolovoza,tek  je priprema za finalno rođendansko slavlje koje traje čitav tjedan - od 30. kolovoza do 5. rujna! Kako do Avenue Mall rođendanskih nagrada? Jednostavno! Za svakih potrošenih 100 kuna u bilo kojoj trgovini Centra na info pultu Avenue Malla dobivate jedan (1) pečat, a ako plaćate Visa Avenue Mall karticom za isti iznos dobivate 2 pečata. Kupon sa sakupljenih 5 pečata i odgovorom na nagradno pitanje ubacite u gigantsku shopping vrećicu u prizemljuAvenue Malla, čime sudjelujete u nagradnom natječaju. Kupujte I dalje, skupljajte pečate i čekajte nagrade. Kupnjom u Avenue Mallu tijekom kolovoza očekuju vas Visa Avenue Mall shopping avanture od 1.000 kuna, a trgovine centra daruju kupce svaki dan! Tko i koliko - provjerite na Kalendaru nagrada u Avenue Mallu. Tri dobitnika Visa Avenue Mall shoppinga od 10.000 kuna bit će izvučeni 30. kolovoza.  Istog dana, 30. kolovoza bit će izvučen i sretan dobitnik romantičnog putovanja Mediteranom za dvoje po izboru, u organizaciji Atlas Airtours-a. Obavijesti 2010-08-18T06:31:42+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/karikatura-dana-mala-zemlja-za-veliku-praonicu/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/karikatura-dana-mala-zemlja-za-veliku-praonicu/#When:06:18:48Z Što je tu čudno? Ništa, osim činjenice da danas svi od svega samo - peru ruke. ZG-CINIK 2010-08-18T06:18:48+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/bunt-bi-mogao-biti-gori-nego-u-grckoj/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/bunt-bi-mogao-biti-gori-nego-u-grckoj/#When:06:09:49Z Ističu da su rad i radnici apsolutno nezaštićeni, da zemljom vlada 'plutokracija'  koja isključivo štiti vlastiti interes i interes krupnog kapitala, pa će se radnici morati početi sami boriti za svoja prava. Dođe li do rezanja plaća za 10 posto bunt nezadovoljstva bi, upozoravaju u Udruzi radničkih sindikata i Nezavisnom sindikatu znanosti, mogao biti i gori  nego u Grčkoj. Dirne li Vlada, dodatno, u plaće i mirovine školska će godina u Hrvatskoj započeti masovnim štrajkovima jer profesori u Hrvatskoj, s visokom stručnom spremom i 20 godina staža, ionako već rade za sramotnih 5 540 kuna (manje od 800 eura) istakao je predsjednik hrvatskog sindikata učitelja Zvonimir Laktašić. „I zato, ako Vlada donese takav proračun  krajem kolovoza, mi se u roku pd nekoliko dana možemo organizirati i možemo pokrenuti štrajk početkom školske godine“, kazao je Laktašić. Najava premijerke Jadranke Kosor kako bi plaće u državnim i javnim službama dodatno mogle biti srezane za 10 posto izazvala je pravo ogorčenje   među 300 tisuća zaposlenih u tom sektoru, jer s u,kažu, svoj doprinos krizi, prvi dali najprije rezanjem plaća za 6 posto, potom kriznim porezom  i o novom rezanju plaća ne žele ni slušati. Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti Vilim Ribič upozorava i da je općenito masa plaća u Republici Hrvatskoj, kao udio u brutto domaćem proizvodu, jedna od  najmanjih u europskim zemljama, prema podacima Eurostata Hrvatska je po visini mase plaća na 20. mjestu, među 25  europskih zemalja, a i broj zaposlenih u zdravstvu i obrazovanju, ističe Ribič, duplo je manji nego u zemljama EU i hrvatskoj se javnosti o tome protura  lažna slika. „Ponavljam i da je naša ukupna javna potrošnja također jedna od  najmanjih u europskim razmjerima, na 22-om od 29 mjesta. I zato, rekao je Ribič, daljnji napad na javnu potrošnju u Hrvatskoj napad je na socijalnu državu, daljnji napad na obrazovanje, zdravstvo i javne službe napad je na servise građana. To je, naglašava Ribič, napad na radnike ove zemlje, to je napad na rad, u korist privilegija, a ona vlast koja se  nema snage obračunati s priviliegijama, već napada  rad, ta vlast nije dobra,“ ocjenjuje Ribič. "Neka počnu od sebe rezat" Ribič je otvoreno pozvao najjaču oporbenu stranku, Socijaldemokratsku partiju Hrvatske da stane u zaštitu intersa radnika, jer i nosi takvo ime, ili  će, najavio je, sindikati morati sami osnovati stranku budući da na hrvatskoj političkoj sceni vlada 'plutokracija', a ne demokracija. „Nama treba stranka koja će štiiti svijet rada, jer na kaleidoskopu političke lepeze u Hrvatskoj nema stranaka koje štite rad. Naše se stranke, ističe Ribič, i lažno predstavljaju. SDP je liberalna stranka, iako nosi socijaldemokratsko ime, a na čelu joj je čovjek koji je došao iz diplomacije. Hrvatska narodna stranka je, navodno, narodna stranka, kojoj je na čelu krupni kapitalista. Kakva je to narodna stranka koja štiti krupni kapital? Hrvatska stranka prava je stranka 'prava' koja se protivi pravnom tretmanu ratnih zločina. Hrvatska seljačka stranka je hrvatski seljački sindikat, nema dvojbe. Sve su stranke, navodno, demokratske, a Hrvatska demokratska zajednica, očito, najmanje. Dakle, za sada, naša politička scena nema nekoga tkobi stao iza nas. Morat ćemo stati sami iza sebe", zaključio je Ribič. Pod nazivom 'A sada je dosta' i predsjednik Udruge radničkih sindikata hrvatske Damir Jakuš poručio je da je dosta pogodovanja krupnom kapitalu i donošenja zakona koji nisu u službi socijalne države.Jakuš predlaže ukidanje Drugog stupnja mirovinske reforme te posebno upozorava na Zakon o stečaju ističući da  se njime dosad pokrivao najveći kriminal u hrvatskom gospodrastvu, a radnici spali na teret države. „Zašto stečajni zakon ne bi bio podešen da se nastavi proizvodnja,a u cilju naplate vjerovnika,nego,u većini slučajeva,ta se proizvodnja zaustavlja, nekretnina se prodaje, a radnici na ulicu u penziju ili biro, državi na teret, pojedinci i banke su se dobro i debelo naplatili, a poslije toga ostaje problem koji sada imamo,“ kazao je on. I dok sindikati prijete štrajkovima Vlada i oporba se i dalje prepucavaju o rebalansu proračuna i kako zakrpati sve veću rupu, tko je sve protekle godine 'spavao', a tko bio 'budan', a građani, barem unašoj anketi, odbijaju gotovo išta i komentirati. "Pitam se, kako uopće imaju više obraza?! Nek običan narod ostave na miru da jednom već počne dostojno živjeti, a nek počnu od sebe rezat!“ Ističu da su rad i radnici apsolutno nezaštićeni, da zemljom vlada 'plutokracija'  koja isključivo štiti vlastiti interes i interes krupnog kapitala, pa će se radnici morati početi sami boriti za svoja prava. Dođe li do rezanja plaća za 10 posto bunt nezadovoljstva bi, upozoravaju u Udruzi radničkih sindikata i Nezavisnom sindikatu znanosti, mogao biti i gori  nego u Grčkoj. Dirne li Vlada, dodatno, u plaće i mirovine školska će godina u Hrvatskoj započeti masovnim štrajkovima jer profesori u Hrvatskoj, s visokom stručnom spremom i 20 godina staža, ionako već rade za sramotnih 5 540 kuna (manje od 800 eura) istakao je predsjednik hrvatskog sindikata učitelja Zvonimir Laktašić. „I zato, ako Vlada donese takav proračun  krajem kolovoza, mi se u roku pd nekoliko dana možemo organizirati i možemo pokrenuti štrajk početkom školske godine“, kazao je Laktašić. Najava premijerke Jadranke Kosor kako bi plaće u državnim i javnim službama dodatno mogle biti srezane za 10 posto izazvala je pravo ogorčenje   među 300 tisuća zaposlenih u tom sektoru, jer s u,kažu, svoj doprinos krizi, prvi dali najprije rezanjem plaća za 6 posto, potom kriznim porezom  i o novom rezanju plaća ne žele ni slušati. Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti Vilim Ribič upozorava i da je općenito masa plaća u Republici Hrvatskoj, kao udio u brutto domaćem proizvodu, jedna od  najmanjih u europskim zemljama, prema podacima Eurostata Hrvatska je po visini mase plaća na 20. mjestu, među 25  europskih zemalja, a i broj zaposlenih u zdravstvu i obrazovanju, ističe Ribič, duplo je manji nego u zemljama EU i hrvatskoj se javnosti o tome protura  lažna slika. „Ponavljam i da je naša ukupna javna potrošnja također jedna od  najmanjih u europskim razmjerima, na 22-om od 29 mjesta. I zato, rekao je Ribič, daljnji napad na javnu potrošnju u Hrvatskoj napad je na socijalnu državu, daljnji napad na obrazovanje, zdravstvo i javne službe napad je na servise građana. To je, naglašava Ribič, napad na radnike ove zemlje, to je napad na rad, u korist privilegija, a ona vlast koja se  nema snage obračunati s priviliegijama, već napada  rad, ta vlast nije dobra,“ ocjenjuje Ribič. "Neka počnu od sebe rezat" Ribič je otvoreno pozvao najjaču oporbenu stranku, Socijaldemokratsku partiju Hrvatske da stane u zaštitu intersa radnika, jer i nosi takvo ime, ili  će, najavio je, sindikati morati sami osnovati stranku budući da na hrvatskoj političkoj sceni vlada 'plutokracija', a ne demokracija. „Nama treba stranka koja će štiiti svijet rada, jer na kaleidoskopu političke lepeze u Hrvatskoj nema stranaka koje štite rad. Naše se stranke, ističe Ribič, i lažno predstavljaju. SDP je liberalna stranka, iako nosi socijaldemokratsko ime, a na čelu joj je čovjek koji je došao iz diplomacije. Hrvatska narodna stranka je, navodno, narodna stranka, kojoj je na čelu krupni kapitalista. Kakva je to narodna stranka koja štiti krupni kapital? Hrvatska stranka prava je stranka 'prava' koja se protivi pravnom tretmanu ratnih zločina. Hrvatska seljačka stranka je hrvatski seljački sindikat, nema dvojbe. Sve su stranke, navodno, demokratske, a Hrvatska demokratska zajednica, očito, najmanje. Dakle, za sada, naša politička scena nema nekoga tkobi stao iza nas. Morat ćemo stati sami iza sebe", zaključio je Ribič. Pod nazivom 'A sada je dosta' i predsjednik Udruge radničkih sindikata hrvatske Damir Jakuš poručio je da je dosta pogodovanja krupnom kapitalu i donošenja zakona koji nisu u službi socijalne države.Jakuš predlaže ukidanje Drugog stupnja mirovinske reforme te posebno upozorava na Zakon o stečaju ističući da  se njime dosad pokrivao najveći kriminal u hrvatskom gospodrastvu, a radnici spali na teret države. „Zašto stečajni zakon ne bi bio podešen da se nastavi proizvodnja,a u cilju naplate vjerovnika,nego,u većini slučajeva,ta se proizvodnja zaustavlja, nekretnina se prodaje, a radnici na ulicu u penziju ili biro, državi na teret, pojedinci i banke su se dobro i debelo naplatili, a poslije toga ostaje problem koji sada imamo,“ kazao je on. I dok sindikati prijete štrajkovima Vlada i oporba se i dalje prepucavaju o rebalansu proračuna i kako zakrpati sve veću rupu, tko je sve protekle godine 'spavao', a tko bio 'budan', a građani, barem unašoj anketi, odbijaju gotovo išta i komentirati. "Pitam se, kako uopće imaju više obraza?! Nek običan narod ostave na miru da jednom već počne dostojno živjeti, a nek počnu od sebe rezat!“ Politika 2010-08-18T06:09:49+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/ususret-manifestaciji-kaj-su-jeli-nasi-stari/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/ususret-manifestaciji-kaj-su-jeli-nasi-stari/#When:05:48:42Z Visoki pokrovitelj ove ujedno najznačajnije i najveće turističko-kulinarske manifestacija u nas i ove je godine Vlada Republike Hrvatske, a supokrovitelji su zagrebačka županija, Turistička zajednica Zagrebačke županije i Grad Vrbovec. O samoj manifestaciji su govorili zamjenik gradonačelnika Vrbovca Stjepan Grošanić, Ana Bakar, direktorica Turističke zajednice Grada Vrbovca i Sanja Prijatelj, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Grada Vrbovca. „Kaj su jeli naši stari” jedinstvena je turističko-kulinarska priredba i degustacijsko-prodajna izložba koja privlači svake godine sve više posjetitelja, a održava se svake godine zadnjeg vikenda u kolovozu. To je atraktivna smotra kulinarskih umijeća ljudi Vrbovečkog kraja i svakako jedna od najznačajnijih manifestacija. Starinska narodna jela dio su narodnog identiteta, a manifestacija omogućuje da se ta tradicija održi i da stara jela i recepti dobiju nove poklonike. A o kulinarskoj tradiciji ovoga kraja govori i podatak da je od 1925. do 1940. u Vrbovcu djelovala „Domaćinska škola”, začeta u Lovrečina gradu. Uz dobra jela ide i dobra kapljica te će posjetitelji moći degustirati i kupiti vina vrbovečkog kraja. vUz nastupe raznih glazbenih sastava, folklornih društava ove godine će 27. kolovoza (petak) posjetitelje u večernjim satima zabavljati Gustafi, 28. kolovoza (subota) Kim Verson i Vilibald Kovač iz „Hrvatska traži zvijezdu“, a glavne zvijezde trebali bi biti ipak dečki iz Prljavog kazališta. Jubilarnu 30. po redu manifestaciju „Kaj su jeli naši stari“ zatvorit će koncertom Luka Nižetić. Niti ove godine neće izostati tradicionalni kulinarski dvoboji i degustacije vina, u kuhanju će se ponovno okušati i novinari u sklopu „Novinarskog kotlića“, a ovogodišnji program je bogatiji i za nekoliko zanimljivih izložbi poput izložbe tradicijskih frizura i oglavlja ili pak tradicijskih dječjih igračaka, dok će u povodu 30 godina održavanja manifestacije „Kaj su jeli naši stari“ u vrbovečkoj pošti biti otvorena i prigodna filatelistička izložba. VLAK IZ ZAGREBA U subotu, 28. kolovoza i nedjelju, 29. kolovoza 2010. godine u 10:20 sati iz Zagreba za Vrbovec polazi vlak “Potepuh” te stoji u Maksimiru, Sesvetama i Dugom Selu. Povratak za Zagreb iz Vrbovca je u 18:18 sati istoga dana. Prošetajte vrbovečkim ulicama, degustirajte proizvode PIK-a Vrbovec, pogledajte izložbe ručnih radova u izlozima i prozorima, kušajte domaće kolače spravljene po receptima naših baka, a posebno svježe ispečenu peru u krušnoj peći. Kušajte vina naših vinara i vinogradara te slasnu vrbovečku medovinu! Provozajte se konjskim zapregama! Nabavite proizvode PIK-a Vrbovec kod Ljetne pozornice i u Diskontu mesa, Zagrebačka 148a! Ponesite sa sobom suvenire kao podsjetnik na “Kaj su jeli naši stari” 2010.! Program manifestacije pogledajte ovdje Kultura 2010-08-18T05:48:42+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/sp-mladost-iaaf-world-challenge-zagreb-2010/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/sp-mladost-iaaf-world-challenge-zagreb-2010/#When:11:53:11Z Prema riječima direktorica Mitinga Ivana Brkljačić, premda su su prihodi Mitinga znatno pali, s prošlogodišnjih oko 5,2 milijuna kuna na 4,2 milijuna, sigurno nam slijedi jedan od najboljih Mitinga, jer Zagreb sad ima svoju europsku prvakinju na svom Mitingu što se nikad dosad nije dogodilo. Miting je utemeljen na domaćim atletičarima, a hrvatska atletika je jača nego što je ikad bila. S inozemnim sportašima intenzivno pregovaramo, a jedna od najjačih disciplina bit će Memorijalna utrka na 110 metara s preponama. Prodaja ulaznica je započela 12. kolovoza, a sve dodatne informacije možete pronaći na internetskoj stranici na adresi: www.zagreb-meeting.com. Ulaznice možete kupiti na ulazu Športskog parka Mladost, (plava kućica), svakog radnog dana od 13 do 19 sati, adresa je Jarunska 5, Zagreb, a broj telefona 01 3658 547. Cijena ulaznica je: tribina istok – 20 kn, tribina zapad – 50 kn, VIP loža – 200 kn. Sport 2010-08-17T11:53:11+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/park-prirode-medvednica-europska-noc-sismisa/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/park-prirode-medvednica-europska-noc-sismisa/#When:11:47:31Z I ove godine na taj Park prirode Medvednica poklanja svim posjetiteljima besplatan posjet špilji Veternici od 10:00 – 16:00 sati. Program se nastavlja na Medvedgradu od 18:00 – 24:00 sata, koji će se za potrebe obilježavanja Europske noći šišmiša pretvoriti u Šišmišgrad. U medvedgradskoj kuli bit će postavljena izložba na temu šišmiša, a svi usvojitelji moći će potražiti svoga šišmiša među 618 dosad usvojenih. Posjetitelji će moći pomoću bat detektora (uređaj koji pretvara ultrazvuk šišmiša u zvuk čujan ljudskom uhu) slušati glasanje šišmiša u šetnji do Kraljičinog zdenca. Pripremili smo i koktel party sa šišmiš koktelima (Battonic, White bat, Šišmišev let, Drakula shake, Crna Kraljica... ) i šišmiš zalogajima, kao što su šišmiš slani i slatki kolačići, a za one jako gladne bit će i nekoliko šišmiš menija u Medvedgradskom podrumu. Zvučnu kulisu činit će i ugodna glazba s lait motivom Straussove opere Šišmiš. Svoj će rad predstaviti i udruge koje se bave istraživanjem i zaštitom šišmiša – udruga Tragus, Udruga BIUS (Udruga studenata biologije – Sekcija za šišmiše), te HBSD (Hrvatsko biospeleološko društvo), u čijoj će organizaciji biti i zabavne radionice. Obilježavanje je namijenjeno svim uzrastima posjetitelja od najmlađih do onih u najboljim godinama. Za sve one koji dolaze osobnim automobilima prilaz Medvedgradu je preko Lukšića. Sve u dobroj kondiciji pozivamo da dođu pješice (Šestinska crkva – Medvedgrad 45 minuta) Cijena ulaznice na izložbu je 10 kuna, a za djecu (do 14 godina) u pratnji roditelja ulaz je besplatan. Ukratko o Europskoj noći šišmiša Svake godine u kolovozu europske zemlje koje su potpisnice Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša (UNEP/EUROBATS), obilježavaju “Europsku noć šišmiša” - događaj koji je izuzetno važan u smislu podizanja svijesti javnosti o potrebitosti zaštite šišmiša. Ove godine obilježava se 14. po redu Europska noć šišmiša. Već nekoliko godina i Javna ustanova „Park prirode Medvednica“ obilježava ovaj dan i poklanja besplatan ulaz u špilju Veternicu svim posjetiteljima. Europska noć šišmiša usmjerena je prvenstveno na edukaciju šire javnosti o šišmišima, njihovom životnom prostoru, faktorima koji ih najviše ugrožavaju i sl I ove godine na taj Park prirode Medvednica poklanja svim posjetiteljima besplatan posjet špilji Veternici od 10:00 – 16:00 sati. Program se nastavlja na Medvedgradu od 18:00 – 24:00 sata, koji će se za potrebe obilježavanja Europske noći šišmiša pretvoriti u Šišmišgrad. U medvedgradskoj kuli bit će postavljena izložba na temu šišmiša, a svi usvojitelji moći će potražiti svoga šišmiša među 618 dosad usvojenih. Posjetitelji će moći pomoću bat detektora (uređaj koji pretvara ultrazvuk šišmiša u zvuk čujan ljudskom uhu) slušati glasanje šišmiša u šetnji do Kraljičinog zdenca. Pripremili smo i koktel party sa šišmiš koktelima (Battonic, White bat, Šišmišev let, Drakula shake, Crna Kraljica... ) i šišmiš zalogajima, kao što su šišmiš slani i slatki kolačići, a za one jako gladne bit će i nekoliko šišmiš menija u Medvedgradskom podrumu. Zvučnu kulisu činit će i ugodna glazba s lait motivom Straussove opere Šišmiš. Svoj će rad predstaviti i udruge koje se bave istraživanjem i zaštitom šišmiša – udruga Tragus, Udruga BIUS (Udruga studenata biologije – Sekcija za šišmiše), te HBSD (Hrvatsko biospeleološko društvo), u čijoj će organizaciji biti i zabavne radionice. Obilježavanje je namijenjeno svim uzrastima posjetitelja od najmlađih do onih u najboljim godinama. Za sve one koji dolaze osobnim automobilima prilaz Medvedgradu je preko Lukšića. Sve u dobroj kondiciji pozivamo da dođu pješice (Šestinska crkva – Medvedgrad 45 minuta) Cijena ulaznice na izložbu je 10 kuna, a za djecu (do 14 godina) u pratnji roditelja ulaz je besplatan. Obavijesti 2010-08-17T11:47:31+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zagrebacka-zupanija-natjecaj-za-vinsku-kraljicu-2011/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zagrebacka-zupanija-natjecaj-za-vinsku-kraljicu-2011/#When:11:34:49Z Laskavu titulu Vinske kraljice može ponijeti djevojka životne dobi između 18 i 28 godina, državljanka Republike Hrvatske sa prebivalištem na području Zagrebačke županije, a njena dužnost tijekom sljedeće godine bit će promoviranje županijskih vina, vinogradarstva i vinorodne regije Zagrebačke županije. Odluku o Vinskoj kraljici za 2011. godinu donijet će posebno imenovani Stručni sud nakon pismene i usmene provjere potrebnih znanja i vještina svih kandidatkinja. Ocjenjivat će se poznavanja vina i jela Zagrebačke županije te njihovo serviranje i sljubljivanje, poznavanje vinogradarstva i vinarstva Zagrebačke županije i Hrvatske te vinogradarsko-vinarske tradicije i običaji, zatim opća kultura, javni nastup itd. Izbor za Vinsku kraljicu Zagrebačke županije provodi se devetu godinu za redom, a dosada su izabrane Nataša Puhelek i Žana Šterc iz Svetog Ivana Zeline, Irena Majcenović i Ivana Jambrović iz Jastrebarskog, Ivana Rendulić iz Zagreba, Sandra Jerković iz Ivanić-Grada, Gabrijela Vrbetić iz Jastrebarskog te Ivana Puhelek također iz Svetog Ivana Zeline - aktualna Vinska kraljica za 2010. godinu. Inače, Zagrebačka županija je prva županija u Hrvatskoj koja je započela s projektom Vinska kraljica još 2003. godine. Krunidba vinske kraljice tradicionalno se održava na prigodnoj svečanost, druge subote u studenom, kada se otvara i prva boca marke vina Zagrebačke županije - Portugizac Plešivica. Iz Zagrebačke županije pozivaju sve zainteresirane djevojke da se jave na natječaj otvoren do 6. rujna 2010. godine. Tekst natječaja nalazi se ovdje. Zanimljivosti 2010-08-17T11:34:49+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/klimatske-neprilike-2010.-godina-najtoplija/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/klimatske-neprilike-2010.-godina-najtoplija/#When:07:22:59Z Američka Agencija za istraživanje svemira NASA navodi da je ova godina bila najtoplija na zemlji u posljednju 131 godinu. A nova studija o visokim temeperaturama u Sjedinjenim Državama, koju je objavila privatna ekološka organizacija National Wildlife Fedaration, predviđa da će ekstremne vrućine biti redovita pojava do 2050. godine. Uslijed zagrijavanja planeta, tvrdi ova organizacija, bit će obilnijih kiša, ali i više suša svuda u svijetu. No, ne slažu se svi znanstvenici oko efekata globalnog zatopljavanja niti oko njegovog rješavanja. Od rekordnih vrućina u Rusiji, do obilnih kiša u Pakistanu i katastrofalnog klizanja tla u poplavljenim dijelovima Kine, brojni klimatski stručnjaci predviđaju da će ekstremni vremenski uvjeti postati sve uobičajeniji kako zemlja postaje sve toplija. "Uslijed zagrijavanja zemlje atmosfera zadržava više vode, pa su kiše sve obilnije, a to će dovesti do još većih katastrofa". Stručnjakinja za klimatske promjene Amanda Staudt iz ekološke organizacije National Wildlife Federation suautorica je izvješća te organizacije za 2010. godinu o ekstremnim vrućinama u Sjedinjenim Državama. U njemu se navodi da, u usporedbi s prosječnim temperaturama, mnogi gradovi na istočnoj obali Sjedinjenih Država imaju dvostruko više dana s temperaturama preko 32 Celzijeva stupnja. Amanda Satudt predviđa da će takve ekstremne vrućine uskoro postati norma. "Iznenadilo me je da će 2010. godina vjerojatno biti smatrana blagom godinom 2050.  ili barem prosječnom, tipičnom godinom po temperaturama, ovisno o količini toksičnih ispušnih plinova u budućnosti". Amanda Staudt, kao i mnogi drugi znanstvenici, tvrdi da zagađenje zraka povećava količine ugljičnog dioksida u atmosferi pa ona zadržava toplinu, a to dovodi do globalnog zatopljenja. Međutim, klimatolog Patrick Michaels iz Instituta Cato kaže da je taj problem preuveličan. "Veliki gradovi su postajali sve topliji, a tako će se i nastaviti, bez obzira na ugljični dioksid u atmosferi". Patrick Michaels kaže da beton i cigle u gradu upijaju više topline nego ugljični dioksid. On veliki dio ovogodišnjih ekstremnih vrućina u istočnom dijelu Sjedinjenih Država pripisuje prirodnom fenomenu La Nina. Amanda Staudt tvrdi da ekstremno vrijeme kroz dugo vremensko razdoblje može imati negativan učinak: primjerice, sve više biljaka uzrokovat će alergije i zdravstvene probleme, a zbog oskudnijih  žetvi dolazit će do nestašica hrane. Ovog ljeta, drastične suše i požari u Rusiji uvelike su smanjili svjetske zalihe pšenice. Amanda Staudt smatra da je dugoročno rješenje ovog problema uporaba drugih oblika energije. "Moramo se prestati oslanjati na fosilna goriva poput ugljena, nafte i plina, i preusmjeriti na korištenje energije iz čišćih izvora, poput sunčane energije i energije vjetra te ih koristiti na djelotvorniji način". No, Patrick Michaels kaže da to nisu realistična rješenja jer po njemu je solarna energija neučinkovita i ntraži velike subvencije. A vjetar, kaže on, nikada neće moći proizvesti dovoljno energije. On tvrdi da su se ljudi uvijek prilagođavali promjenama u okolini, pa će to činiti i ubuduće. No, unatoč sporu oko klimatskih promjena, znanstvenici se slažu da će temperature u gradovima, zbog njihovog kontinuiranog rasta, postajati sve više. Zanimljivosti 2010-08-17T07:22:59+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/uefa-potvrdila-zoran-mamic-je-osumljicenik/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/uefa-potvrdila-zoran-mamic-je-osumljicenik/#When:05:25:47Z Mamić je proteklih tjedana tvrdio da je na saslušanju pred Uefinim istražiteljima bio samo u svojstvu svjedoka, a ispostavilo se da je na pitanja odgovarao i kao jedan od osumnjičenih za namještanje finalne utakmice Hrvatskog kupa prošle godine. Istinu nije govorio ni Mamićev brat Zdravko, izvršni dopredsjednik kluba, kao ni ostali čelnici Dinama i Hrvatskog nogometnog saveza. HNS-ov predsjednik i glavni tajnik, Vlatko Marković i Zorislav Srebrić, nisu htjeli komentirati Uefinu potvrdu da je Mamić osumnjičen u slučaju namještanja završnice Kupa. Prije su obmanjivali javnost i tvrdili kako je Mamić bio u Lyonu samo kao jedan od svjedoka, iako su od početka akcije u kontaktu s Uefom. Krajem srpnja Sportske novosti objavile su kako su Zoran Mamić, suci i mafija namjestili prvi finalni susret Kupa u kojem je 13. svibnja prošle godine Dinamo pobijedio Hajduk s 3:0. SN se pozivao na dokumente njemačke policije koja je pokrenula istragu. Utakmicu je sudio Bruno Marić koji je u prvom poluvremenu isključio dva igrača Hajduka i dosudio kazneni udarac za Dinamo. Pod sumnjom njemačke policije navodno je i utakmica kvalifikacija Lige prvaka između Dinama i Arsenala (0:3) koja je igrana u kolovozu 2006. Njemačka policija barata podacima kako je dobit na kladionicama s ove utakmice iznosila oko pet milijuna eura, od kojih je dva milijuna eura zaradio netko iz hrvatskih redova. Utakmicu su navodno s tribina maksimirskog stadiona gledala i braća Ante i Milan Šapina, koji su navodno na tom dvoboju zaradili tri milijuna eura. Crna kronika 2010-08-17T05:25:47+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/vahid-halilhodzic-novi-trener-dinama/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/vahid-halilhodzic-novi-trener-dinama/#When:05:20:58Z - Još uvijek sam iznenađen ovakvim razvojem situacije i veoma sam sretan što sam postao trener Dinama. Poznajem ovaj klub već godinama i pratim njegov rad. Došao sam ovdje s velikom željom i s velikim ambicijama. Želim Dinamo u Ligi prvaka. Osvojio sam afričku LP s marokanskom Raja Casablancom, s radio sam s Lilleom koji je kasnije ušao u Ligu prvaka, osvojio sam francuski Kup s PSG-om, uveo sam Obalu Bjelokosti na nedavno svjetsko prvenstvo... I zato vjerujem u Dinamov daljnji uspjeh. Ovo je moj projekt - samouvjereno i zadovoljno govori legendarni Vaha osvrnuvši se na situaciju oko kluba. - Želja mi je da svi širom Hrvatske i svijeta koji vole klub budu naš 12. igrač i moralna podrška jer ćemo uz njih sigurno lakše ostvariti rezultate koje svi želimo i u koje vjerujemo - rekao je na kraju Vahid Halilhodžić. Sport 2010-08-17T05:20:58+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/5.land-art-festival-slama-slama-2010-program-lokacija-prijeoz/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/5.land-art-festival-slama-slama-2010-program-lokacija-prijeoz/#When:09:27:02Z Jedinstven umjetnički koncept skulptura od slame, koji prati bogati glazbeni program, zanimljivi scenski nastupi, sudjelovanje raznoraznih udruga, ponuda kulinarskih delicija te još pokoje zanimljivo iznenađenje, svake godine dočarao je u potpunosti sliku i izgled jednog velikog festivala kreativnosti i radosti, što je svaki posjetitelj mogao doživjeti na individualan način, uživajući istodobno u rijetko viđenom kolektivnom veselju na baranjskom strnjištu. Za umjetničku raznolikost (i nadamo se mnoštvo skulptura) ove godine pobriniti će se svjetska umjetnička ekipa:   Popratni program subote i nedelje čine: Zlatna mreža - vokalno instrumentalni sastav RitmOS - bubnjarska skupina Slamnati klavir - obilježavanje 200 god. Chopin-a, Veronika Hardy, sopran, Ante Blažević, klavir, i drugi Jazz Trio Solitude Udruga Mogu - Jahanje konja Tamburaši slavonske krvi Baranjski tamburaši CVS Osijek, zvukovi Indije Dante Sušić Krešić - didgeridoo i hodanje po žaru Anita Šteter - gajdašica Josef Civek i učenice - cimbalo + pratnja 2 violine Crkveni zbor Lug Plesni Studio Shine - dječje igralište i ples Saša Gerber - mađioničar Baranjska gatara DVD Lug – kako gasiti slamu Škola trbušnog plesa Mie Varešanović Oba dana će se također odvijati svojevrsni interaktivni događaji i posebne igre Bacanje potkove tko pogodi stupčić dobije nešto  Foto natječaj za sve profi i hoby fotografe i entuzijaste fotografiranja. Po ulasku na polje dobit ćete formular sa svim potrebnim informacijama i uputama te temama za fotografiranje na polju. Fotografije će se nakon Slame u datom roku slati nama te će žiri (N. Faller, mag. kiparstva, umjetnički voditelj Udruge, A. Sobol, direktor TZ OBZ i M. Adam, predsjednik Fotokluba OS) izabrati njihove favorite po kategorijama, koji će dobiti razne uglavnom simbolične nagrade, poput objavljivanja fotografija u tiskanim medijim TZ OBZ, sponzorskih poklona, slamnatih skulpturica itd.... J Prijave za Izbor Ljepote Na polju će biti postavljeno posebno prijestolje sa tronom, žezlom i tiarom od slame namjenjeno svim posjetiteljicama, gdje će ih fotograf slikati, a volonteri uzeti njihove podatke i postaviti im par kratkih pitanja vezanih za slamu i svemir. Fotografije će pregledati žiri (E. Faller, dopredsjednik Udruge, D. Mađar, direktor modne agencije Carpe diem i I. Tokai, predsjednik općinskog vijeća općine Bilje) te po kriterijima poput individualnosti, kreativnosti, prirodnosti i drugih izabrati pobjednice u tri kategorije. Katagorije će biti 1. Princezice, 2. Djeve, 3. Dame. Pobjednicu svake kategorije nagraduje Carpe diem sa izradom Foto-book-a, a ostale se nagrade, kao i kod fotonatječaja, baziraju na simboličnim poklonima sponzora i udruge Slama. Rezultate fotonatječaja i izbora ljepote obavit ćemo uz dodjelu nagrada u dogledno vrjeme (cca. mjesec dana) u Osijeku na izložbi naj-slika oba natječaja te ujedno retrospektivi ovogodišnjeg festivala. Kulinarska ponuda Festivala  Od kulinarske ponude svakako valja prvo istaknuti ovogodišnu vizualnu poslasticu. Naime oba dana peći će se 100 šarana u rašljama istovremeno (sa završetkom pećenja oko 17:30). Uz to, kao i svake godine, bit će graha, čobanca, vegeterianskog graha i druge vegeterijanske hrane, ciganskog pećenja, kotlovine, voća i povrća, raznih domaćih kolača i drugih baranjskih delicija. Također u ponudi je zasebni vegeterijanski odijel indijske, odnosno vedske kuhinje. Pobrinut ćemo se da bude što više hladovine na polju no ipak svim posjetiteljima savjetujem da se prigodno zaštite od sunca, pripreme čvrstu obuću i "naoružaju" raznim protu-komarčevskim sredstvima. Dobrodošli na slamnatu čaroliju!! Slama - land art festival 2010 - prjevozne mogućnosti Autobus - GPP Polazno stajalište u Osijeku biti će autobusno stajalište na Tuđmanovom mostu, a trasa kojom će autobus voziti će završiti na okretištu u Farmi "Eblin" u Podunavlju (taman za prošetati minutu dvije do ulaza na polje ) Polasci iz Osijeka, sa stajališta Tuđmanov most su: 14:30, 15:30, 16:30, 17:30 i 18:30, a iz Farme "Eblin" polasci su: 15:15, 16:15, 17:15, 18:15, 19:15, 21:15 i 22:15 (dva autobusa, ukoliko se brojanjem putnika utvrdi da će biti potrebno). Cijene vožnje su iste kao i cijene u I. zoni grada Osijeka, što znači da vrijednosna karta kupljena stoji 8,00 kuna, karta kupljena u vozilu stoji 10,00 kuna, a i sve mjesečne karte vrijede. Taxi služba - Cameo Taxi služba Cameo voziti će relacju Osijek <–> SLAMA po sniženim cijenama: Osobno vozilo 40,00 Kn Kombi 60,00 Kn Uz velik znak zahvalnosti GPP-u i Taxi službi Cameo što su prepoznali našu i Vašu potrebu za efikasnim i jeftinim prijevozom pozivamo Vas da koristite obje mogućosti kako bi rasteretili prometovanje na relaciji Osijek - Slama kao i parkirne kapacitete uz polje i oko polja. Zabava 2010-08-16T09:27:02+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/kardinal-bozani-u-marijinu-hvalospjevu-otkrivamo/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/kardinal-bozani-u-marijinu-hvalospjevu-otkrivamo/#When:06:07:52Z Blažena Djevica pjeva hvalospjev svoje duše: 'Veliča duša moja Gospodina i klikće duh moj u Bogu mome Spasitelju!' Njezin hvalospjev je izvrstan putokaz čovjeku koji traži radost i koji često klone pred nesigurnostima i vlastitim nemogućnostima da ostvari ono što smatra potrebnim i dobrim. Hvalospjev 'Veliča' kao da ponovno iščitava Deset Božjih zapovijedi, sažima povijest spasenja Staroga zavjeta i natapa povijest Crkve svježinom ispunjenja u Isusu Kristu, njegovoj muci i uskrsnuću,- istaknuo je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u homiliji svečanoga koncelebriranoga misnoga slavlja koje je na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije 15. kolovoza predvodio u crkvi na otvorenom Bl. Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici.   Dopustimo da nas povedu poznati izrijeci, kako bismo otkrivali ljepotu kršćanskoga života, pozvao je kardinal vjernike, ističući da se u Marijinu hvalospjevu nalazi svaka životna prilika, svaki ljudski izbor – za Boga ili protiv Boga. "U tom hvalospjevu nalazimo cjelovitost ljudskih iskustava, otkrivamo Božje i ljudske korake. Marija jasnim rječnikom govori gdje treba tražiti uzroke naših nezadovoljstava, nepokretnosti, sukoba: u čovjeku koji nije zahvalan Bogu; koji nije naučio davati hvalu Bogu, te je uvijek u opasnosti da se osjeti zakinutim, jer samo sebe smatra dostojnim hvale", upozorio je kardinal pred više od 50.000 hodočasnika okupljenih u bistričkom svetištu. Na misi su bili i predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor, potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Jarnjak te brojni predstavnici mjesnih vlasti. Razni analitički pristupi, kazao je u homiliji kardinal, pokušavaju odgonetnuti otkud tolika privrženost hrvatskih vjernika Blaženoj Djevici i zašto toliki, i mladi i stariji, žele danas biti u marijanskim svetištima i prošteništima diljem naše Domovine. "U Mariji prepoznajemo vjernicu i Majku koja je hrvatskim vjernicima podizala pogled prema nebu, prema Božjemu planu i vječnosti. Mnogi su nas prisiljavali da hodamo spuštena pogleda. A tada su koraci kraći, vidokrug ne seže daleko, ruke su zgrčene, odnosi s drugima umjetni i neplodni, a duše žalosne. Stav koji sputava podizanje pogleda znak je poslušnosti čovjeku iz straha. Poslušnost Bogu ima drukčiji stav: radostan pogled prema visinama, prema nebu te spremnost da se susretne bližnje i da im se pomogne", rekao je kardinal Bozanić. "Današnja svetkovina naviješta istinu o našemu životu; onu koju osjećamo duboko u sebi, u kojoj smo najviše ljudi. Ali, ovo slavlje nije bez utjecaja na društvena događanja. Marijin hvalospjev u sebi ima utkanu nit koja odražava različitost vjerničkoga i društvenoga, gospodarskoga, kulturološkoga i političkoga pristupa zbilji. Ne zaboravimo kako se marijanska pobožnost odražavala na društvene prilike tijekom stoljeća, kao i u našoj nedavnoj hrvatskoj prošlosti. Istinski tražitelji pravde često su se stavljali pod njezinu zaštitu, molili njezin zagovor i pomoć", podsjetio je kardinal Bozanić, istaknuvši da slaveći Mariju u nebeskoj slavi razmatramo i tijek njezina zemaljskog života koji je dostojan nebeske slave i koji je nama uzor da i naš zemaljski život postane dostojan nebeske slave. Propovijed je zaključio riječima: "Ovdje smo ponovno u velikome mnoštvu došli poslušati i učiti u svome životu izgovarati hvalospjev Veliča na svakome mjestu. Dok sve oko nas govori o tjeskobi, mi pjevamo zahvalu Bogu; dok se čini da pobjeđuje zlo, mi se trudimo oko dobra; dok se susrećemo s vlastitom patnjom i trpljenjem svojih bližnjih, ne prestajemo moliti s pouzdanjem; dok nam se život nasilno želi vezati uza zemlju, mi gledamo Majku Božju Bistričku koja – darujući nam smiješak – odražava sjaj naše konačne blaženosti. Bez oholosti, u svojim potrebama i prazninama, dižemo oči k Onomu koji je 'pogledao neznatnost svoje službenice'. Majko Božja Bistrička, blaženi Alojzije, bistrički hodočasniče, vodite i zagovarajte nas danas i svakog dana našega života". Obavijesti 2010-08-16T06:07:52+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/crne-rupe-hrvatskog-proracuna/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/crne-rupe-hrvatskog-proracuna/#When:05:47:49Z Što je u prethodnom sustavu bio plan i mjere ekonomske politike, uključivo savjetovanje u Opatiji, u današnjem, tržišnom, sustavu privređivanje je proračun. Davno je pokojni Jakov Sirotković napisao: „Plan je osnovno sredstvo i instrument ekonomske politike.“ Ovom nije potrebno bilo što dodati. Iz navedene definicije plana/proračuna jasna je ocjena rebalansa plana/proračuna, i glasi:  nosioci ekonomske politike nisu prilikom sastavljanja proračuna izvršili analizu, dijagnozu, prognosu. Ili, što je isto, analiza, dijagnoza i prognoza nisu učinjene na primjeren način. Kako se radi o predviđanjima od godine dana, a nije se dogodio nikakav nepredvidivi eksces, postavlja se niz neugodnih pitanja od kojih ni jedno nije, blago rečeno, ugodno. Iz iznesenog slijedi pitanje ako se je pogriješilo prilikom sastavljanja ovogodišnjeg proračuna da li su spoznaje o razlozima odstupanja ispravno identificirane i što će rebalans proračuna promjeniti kako se ne bi „dogodio“ još koji rebalans. Ako je moguće bar spekulativno odgovoriti na to pitanje, prateći komentare oporbe i ekonomskih analitičara, rebalans proračuna svodi se na „krpanje“ rupa kako bi se održao socijalni mir. Naglasci kojji su se proteklih dana mogli čuti i u tiskovinama pročitati pozivaju  sve moguće i nemoguće čarobnjačke i ine osobitosti od kojih je priziv inflacije najdramatičniji i, prema mom mišljenju, dramatično zabrinjavajući. Postoje zagovornici kako ne bi valjalo povećavati cijene energenata, hrane, itd., s jedne strane, i, s druge strane, kako bi valjalo povećati poreznu presiju imućnima i tako nadoknaditi gubitke zbog „zamrzavanja cijena“. Ti i takvi prijedlozi su u najboljoj maniri prethodnog sustava kada se je inflacija pokušavala, neuspješno, „zauzdati“ kontrolom cijena. I dok je u prethodnom sustavu ponekad  kontrola cijena bila moguća i poželjnja u tržišnom načinu privređivanja to je dopušteno u posebnim slučajevima kao što je bio Drugi svjetski rat. Osim toga ne valja gubiti iz vida da je u vrijeme domovinskog rata formiranje cijena bilo kontrolirano u najmanjoj mogućoj mjeri. Drugim riječima, prihvatila se je galporajuća inflacija, sijećanja i negativni satav prema prethodnom sustavu i politici time se je jasno ispoljavao. Studenti prve godine ekonomskog fakulteta znaju da način formiranja cijena determinira svekolike odnose u procesu reprodukcije i to ne samo kratkoročno jer, putem alokacije akumulacije, određuje gospodarsku budućnost odnosne zemlje. Prema tome, kratko rečeno, bolje je povećati cijene energenata, hrane, itd. Nego održavati niski nivo cijena i povećati potrošnju odnosnih dobara usluga. Ekonomska interpretacija je poznata i nije ju potrebno posebno iznositi. Druga priča koja je prisutna u javnosti jest naglašavanje uspjeha turističke sezone što gospodin Bajs, to svakako valja reći, relativizira iako ne skriva optimizam. Istovremeno probleme koje nam donosi ovogodišnje stanje u poljoprivredi „prelaze“, po starom dobrom običaju, u zaborav. Pitanje svih pitanja je da li se rebalans proračuna donosi u ozračju postojeće ili nove ekonomske politike. Ukoliko se radi o nastavku postojeće ekonomske politike, sve izjave vladajućih i oporbe upravo to potvrduju, tada je pitanje kako pokriti „crne rupe“ u proračunu i nastaviti priču koja se priča već 17 godina. Ukoliko se radi o novoj ekonomskoj politici tada je prije svega potreban dogovor o modelu koji je u ovom trenutku, imajući u vidu resurse/ograničenja, najprimjereniji. Odgvor na to pitanje nije jednostavan, s jedne strane, i, s druge strane, nakon prihvaćanja modela potrebno je identificirati provedbeni kapacitet zemlje prvenstveno u socijalnom pogledu što pretpostavlja suradnju umjesto dosadašnjeg neprijateljstva na relaciji pozicija – opozicija. Nova ekonomska filozofija znači preispitivanje postojeće participacije države u finalnoj raspodjeli društvenog proizvoda. Nije nikakva mudrost utvrditi da će se ona smanjiti, što otvara pitanje gdje i kojom dinamikom, te koji je cost-benefit odnos jednog u odnosu na neka druga rješenja. Ova rečenica jasno pokazuje da se rebalans nemože utemeljeno pripremiti  u vrijeme ljeta već je to vrlo složen i zahtjevan potez koji zahtjeva angažman svih koji mogu doprinijeti najboljem mogućem riješenju. Da je stvar ozbiljna dovoljno se je podsjetiti na nedavnu izjavu HNB-a  po kojoj ona nije oduševljenja uvođenjem poreza na poslovanje banaka. Obrazloženje je zabrinjavajuće. Naime, u izjavi se ističe da bi uvođenje poreza na poslovanje banakaq usporilo ili čak zaustavilo smanjenje kamatnih stopa kao da postojeće nisu već nedopustivo visoke. Nadalje se ističe da bi banke u stranom vlsništvu prenijele dio svog kreditnog potencijala na druga tržišta što znači da im implicite i eksplicite priznajemo pravo na ekstra profit[1]. Pri tome gubimo iz vida da je kreditna aktivnost banaka donijela hrvatskom društvu ne male probleme kreditirajući stanovništvo i ignorirajući gospodarstvo. Kada sam prije petnaestak godina, kada su se domaće banke sanirale i takve prodavale stranim bankama, pisao o opasnotima koje može zadesiti hrvatske društvo ukoliko internacionaliziramo bankarski sustav bio sam ušutkavan kako tržišni model privređivanja nema nacionalne boje već profitnu logiku a Hrvatska će, shodno tadašnjim tvrdnjama, dinamizirati svoj razvoj i tako „iskoristiti“ kreditni potencijal stranih banaka na najbolji način. Premijer Pahor postavio je na dnevni red problem Nove ljubljanse banke i njenog dolaska u Hrvatsku. Ukoliko stvarno nije važno u čijem su vlasništu banke zašto bi slovenski premijer nama prijateljske i susjedne zemlje toliko inzistirao na tom problemu kada je tek nedavno uspostavljen dijalog o rješavanju graničnih pitanja koji su imali i svoju međunarodnu diplomatsku crtu. Ovo je samo dio priče koji valja imati u vidu prilikom ocjene/procjene prijedloga promjena. Iako sam sličnih tekstova na ovu temu napisao na desetke smatrao sam nužnim da neke misli ponovim kako bih jasno identificirao postojeću politiku sindikata koji, svjesni teškog socijalnog stanja, traže nemoguće naprosto zato jer nema materijalnih resursa koji bi mogli pokriti njihove zahtjeva. Ovo nikako ne znači da socijalni problemi nisu dramatični. Ovo samo znači da se je postojeće stanje gradilo od Antiinflacijskog programa iz 1993. Godine i svi negativni kumulatori nemogu i neće biti izbrisani potezom spužve. Inzitiranje sindirkata otvara poziv vladajućim da pozovu MMF i tada će priča biti dramatično drugačija od postojeće. Osim toga sindikalni čelnici  mogli bi se prisjetiti što je Hrvatska sve prihvatila kada smo radili po dikatatu MMF-a. Nije slučajno Rohatinski protiv i nije slučajno da je pokušao labavijom monetarnom politikom pomoći. Da li je to bilo dovoljno ili nije drugo je pitanje. Međutim, centralna je banka bar učinila nešto da spriječi dolazak MMF-a. Vlada uglavnom na deklarativnoj razini, a sindikati su postali revolucionarni. Poduzetnici, oni koji prežive, znaju da će im naredno razdoblje, bar kada je u pitanju ekonomska politika, konačno donijeti proaktivnu ekonomsku politiku.   [1] Kao što je studentimaekonomije poznato strani vlasnici ne ostvaruju profit samo preko financijskog rezultata. Daleko je značajnije utanjenje profita putem politike cijena. Tako npr. Ako banka majka plasira svojoj kćerki kredit za 5 umjesto 4%, dakle za 1% više od fair cijene tada će banka majka ostvariti dodatni prihod, profit, koji će se identificirati kao trošak u računovodstvu banke kćeri. Politika 2010-08-16T05:47:49+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/ilaca-tisuce-vjernika-hodocastilo-gospi-ilackoj/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/ilaca-tisuce-vjernika-hodocastilo-gospi-ilackoj/#When:05:40:14Z U jednom od četiri najveća slavonska marijanska svetišta i ove godine gužva. Tisuće vjernika u Ilaču, gdje se čudotvoran izvor pojavio davne 1865.g. te je tada posvećen Gospi, slijevalo se od subote ujutro do nedjelje navečer. Mnogi su, već tradicionalno, u svetište Gospe Ilačke, u narodu upravo zbog izvora na kojem voda teče i danas, znano i kao svetište na vodici, dolazili pješice. Svečanu svetu misu služio je msgr. dr. Đuro Hranić koji je vjernicima poručio da prate Mariju i njezino poslanje. "Današnji blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije je njezin Uskrs. Ona na poručuje da nas nakon ovog života čeka raj kao što je i ona otišla u raj, ali uvijek je tu uz nas i nama na pomoći" rekao je msgr. Hranić. Mnogi vjernici u Ilaču dolazili radi raznih nakana, a ne propuštaju kući ponijeti malo vode sa izvora koji najviše privlači bolesne koji u Ilači traže ozdravljenje i koji su mnogi i ozdravljali. Simbol Ilačkog svetišta je voda, izvori moć života, simbol Boga koji je izvor života za čovjeka. 1867. godine počela je gradnja današnje crkve Gospe Ilačke, a dovršena je u ljeto 1870.godine. Blagoslovljena je na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije ili Velike Gospe. Od tada tisuće hodočasnika dolazi u Ilaču tražiti utjehu i pomoć, ali i zahvaljivati dragoj Gospi za sva dobra koja su dobili i doživjeli. Zanimljivosti 2010-08-16T05:40:14+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-hdz-u-traganju-za-vastitim-identitetom/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-hdz-u-traganju-za-vastitim-identitetom/#When:11:41:57Z Opterećena recesijom, instiktivno sluteći da je na pragu nove epohe (izvjesno europska, ali i pritisnuta  realnošću političkih prilika i – zapadnobalkanska), koja će neumitno biti označena i novim glavim igračima političke scene, ovih se kolovoških dana Hrvatska, na svim razinama, osobito politička elita, suočava s vlastitim demonima, tragajući za identitetom primjerenim nastupajućem razdoblju. Republiku Regionalu koju je ovoga ljeta otkrio naš kolumnist, karikaturist Stiv Cinik, locirali na Brijunima, koji su postali omiljeno okupljalište elite Jugosfere, nove tvorevine uvijek turbulentnog juga Europe: od Koraća i Tadića, Pahora do Josipovića i Kosorice. Nekako je tamo, dakako, o vlastitom trošku zalutao i Kerum. On zaista nema veze s Jugosferom. Jugosfera, tremin koji je patentirao britanski novinar Tim Judah, kako bi imenovao zajedničke poslovne projekte balkanskih država, poput željezničkog poduzeća, nogometne lige i 'savezne'" lutrije, ipak je istina. Bez obzira na svu blagonaklonost europskih političkih čimbenika na svekolike integracije juga Kontinenta, za hrvatsko biračko tijelo to je pilula koju je , očito, teško progutati. Zato je uz Republiku Regionalu hrvatskoj javnosti ponuđen i Tuđman kao kompenzacija. Tako se vladajući HDZ ovih dana nastoji pomiriti s Tuđmanovim naslijeđem, čime bi, navodno, očvrstio svoju poziciju. Nastojeći pridobiti novu legitimaciju, povezujući se s vječnim luzerom hrvatske politike – Miroslavom Tuđmanom, čija će politička figura zauvijek ostati u sjeni velikog oca,  aktualno vodstvo ponovno čini istu grešku – na maifestnoj razini proeuropska politika, što je jedina istina, jer ključni se potezi državne politike, ipak, vode pod budnom paskom međunarodnih čimbenika, dok za „domaću uporabu“, okupljajući „šaku jada hrvatske desnice“, politički se vraća u izolacionizam i autarkiju devedesetih. Premda se retorika takve orijentacije može čuti svaki put kad se spomene Domovinski rat ili / i branitelji, a za jednu demokršćansku stranku, kakav bi HDZ, valjda, trebao biti, posebno blasfemično zvuči izjavja kako je „Domovinski rat“ – svetinja. Očito, kratkoročna politika koja bi se u zbriu izbornih rezultata mogla izražavati tek  u promilima. Preuzimajući stranku od svoj „nečasno otpuštenog“ prethodnika, Jadranka Kosor je primjenila u Hrvatskoj jednini poznat obrazac stranačke vladavine  – „stranka to sam ja“, riječju stranačkom stegom koja fukcionira i u ostalim hrvatskim strankama, a preslikava se i na parlament i cjelinu političkog života. U praksi to je samorazumljiva „vlast zbog vlasi“, lišena ikakve primisli  „obnašanja vlasti zbog javnog dobra“, weberovskog ideal tipa misije političara. U takvim je odnosima logično da je mehanizam vlasti klijentelizam, dok se stranačkom hijerarzijom napreduje ili propada isključivo prema kriteriju lojalnosti (aktualnom) vođi. Zato je današnji HDZ, taj pokret koji je, kako je to netko duhovito primjetio, „okupio i kokošare i akademike“, više od dva desetljeća ne uspjeva da se preobrazi u političku stranku. Naposljetku, zato je i naša javna scena puna političara, ex-hadezeovaca, koji nakon prvotnog šoka „jer su izbačeni iz igre“, preko faze „mene mogu izbaciti iz HDZ-a, ali HDZ iz mene – ne“, stignu i do zida (ilii pred suca) kad im nije više do ničeg i bagazeliziraju vlastitu prošlost rasprodajući ordenje i stare zasluge. Autokratski vođena stranka, nakon Tuđmana, Sanader, pa Kosor i više nitko, poput svakog pravog revolucionarnog pokreta, odručući se tijekom vremena svojih prvoboraca (Manolić, Mesić, većina hadezeovaca iz BiH, Pašalić, Šušak, Granić, Glavaš), stvorila je tek generaciju stranačkih aparatčika (Rončević, Vukelić, Milinović, Šuker, Jandoković, Polančec), a kako stranka vlada državom punih 15 godina – stranački aparačici postanu državnima. U tom je kontekstu u pravu Miklenić kad kaže da „hrvatskom vladaju komunisti“. Svakome dobornamjernom je jasno da i uvaženi glodur utjecajnog katoličkog tjednika zna da su komunisti još padom Berlinskog zida otišli u ropotarnicu povijesti. No, njihov obrazac vladavine „stranka = država“ još je uvijek djelatan, osobito u bespućima ex-socijalističkog, danas tranzcijskog istoka i juga Europe. Svakome dobronamjernom, osim Hrvatske dalekovidnice, koja u „sezoni kiselih krastavaca“, pošto – poto, nastoji  posvađati Kaptol i vladajuću stranku. Naime, Miklenić, ipak, nije glasnogovornik Kaptola, v eć samo novinar crkvenog tjednika, čovjek sa svojim stavom koji ima pravo nekažnjeno iskazati ga. Umjesto pedantnog brojanja koliko je ljudi bilo u Savezu komunista, kažu, čak petina s urednim partijskim knjižicama i plaćenom članarinom, HDZ-u bi bilo bolje preispitati vlastitu demokršćansku poziciju. Pa nije vrag da je ona oduvijek bila samo – deklarativna? Politika 2010-08-14T11:41:57+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/vinkovci-45.-vinkovacke-jeseni/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/vinkovci-45.-vinkovacke-jeseni/#When:12:36:52Z Od petka,10. rujna pa sve do srijede, 15. rujna predstaviti će se više od šezdeset kulturno-umjetničkih društava iz Vukovarsko-srijemske županije. Organizator Folklornih večeri Aleksandar Nović ističe kako se posebno pazi oko rasporeda nastupa KUD-ova jer se često zna dogoditi da se ponovi nekoliko istih nastupa što, naravno, nikome nije zanimljivo. Također se usklađuju i KUD-ovi sa različitim vrstama narodnih nošnji iz naših krajeva. Na folklornim večerima svi su odprije poznati, osim KUD-a Šiška iz Šiškovaca koji je novoosnovani i nastupiti će po prvi puta. Većina društava pokušati će svoj program prilagoditi temi ovih Vinkovačkih jeseni koja je “Stan do stana pokraj šume stoji”. Novina je ove godine što će se u subotu, 11. rujna održati Međužupanijska smotra dječjih folklornih skupina te će tako mališan u subotu na pozornici u večernjim satima pokazati kako su i oni vrijedni kao stari, ako ne i vrijedniji jer tradiciju će ostati na njima. Biti će oko petnaest dječjih folklornih skupina. Svakoga dana nastupati će i gradska kulturno- umjetnička društva i to Šumari, Ljeskovac, Lisinski i Izvor iz Vinkovaca te Dunav iz Vukovara te Kristal- Sladorana iz Županje koji će pokazati ne isključivo slavonsku raskoš folklora. Folklorni sastav Udruge za pomoć osobama s invaliditetom “Bubamara” također će nastupiti te pokazati program koji vrijedno vježbaju. Nović ističe kako grad živi folklor u tim danima i treba na ulicama pokazati svu raskoš koja pripada gradu i koja će doći u grad. Grad živi za Vinkovačke jeseni, a Vinkovačke jeseni žive za Vinkovce pa se stoga veselimo što je pred nama tek nekoliko tjedana prije nego će topot konja, pjesma, cika i raskoš nošnja zaživiti u gradu.  HSKPD “Seljačka sloga” iz Nuštra i KUD “Seljačka sloga” iz Slakovaca predstaviti će Vukovarsko-srijemsku županiju na Državnoj smotri folklora koja se održava 18. i 19. rujna. Svečano otvorenje 45. Vinkovačkih jeseni održati će se 17. rujna. Kultura 2010-08-12T12:36:52+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/drazen-ilincic-mirovina/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/drazen-ilincic-mirovina/#When:12:26:25Z Prvo što se zapitam kada sjednem pred ekran (ili, pred zaslon, da upotrijebim i hrvatsku riječ) kako bih napisao ovaj tjedni blog jest: je li se u posljednje vrijeme dogodilo nešto što smatram važnim, nešto što me se tiče, nešto što mi se čini očito nelogičnim, te imam potrebu reagirati? Jedna od stvari o kojima se puno govori svakako su mirovine i mirovinski sustav - premda  mi je uvijek od te književne riječi mirovina bila draža razgovorna inačica penzija (na selu znaju reći i pemzija). Uglavnom, iako imam još dosta do penzije ili mirovine, ni meni se, kao ni mnogima, ne sviđa ideja o pomicanju tog datuma sve dublje u starost; još da se čovjek ima nečem veseliti, čekanje na odlazak u mirovinu bilo bi lakše. Ali, znajući kako su već danas mirovine male, kakve će tek biti za petnaestak godina, kada bude vrijeme za moju oproštajnu  zabavu od posla? Čovjek se jedino može nadati da će imati priliku - i biti u dovoljnom zdravlju i snazi - zaraditi i nešto "sa strane"... Ipak, ono što me zbunjuje kada se govori o mirovinama i jest inzistiranje na godinama starosti. Pa zar nije logično da prvi kriterij budu godine rada? Ljudi koji počnu raditi nakon završene srednje škole, recimo u dobi od 19 godina, moraju dakle odraditi punih 46 godina do pune starosne mirovine! A netko će do te iste mirovine morati raditi čak desetak godina manje. Ne znam, meni se to čini krajnje nepravednim. Znam, doduše, kako nemaju svi tu sreću da počnu raditi vrlo mladi, ali činjenica je da će se onaj koji ranije počne s poslom ranije i "potrošiti"; nije to neka zahtjevna matematika. Naravno, ne mislim da bi ljudi koji zbog duljine školovanja - liječnici specijalisti, primjerice - relativno kasno počnu raditi morali biti aktivni do devedesete, ali da bi broj odrađenih godina ipak trebao predstavljati glavni kriterij za umirovljenje, to je, čini mi se, prilično jasno.  U suprotnom, nema motiva da čovjek počne što ranije raditi; raditi, naime, gotovo pedeset godina do ionako skromne pemzije ne može se nazvati atraktivnim. A ni pravednim. Politika 2010-08-12T12:26:25+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/prva-postanska-marka-sijeta-u-zagrebu/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/prva-postanska-marka-sijeta-u-zagrebu/#When:12:14:16Z Popularni «crni penny» ušao je u legendu kao prva poštanska marka ikad izdana. Ova marka proizašla je iz velike poštanske reforme koju je 1837. godine predložio Sir Rowland Hill, a kojoj je bio cilj jednostavnija i jeftinija manipulacija poštanskim pošiljkama. Do tada se poštarina naplaćivala ovisno o udaljenosti i količini papira (tj masi) pošiljke. Da stvar bude gora, primalac je plaćao poštarinu, te je zbog visokog iznosa on često odbijao platiti potreban iznos. Uz to naplata poštarine bila je često objektom prevare na štetu pošte ne samo od strane pošiljaoca ili primaoca već i od strane poštanskih službenika. Hill je 1837. predložio jedinstvenu tarifu od 1 penny za bilo koje odredište u Engleskoj, te naplatu poštarine unaprijed od strane pošiljaoca, što bi se potvrđivalo lijepljenjem poštanske marke, kao dokaza da je poštarina plaćena. Njegov prijedlog odobrio je parlament 1839. godine i reforma je provedena već u proljeće slijedeće godine. Prva poštanska marka sa likom kraljice Victorije tiskana je u arcima od 240 komada (20 redova po 12 maraka koje su u donjem uglu označene slovima, tako da je moguće odrediti poziciju marke u arku : primjerice «CG» znači da se radi o 3. redu i 7. poziciji) Cijeli jedan arak stajao je tadašnjih 1 funtu, a valja reći kako se niti jedan cijeli arak nije očuvao, a kako sakupljača u to vrijeme nije bilo, marke su se potrošile a čak i manji dijelovi arka poput četveraca predstavljaju priličnu rijetkost! Budući da je Engleska bila jedina zemlja sa poštanskom markom, naziv države nije bio naveden na marci. Tu je privilegiju Svjetski Poštanski Savez dao Ujedinjenom Kraljevstvu te ono Velike Britanije i danas u sebi sadrži i siluetu aktualnog monarha. Ideja o poštanskom pre-paid, u stvari, nije izvorno britanska, slične su inicijative postojale u onodobnoj švedskoj i Austro-Ugarskoj, poznatoj po perfektonoj i inovativoj državnoj administraciji. Kako bilo, Britanci su, kao i mnoge stvari prije i kasnije, prvi  operacionalizirali ideju ljepljivih poštanskih maraka kojima se plaća poštarina. Prva je marka tiskana u 68 000 000 primjeraka i ne bi se moglo reći da predstavlja rijetkost, iako joj zbog osobite filatelističke važnosti pripada počasno prvo mjesto u listi filatelističkih legendi. Cijena na tržištu za rabljeni primjerak kreće se oko 70-100 EUR-a a za mnogo rjeđi nerabljeni preko 3000 EUR-a. Pisma, posebice ona sa žigom prvog dana 6. svibnja 1840. dosižu velike cifre! I na kraju, još jedna zanimljivost vezana uz prvu poštansku marku. „crni penny“ je svega nakon godine dana zamijenjen s markom „Red Penny“. Naime, crna boja za marku se pokazala nepraktičnom, jer se na njoj nisu dobro prepoznavali žigovi, također, uglavnom crne boje. Naposljetku, prva se marka lako mogla skinuti što je omogućavalo ponovno korištenje iste marke za novu pošiljku. Inovacije su došle kako bi spriječili zlouporabe, koje nužno prate svaki izum, Ostalo je povijest. Kultura 2010-08-12T12:14:16+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/posjecenost-portala/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/posjecenost-portala/#When:05:47:42Z Vrbovec.org, najaktivniji portal u gradu, počeo je sa radom 28.04.2010 sa po nekom posjetom dnevno. Upornim radom na objavljivanju vijesti, događaja i komentara iz našeg grada, županije i Hrvatske uspjeli smo popraviti posjećenost našeg portala. Od skromnih posjeta pa do više od 1200 posjeta mjesečno je uspjeh koji nas obvezuje da i nadalje, kvalitetnije, pratimo događanja u gradu i okruženju te objavljujemo i informiramo sugrađane na zanimljiv i zabavan način. U našim nastojanjima, svakako bi nam bilo od pomoći kad bi se sugrađani pridružili sa svojim pričama, događajima i komentarima. S toga Vas pozivamo na suradnju na objavljivanju što zanimljivijih vijesti ili događaja ili komentara u Vašem okruženju. Sve prijedloge ili primedbe možete slati na urednistvo@vrbovec.org Obavijesti 2010-08-11T05:47:42+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/dinamov-samar-hrvatskom-nogometu-hajdukov-melem-na-ranu/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/dinamov-samar-hrvatskom-nogometu-hajdukov-melem-na-ranu/#When:06:02:43Z Iza nas je prilično siromašan sportski tjedan što se događanja tiče, ali i polovično (ne)uspješan što se rezultata tiče. Svoj put prema Ligi prvaka završio je Dinamo, ali i skrenuo na put prema Europskoj ligi, gdje iznenađujuće dobri Hajduk također korača. Navijači Dinama sigurno su se osvijestili poslije tog famoznog 4. kolovoza, kad je u Zagreb stigao Sheriff, i pokazao tko je šerif, ali i gdje je točno hrvatski prvak trenutno. Istina, nisu modri izgubili u dvije utakmice, bilo je dva puta po 1-1. Ispali su nakon jedanaesteraca i mogli bi bez pardona kazati kako je to nesreća. Baš kao što je rekao i Zajec. Ali nećemo jer nema to veze sa srećom. Dinamo je promašio previše izglednih prilika u dvije utakmice (baš kao i protiv Rijeke), što znači da nema golgetera. A to je dokaz loše politike struke, koja se riješila Marija Mandžukića, bez da su imali kadar koji bi ga zamijenio. Stigao je Rukavina, ali prekasno. Također, čovjek nije zabio sedam mjeseci (do Varaždina). Obrana... Treba li je spominjati. Najgori dio u Dinamu, u svakom slučaju. Kad bi kladionice u ponudu stavljale pogreške obrane, Dinamo bi uvijek bio izostavljen jer bi bio zicer nad zicerima. Nejasan je u cijeloj priči i Velimir Zajec. Istina, tek je stigao, legenda je kluba... Ali kako konstantno može zaklapati oči na igru Milana Badelja, slati Domagoja Antolića na posudbu i jedinog veznjaka osim Sammira, držati na klupi. Morales bi bio možda prevaga u posljednjim trenucima. Ali ne, trener se odlučio za Calella, koji nas sve češće uvjerava u nesposobnost onih koji dovode igrače. Naime, za takvog igrača nije trebalo povući do Argentine, ima ih 'na bacanje' po kvartovima u Zagrebu. Ali, kritike na stranu, to je prošlo, pred Dinamom je Gyor i kriza, koja je produbljena remijem u Varaždinu (1-1). U Maksimiru moraju smišljati kako se izvući. Na Poljudu pak ne trebaju dirati ništa. Prošli su tjedan preplavili ponosom sve ljubitelje nogometa tako što su doslovno razvalili Dinamo iz Bukurešta 3-0, te anulirali poraz (1-3) i plasirali se dalje, gdje ih čeka Unirea, također klub iz Bukurešta. Bilo je i vrijeme da Splićanima krene jer nakon toliko godina frustracija stvari moraju doći na svoje. Odrekli su se preplaćenih zvijezdi, vratio se dišpet sa Stankom Poklepovićem. Stvari funkcioniraju i pred bijelima je, čini se, jedna i više nego uspješna sezona – bitka za naslov i bitka za duži život u Europi. Jedina zamjerka jest što nemaju klasičnog napadača i taj problem moraju riješiti. Iako se sad 'krapju' Vukušićem, Ahmadom Sharbinijem, Ibričićem... S vremenom će morati naći čovjeka koji ima jedan zadatak – zabijanje pogodaka. Time bi se veznjaci i virtuozi rasteretili i igra bi bila još bolja, odnosno efikasnija. A ne treba smetnuti s uma ni publiku. Prepun stadion, glasno navijanje, atmosfera kao iz snova... Teško je ne igrati dobro u takvom okruženju. Kao što je rečeno, Hajduk čeka jedna odlična sezona! Kao i Rijeku, prema svemu sudeći, a i Slaven Belupo. To su dvije momčadi sa stopostotnim učinkom nakon tri kola u prvenstvu. U tom podatku fascinira činjenica kako su Riječani svladali Dinamo na Maksimiru, a Slaven Belupo nije zabio niti jedan pogodak. Pohvalno i čekamo nadolazeće utakmice da vidimo kako će se stvari razvijati. Jednako tako čekamo i prijateljsku utakmicu Slovačke i Hrvatske sljedeći tjedan, kao i iznimno važnu kvalifikacijsku mlade reprezentacije, protiv Norveške. Slovaci će Biliću pokazati gdje smo, a Norvežani Ladiću ima li generaciju dostojnu velikih rezultata, odnosno kvalifikacije na Europsko prvenstvo. Sport 2010-08-10T06:02:43+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/i-rakijom-protiv-citavog-financijskog-svijeta/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/i-rakijom-protiv-citavog-financijskog-svijeta/#When:05:55:16Z Od prvog kolovoza je ukinuta zabrana koja traje već 90 godina: Mađari smiju peći vlastitu "Palinku", rakiju od šljiva, marelica ili drugog voća, jer je "mađarski radnik zaslužio i malo olakšanje nakon napornog rada". Nije čudo da nakon tih riječi mađarskog premijera Viktora Orbana njegova slika visi na mnogim zidovima u Mađarskoj. Doduše, takvo djelomično ukidanje poreza na alkoholne proizvode mora odobriti i Europska unija, ali i mađarskog premijera i mnoge Mađare, trenutno malo zanima što misli Europa i čitav svijet: "Ne dopuštamo da nam inozemstvo propisuje, što da radimo", čuje se od Orbana. Nakon višegodišnjeg "kmetstva" zemlja je "konačno došla do gospodarskog samoopredjeljenja". To "samoopredjeljenje" znači i paket gospodarskih mjera gdje je ukidanje poreza na rakiju tek jedno od 29 - može se reći, podjednako upitnih mjera sanacije nacionalnog gospodarstva. "Mađarska može i sama" Jer Mađarska je, pored Letonije i Ukrajine, zemlja istoka Europe koju je kriza najteže pogodila. Već u jesen 2008. se Mađarska nalazila na rubu provalije: samo hitnim kreditom u iznosu od 20 milijardi eura MMF-a i EU-a je država spašena od nelikvidnosti. Isplata posljednje tranše od 5,5 milijardi eura sada je "na ledu" i zato glavni ekonomist Dekabank Urlich Kater upozorava kako se Budimpešta "igra vatrom". Forinta će još dugo ostati valuta - jer je Mađarska sve dalje od zadovoljavanja uvjeta da preuzme euro.Mađarska država će ove godine potrošiti 4,5% više novca nego što ima, iako Budimpešta uvjerava Bruxelles da će već slijedeće godine državni deficit biti, doduše još uvijek iznad dopuštenog u EU, ali ipak tek 3%. Kako bi to postigla, u paketu mjera je osim rakije i smanjenje poreza - za poduzeća i za prihode građana. S druge strane, predviđeni su golemi porezi za banke i osiguravajuća društva. "Njih se više ne smije smatrati svetim kravama" izjavio je premijer Orban, opravdavajući mjeru po kojoj će banke već ove godine plaćati porez u iznosu od 0,45% njene bilance, a od osiguravajućih društava 5,8 njenih premija - bez obzira, bilježili osiguravatelji gubitak ili dobitak. Budimpešta se time nada državnu blagajnu napuniti sa dodatnih 702 milijuna eura i što je, obzirom na ukupan BDP, najveći porez za banke na čitavom svijetu. Teško je vidjeti "zdravlje" Parada husaraBildunterschrift: Usprkos realnim gospodarskim pokazateljima, Mađarska pršti od samopouzdanja. S takvim prihodima je Budimpešta uvjerena da joj nitko ne treba kako bi savladala poteškoće - a najmanje Međunarodni monetarni fond. Ovog tjedna su prekinuti pregovori sa tom svjetskom financijskom institucijom, a mađarski državni tajnik u ministarstvu financija Zoltan Csefalvay tvrdi kako je mađarsko gospodarstvo "zdravo" i kako Mađari "mogu bez MMF-a, i bolje da je tako". Ipak, Mađarskoj treba novac, ali joj je prvotni cilj postići dogovor s Europskom unijom. Ipak, pogled na zatvorene trgovine u središtu Budimpešta teško da pokazuju kako je mađarsko gospodarstvo baš osobitog zdravlja. Usprkos što padaju i cijene zakupa, nedavno je svoja vrata zatvorila i ekskluzivna kavana modne kuće Emporio Armanija. Kod prosječnog prihoda od 700 eura na mjesec - ako i poduzeće nije pogođeno mjerama štednje, sve je manje Mađara koji si mogu dopustiti luksuz. To je zapravo najveći problem te zemlje: prezaduženost građana. Krediti, krediti, krediti... Početkom ovog stoljeća, kada je Mađarska bila na pragu članstva u Europskoj uniji i kada je izgledalo kako će biti samo bolje, mnogi građani su se odvažili na uzimanje kredita. Masovno su se kupovali stanovi, ali i potrošačka dobra poput automobila i televizora. Kamate su tada bile povoljne, ali mnogi nisu obraćali osobitu pažnju da su krediti često imali deviznu klauzulu - i to u švicarskim francima. Od početka krize je franak narastao za čitavih 30% i to je izazvalo katastrofu u mnogim kućnim blagajnama. Prema nekim procjenama, čak 700.000 Mađara više nisu u stanju podmirivati svoje kreditne obaveze. Od početka srpnja je u Mađarskoj zabranjeno izdavanje kredita u devizama - ali šteta je već počinjena. "Zato i pohod mađarskog premijera protiv banaka zapravo uživa veliku popularnost među stanovništvom, optužujući banke da su ih dovele u nevolju. Ako je i za vrijeme socijaldemokratske vlade još bilo masovnih prosvjeda protiv mjera štednje, sada su građani uvjereni da njihov premijer čini ono što treba - pa makar i krenuo u masovnu smjenu svih rukovodećih osoba u državnim uredima koji bi mogli smetati njegovoj konzervativnoj vladi. Jedino je Andas Simor, direktor Mađarske narodne banke, odlučno odbio dati ostavku. Vlada je odmah zaprijetila da će direktoru onda smanjiti plaću - za 75%! Gospodarstvo 2010-08-10T05:55:16+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-je-li-europska-unija-doista-na-samrti/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-je-li-europska-unija-doista-na-samrti/#When:05:47:02Z Ukoliko je za vjerovati onome što nam kažu vodeći europski političari, sudbina zajedničke valute (euro), možda čak i sudbina cjelokupnog europskog projekta trenutno su pod velikim znakom pitanja. Ukoliko je to doista istina, onda je u ovom sudbonosnom trenutku prije svega potrebno - jedinstvo. No, vlade zemalja članica Unije vuku svaka na svoju stranu. Prije svih u teškoj su se poziciji našli upravo Nijemci. I prije nego što su se financijski ministri zemalja članica sastali prvi put da bi porazgovarali i zajedničkim mjerama, Berlin je već postrožio pravila (iznimno riskantnog) poslovanja hedge fondova. Da bi jedna takva mjera uopće bila efikasna, nju bi se treblo donijeti na globalnoj (ili barem europskoj), a ne samo na nacionalnoj razini. Ovako se samo stječe dojam da je njemačka kancelarka Angela Merkel djelovala iz unutarnjopolitičkih razloga. Nakon što su joj mnogi prigovorili da oklijeva, ona je očito htjela dokazati da zna biti i odlučna u teškim vremenima. To je simbolična politika. Spekulanti (ni)su krivi za sve U Europi je postalo moderno okrivljavati spekulante za izbijanje krize. Oni su sigurno suodgovorni za sadašnju situaciju, a svojim djelovanjem utječu i na turbulencije na financijskom tržištu. Isto tako je istina da spekulanti nemaju šanse u onim nacionalnim ekonomijama koje "posluju" solidno - bez velikog državnog duga, npr. političarima je najlakše okriviti anonimne "negativce". Tako se najbolje odvraća pozornost od vlastitih grešaka u proračunskoj politici. Činjenica je da su mnoge (skoro sve) zemlje "eurozone" godinama trošile više novca nego što su imale na raspolaganju. Vlade su izbjegavale reći biračima pravo stanje u državnoj kasi. Njemački kabinet praktično je do prije nekoliko dana građanima obećavao porezne olakšice! Zbog svega toga je pozitivno da ministri financija kao prioritet budućeg djelovanja označavaju upravo konsolidiranje proračuna. Dosta je bilo i pogrešne velikodušnosti, protiv onih koji se ogriješe o zajednička pravila mora se djelovati odlučnije. Mora se poboljšati i međusobna kontrola, te proces usuglašavanja financijske i gospodarske politike. Totalna havarija (ni)je moguća Uzgred, jeste li se već zapitali zašto su mediji prepuni scenarija o "smaku svijeta", o totalnoj havariji europskog projekta i eura? Ukoliko su ti crni scenariji realistični, zašto onda vlade nisu reagirale ranije? Cijela priča o krahu mogla bi se (ironija sudbine) na koncu ipak obistiniti - možda baš zbog toga što svi odjednom pričaju o scenariju za koji smo donedavno vjerovali da jednostavno - ne može biti točan! Komentar: Christoph Hasselbach, Bruxelles Gospodarstvo 2010-08-10T05:47:02+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/poljski-poucak-za-hrvatsku-iz-krize-s-tri-stope-pdv-a/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/poljski-poucak-za-hrvatsku-iz-krize-s-tri-stope-pdv-a/#When:05:51:29Z Turobna su vremena. Proračuni redovito idu na “preispitivanje” što nazivamo rebalansom. Rebalans znači da je ocjena i procjena onog što očekuje odnosnu zemlju u samo godinu dana značajno nepouzdana. Neizvjesnosti koje su u kriznim vremenima daleko „nepodnošljivije“ stvara, dodatno, osjećaj bespomoćnosti. Kada je riječ o malim, zatvorenim, tranzicijskim i, jasno, nerazvijenim zemljama tada je taj osjećaj dramatičan do te mjere da se građani „pokoravaju sudbini“ koja ih je snašla. Političari pri tome zaboravljaju da su tek prije desetak ili dvadesetak mjeseci pričali priče kako će biti bolje (uvijek je budućnost svijetla!) i kako su na gospodarskom nebu tek neki mali sitni neverini a ne kako to ističu katastrofičari, ali ne i oporba, vremenska nepogoda sa dramatičnim učincima i, shodno tome, posljedicama.  Porezna reforma tipa make up je iza nas. Ona nije riješila gospodarske probleme jer joj to  nije bila ambicija. Rebalasn koji slijedi morat će smanjiti rashodnu stranu proračuna, pri čemu je jasno da se prihodna strana proračuna neće ostvariti ni približno kako je to planirano.  Krenimo od „lakšeg“ pitanja. Punjenje proračuna je očekivano primjeni li se moja podjela poreza po kriteriju vremena, s jedne strane, i, s druge strane, obračuna li se „porezna Ovisnost“ poreznog sustava o deficitu platne, posebno, trgovačke, bilance. To sam u svojim radovima i javnim prezentacijama dokazao i smatram da je taj dio pitanja riješen. Upravo dvostruki deficit, platnobilančni i proračunski, stvaraju ovako goleme probleme ministrima financija koji nikako da identificiraju i obaračunaju spomenutu međuovisnost dvaju deficita. Upravo zato Poljska povećava svoj PDV kako bi namaknula porezne gubitke koji su posljedica smanjenja gospodarske aktivnosti i/ili deficita na tekućem računu platne bilance. Inače, moguće je postaviti opću ocijenu da zemlje u zavisnosti od globalne konkurentnosti  prisiljene su da se oslanjaju na neizrvne poreze to više što je konkurentnost manja. To sam pokazao u mojoj „Poreznoj reformi i hrvatskoj krizi“. Kratko rečeno u mjeri u kojoj neće biti moguće smanjiti rashodnu stranu proračuna, pri određenom deficitu proračuna, morat će se povećati PDV, trošarine. Pri tome je važno reći, Poljski poučak“ da povećanje porezne presije povećava nepravednost poreznog sustava i to svijesno. Naime, kao što je opće poznato, niže porezne stope uvijek se primjenjuju na nužna dobra kako bi se smanjila regresivnost poreznog sustava, odnosno, što je isto, kako bi se povećala pravednost poreznog sustava u tradicionalnom poimanju pojma pravednosti.  Na rashodnoj strani Hrvatskoj predstoje dramatični dani. Naime, tek neke promjene u oerganizaciji države, slučaj Lipik – Đakovo, jasno pokazuju svu nesnošljivost vlasti i opozicije. Moram biti iskren da mi tako drakonske razlike nisu jasne jer nam ozbiljna kirurgija tek predstoji i ako bi se nastavilo sa dramatizacijom kao što je to u navedenom slučaju gotovo da nije moguće zamisliti što nas tek očekuje. Rješenje koje bi zaštitilo hrvatske, a ne pojedinačne, interese mora biti interes sviju bez obzira tko je na vlasti. U prvom koraku, promjene valja usmjeriti u pravcu lineranog smanjenja rashodne strane proračuna, izuzev znanosti i obrazovanja, i, u drugom koraku, u pravcu selektivnog smanjenja pojedinih prava na način da ih se poveže sa učincima na prihodnoj strani proračuna temeljem porezne reforme. U svakom slučaju potrebno je jasno reći da zemlja kao što je to Hrvatska može vrlo malo u keynesijanskom smislu i da je promjene potrebno činiti sukladno ekonomiji ponude što cijelu operaciju reforme dodatno  usložnjava.  Izneseno je, vjerojatno, tek priča jednog katastrofičara. Ovaj zaključak temeljim na činjenici da se o redefiniranju odnosa centralne i lokalnih vlasti ne čini ništa, kao što se napušta svaka pomisao da će se smanjiti broj općina, županija, dakle reorganizacija organizacija države. Niti nakon izbora ukoliko oporba dođe na vlast nije realno očekivati da će se reorganizirati vlast. I oni će kao i današnja pozicija tražiti rješenja u području postojećeg a nikako novog. Gospodarstvo 2010-08-09T05:51:29+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-uskrsnuce-tudmana-i-suska/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-uskrsnuce-tudmana-i-suska/#When:05:43:39Z Krastavci su narasli. Početak sezone medijskih kiselih krastavaca - kako se u novinarskom miljeu već desetljećima naziva važnim vijestima siromašna sredina ljeta - najavila je protokolarna glupost iz Dalja. "Šef" Glavaševog HDSSB-a Vladimir Šišljagić, napravio je politički gaf koju su mediji, osobito HRT, najprije napuhali kao vijest dana, a zatim je proanalizirana na svim žurnalističkim razinama. Napokon, zašto da se ne zagrize taj kiseli krastavac HDZ-ove političke ostavštine ako već na recesijskom meniju nema kaloričnijih obroka? Nisko prepucavanje Šišljagića, ministara Karamarka i Ivića te same premijerke Kosor oko Dalja pokazalo je da oni ne mogu dalje od vlastite, ali zajedničke, prošlosti. Njezin važan sastojak je, dakako, Branimir Glavaš, slavonski warlord kojemu je Vrhovni sud smanjio zatvorsku kaznu, no samo simbolično. Činjenice su da Glavaš ne želi u zatvor, Šišljagić hoće novi saborski mandat, a vrh HDZ-a dobre odnose s prognanicima i stradalnicima rata da bi opet (po)kupio njihove glasove. Stoga je krastavac iz Dalja, serviran u prime timeu, tako kiseo za sve koji su ga, pred auditorijem, izjeli. Niz znakovitih vijesti nastavio se novom raspravom o Aveniji Gojka Šuška u Zagrebu. Iako je prije nekoliko mjeseci nadležna komisija u Gradu zaključila da se toj ulici treba vratiti njezino staro, prikladnije ime - Avenija izviđača - tek se ovih dana u raspravu uključila Jadranka Kosor. U suglasju sa zagrebačkim HSS-om - koji je posve beznačajan u glavnome gradu - oštro se suprotstavila tome da se Gojku Šušku uzme ulica, jer je on ipak bio ratni ministar obrane. U tome i jest problem - Šušak je bio ministar rata, koji bi, barem u Bosni i Hercegovini, drukčije izgledao da nije bilo intervencionističke hrvatske politike prema susjednoj državi. Šušak je sinonim za negativno ratno naslijeđe i aveniju su izviđači zaslužili mnogo više od njega. Današnja hrvatska politika, koja se ispričava za Ahmiće i zločine što su u njezino ime počinjeni između 1991. i 1995., ne može istodobno slaviti Šuška. Napokon, kad se hrvatska politička elita nakon 2000. godine, poslije silaska najmračnije desnice sa scene, odrekla naslijeđa Nezavisne Države Hrvatske, s ulica i trgova nestali su Mile Budak i Jure Francetić. Danas, kad se priznaje da su činjeni zločini i zbog hrvatske politike u BiH, čiji su glavni protagonisti bili Šušak i dr. Franjo Tuđman, jasno je kome je sve mjesto na smetlištu povijesti. Kosoričino zazivanje Šuška zov je desnici da se okupi oko HDZ-a. Za to još ima vremena, izbore neće raspisati dok ne bude prisiljena, ali predsjednica HDZ-a već je odavno počela "sitan vez" za izradu predizbornog goblena. U svoju "Posljednju večeru" marljivo je uvezla marginalne stranke i sindikate, umirovljenike, branitelje, seljake, pojedine listove i cijelu Hrvatsku radioteleviziju. Uz malu pomoć vještog Vlade Šeksa, prebit će do kraja HSLS, pokušati doskočiti glavaševcima, do kraja srozati HSP i okupiti oko sebe nevažnije regionalce. Kerum i Bandić posebni su izazov zbog njihova realnog izbornog potencijala. HDZ na njih može računati, no jasno je da će to biti skupa trgovina. Dodatni impuls za glancanje domoljublja šefici HDZ-a u ovom svečarskom tjednu pobjede i domovinske zahvalnosti daju loše vijesti iz Haaga. Ekstremne kazne koje tužiteljstvo traži za Gotovinu, Čermaka i Markača te eksplicitan stav da su voditelji "udruženog zločinačkog pothvata" Tuđman i Šušak, zajedno s aktualnim potpredsjednikom Hrvatskog sabora Ivanom Jarnjakom, vraćaju njezinu stranku na stare pozicije obrane vlastitih politika. Jasno je da se u slučaju haaških presuda radi o političkim odlukama, kao i da su te odluke neprihvatljive najvećem dijelu hrvatske politike, uključujući i glavne opozicijske stranke. Ali, baratanje tim "vrućim krumpirom" HDZ vraća u staru retoriku, što može imati dugoročne posljedice. Proslava u Kninu i tamošnji govori znakovito su pokazali koliko se HDZ poziva na svoje ratne lidere i navodne zasluge, koji su Jadranki Kosor još uvijek najjači politički aduti za dizanje vlastitog rejtinga. Kosor je naglasila veliku ulogu dr. Franje Tuđmana, što je podsjetilo na njezino udvaranje pokojnom poglavaru nakon što je ušla u HDZ te na slično ponašanje prema dr. Ivi Sanaderu u nastavku karijere. Danas se Kosor kao predsjednica HDZ-a vraća Tuđmanu jer se on u cijeloj plejadi hadezeovskih ratnih i poratnih vođa čini najmanje spornim povijesnim i političkim naslijeđem. Govor predsjednika Republike dr. Ive Josipovića u Kninu bio je posve drukčije intoniran. Smireno je govorio o hrvatskoj ratnoj pobjedi, bez trijumfalizma i ne zaboravljajući žrtve. Josipović nije iskoristio nastup za prikupljanje političkih bodova, ulagivanje svom preminulom prethodniku ili preslagivanje povijesnih činjenica. Njemu ne trebaju "zasluge" iz prošlosti za političko preživljavanje u budućnosti. Uskrsnuće Gojka Šuška i Franje Tuđmana, što ga je proteklih dana prizvala premijerka Kosor, možda je doista prilika da se detaljno raspravi o njihovim djelima. Proturječja koja su ta dvojica iza sebe ostavila tolika su da se o njima može razgovarati i kad se ne slavi Dan pobjede, odnosno kada HDZ-u to odgovara. Politika 2010-08-09T05:43:39+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/savjeti-zbogom-mrlje-i-neugodni-mirisi/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/savjeti-zbogom-mrlje-i-neugodni-mirisi/#When:06:57:19Z Prljav hladnjak, koža koja je poprimila neugodan miris, sivilo na odjeći, ubodi insekata, masne mrlje, problemi s vlagom, ali i stotine drugih neugodnih situacija koje nas svakodnevno okružuju mogu se vrlo lako riješiti primjenom čarobnog praha - sode bikarbone Naravno, svima nam jako ide na živce bavljenje takvim problematičnim situacijama kad bismo radije zbrisali s ekipom na kavu. Ponekad se čini da je najjednostavnije kupiti gotov proizvod u supermarketu, no oni su najčešće toksični, užeg spektra primjene i ponekad poprilično skupi naspram količine pakiranja. Tu nam ulijeće natrijev hidrogenkarbonat, odnosno soda bikarbona – jeftina i ekološki (vrlo!) prihvatljiva alternativa. Danas ćemo spomenuti tek manji dio s doslovno beskrajne liste primjena ovog praha koji bi u kaubojsko doba nazivali čarobnim. - Znate kako često nakon usisavanja soba ima pomalo ustajao miris... Iako će leđima trebati još par minuta da dođu k sebi, mirisu (khm, smradu) koji dolazi iz usisavača recite veliko STOP tako da posipate žlicu do dvije sode (ovisno do veličine aparata) u spremnik ili vrećicu. Ako usisavate tepihe ili tapisone, posipajte ih i ostavite desetak minuta te zatim usisajte – neugodni mirisi će nestati, a novci ostati u džepu jer glavni sastojak većine prašaka za tepihe je... da, soda bikarbona. Ne posipajte ih ako se nalaze u vlažnim prostorijama jer bi soda mogla ostati u materijalu. - Nema ništa gore nego kad iz otvorenog hladnjaka zapahne smrad spremljene hrane ili vlage (što nije loše ako ste na dijeti pa želite kriomice smazati Organsko voće i povrće osim što je skuplje, znatno je kraćeg roka trajanja komad kolača) – manja zdjela sa sodom će srediti oba problema. Nije loše staviti tu zdjelu pored ventila za hladan zrak. - Organsko voće i povrće je super (ali i bijesno skupo), a trajat će duže ako ladice hladnjaka pospete sodom koju ćete zatim prekriti tankom krpom ili papirnatim ubrusima. - Špricane namirnice namočite u sudoper ili posudu u koju ste prethodno rastopili nekoliko žlica sode (mi koristimo četiri-pet žlica na pun sudoper vode). Ostavite 15-ak minuta i potom na uobičajen način operite. Tako će veći dio pesticida te inih toksina biti ispran s kore ili listova. - Da biste dobro oprali perilicu za posuđe, jednom mjesečno je operite praznu sa žlicom sode bikarbone. - Začepljeni odvodi su problem, a puknuća cijevi zbog ulijevanja jakih kemikalija radi čišćenja odvoda (u starijim zgradama) apsolutni su horor. Izlijte šalicu sode u odvod i zalijte s nekoliko šalica kipuće vode. - Posivljela odjeća, bijela ili šarena, može se osvježiti dodavanjem četiri do šest žlica sode bikarbone u punu mašinu veša, a i neugodni mirisi će lakše zbrisati. Bonus savjet: trčite nasmijani između obješenog veša na terasi kao u reklami. Kožni satovi imaju svoj šarm, ali i manu - koža zna poprimiti neugodan miris - Spominjali ste neugodne mirise kožnih remena... Napravite gustu pastu vode i sode i nanesite tapkanjem na kožne materijale. Ostavite da djeluje 15-30 minuta i potom nježno isperite mlakom vodom i posušite na zraku. Ponekad je dobro prije postupka kožu prebrisati tkaninom navlaženom apotekarskim alkoholom. - Neugodan miris iz cipela je na ljestvici užasa od jedan do 10 čista desetka. Dvije su metode: prva - dobro osušite cipele i potom iznutra pospite sodom bikarbonom i ostavite preko noći. Ujutro istresite svu sodu van. Druga – stare čarape iznutra pospite sodom (posebice dijelove oko prstiju) i potom ih ubacite u cipele. Sljedeće jutro izvadite van i to je to. Ako ni to nije pomoglo, kupite nove cipele i, zaboga, perite noge (namačite ih u crnom čaju) i držite ih suhima te uvijek stavite mrvicu sode u unutrašnjost cipela. Neugodan miris cipela Svježe mrlje od prolivenog ulja (bilo jestivog ili mašinskog) na podu se skidaju posipavanjem sode na direktno na mrlju; ona će upiti ulje koje će se tada lako sastrugati. Potom operite pod na uobičajen način i sljedeći put - budite malo oprezniji .;) Olakšanje nakon uboda malih letećih beštija (čitaj: insekata), ali i osipa pruža pasta sode bikarbone i vode koja se aplicira na sam ubod i nakon 15-ak do dvadeset minuta ispere. Soda bikarbona se može više puta upotrijebiti - osim ako je zagrijavana, kada se pretvara u ugljik-dioksid. Primjerice, nakon što je prestala djelovati kao osvježivač hladnjaka, njome isperite odvode, a višak paste sode i vode koje ste koristili za ubode upotrijebite za odstranjivanje mrlja. Zanimljivosti 2010-08-07T06:57:19+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/foto-muzejska-trgovina-u-mimari-puna-prelijepih-suvenira/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/foto-muzejska-trgovina-u-mimari-puna-prelijepih-suvenira/#When:06:49:23Z Posjetitelji Muzeja tako mogu nakon razgledavanja kupiti suvenire koji će ih uvijek podsjećati na Zagreb, Hrvatsku, a kad ne znate što pokloniti dragoj osobi povodom rođendana ili neke druge prigode u muzejskoj trgovini ćete uvijek naći prigodan i vrijedan poklon uz povoljne cijene. Muzej Mimara nastao je donacijom svjetski poznatog skupljača umjetnina Ante Topića Mimare i njegove supruge Wiltrud Mimara, a otvoren je za javnost 1987. godine. Smješten je u neorenesansnoj palači sa kraja 19. st. (zgrada bivše gimnazije) na Rooseveltovom trgu. Fundus čini 3750 umjetnina raznolikih tehnika i materijala, te različitih kultura i civilizacija. Tu je oko 450 slika i crteža slavnih majstora različitih škola (Raffael, Velasquez, Rubens, Rembrant, Goya), zatim oko 200 skupltura od antičkog doba do 20. st. te arheoloških rijetkosti starog Egipta i Grčke. Zbirka stakla izuzetna je cjelina umjetničkih vrijednosti staklarskog obrta. Kroz više od 300 izloženih primjeraka prati razvojni put o drevnog Egipta i Rimskog carstva do poznatih venecijanskih i drugih europskih radionica. Zbirka umjetnina Dalekog Istoka sadrži predmete od rijetkih materijala poput žada, laka i roga nosoroga. Muzej posjeduje bogatu stručnu knjižnicu s 5400 naslova. Stalni postav oblikovan je kao kronološko nizanje povijesno-stilskih razdoblja. Redovito se organiziraju tematske i studijske izložbe, te ekspertize i povremene edukativne igraonice / radionice. Muzej, a i muzejska trgovina u sklopu i u ove ljetne mjesece rade svaki dan od 10-19 sati, a ponedjeljkom je muzej zatvoren za posjetitelje. U muzejsku trgovinu je ulaz besplatan dok posjetitelji za razgledanje stalnog postava moraju platiti ulaznicu u iznosu za odrasle: 40 kn; đaci i studenti: 30 kn; umirovljenici: 30 kn; članovi ICOM-a, HMD-a i sl. udruženja imaju besplatan ulaz, uz predočenje iskaznice. Kultura 2010-08-07T06:49:23+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/novac-treba-cuvati-za-nova-poskupljenja/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/novac-treba-cuvati-za-nova-poskupljenja/#When:06:39:14Z Prema istraživanju potrala supermarket.info u kojem su se uspoređivale cijene namirnica u osam vodećih trgovačkih centara – poskupljenja su već stigla. „Najviše u posljednjih mjesec dana bilježimo rast cijene ulja, šećera, smrznutih proizvoda, slastica, čak je i češnjaku porasla cijena. I to od deset do trideset posto,“ kaže Domagoj Šojat, osnivač tog portala. Skuplji plin, struja, kruh..... „To su normalni ciklusi i ne bi trebalo praviti nekakvu paniku iz prostog razloga jer su prošle godine te iste cijene padale, smatra Darko Kuštrak iz najvećeg hrvatskog poljoprivredno-trgovačkog lanca Agrokora. U međuvremenu su pekari najavili da se može očekivati poskupljenje kruha. Pri tom ne računaju na skok cijena pšenice – automatski time i cijena brašna, koji u cijeni kruha sudjeluje sa samo 15 posto. Trostruko poskupljenje plina u ovoj godini i gotovo sigurno poskupljenje struje, ali i visoke cijene radne snage, kažu pekari, glavni je razlog. „Što se nas tiče, mi ćemo učiniti sve da se to ne dogodi,“ odgovara premijerka Jadranka Kosor na pitanje što će Vlada učiniti ne bi li kruh ostao na 13 kuna po kilogramu. Aludirajući na visoke marže od kojih trgovci ne odustaju, šefica hrvatske Vlade napominje kako u kriznim vremenima svatko treba dati svoj doprinos – od poslodavaca, članova vlade do trgovaca. A građani već sada manje troše – ne samo da ne odlaze na ljetovanje, nego štede i na hrani, što se vidi i po padu prodaje u maloprodaji, primjećuje Goran Bakula, ekonomski savjetnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Djelomično novac ponovno odlazi izvan granice – jer upravo namirnice koje u Hrvatskoj latentno poskupljuju, u Trstu se kupuju i do upola jeftinije – odlazi se po namirnice, sir, ulje, tjesteninu, kavu, piće, pa i proizvode za čišćenje i tako se uštedi 30-40 posto. A novac treba čuvati za nova poskupljenja. Iz HEP-a već dugo čekaju zeleno svjetlo iz Vlade. Najavljuju povećanje cijena od deset posto, a poznato je, da veća cijena struje pokreće spiralu novih poskupljenja. Autorica: Tatjana Mautner, Osijek Gospodarstvo 2010-08-07T06:39:14+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-jos-jedna-tuzna-noc-u-maksimiru/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-jos-jedna-tuzna-noc-u-maksimiru/#When:16:05:16Z A večer je tako lijepo počela, petnaestak tisuća gledatelja, raspjevanih bad blue boysa s velikim pljeskom i pjesmom pozdravilo je europsku prvakinju Sandru Perković. Pjevalo se danima ponosa i slave, zahvaljivalo se poginulim braniteljima i onima živima na slobodi, na Oluji, legendarnoj akciji koja je prije 15 godina ujedinila Hrvatsku. Sve je bilo u znaku pobijede, osim na terenu. Dinamo je iz kontre primio gol, i kroz cijelu utakmicu pokazao nemoć, bezidejnost… da i nesreća, obrane Stoyanova su zavile sinoć Maksimir u crno, nedosuđeni jedanaesterac na Badelju koji je bio čist kao suza, sve se poklopilo… Tužna je noć bila u Maksimiru, prokletstvo i dalje traje, i nisu tu krivi niti igrači, treneri, braća Mamić koji su sinoć jedan do drugog gledali tugu, jad i ćemer momčadi koju su njih dvojica slagali, nisu niti oni krivi.  Dinamo ima kompleks sebe, Maksimira, zoološkog vrta preko puta, ima kompleks trošenja tuđih milijuna poput nekontroliranih pijanih multimilijardera koji ionako ne raspolažu svojom imovinom, ali znaju dobro trgovati. I kupit će Zdravko i Zoran novog Brazilca, Crnogorca ili možda i Moldavca ipak su oni nogometno moćniji od zagrebačkih modrih, ali ove godine opet će cilj skliznuti par stepenica dolje i bit će važno postati hrvatski prvak, osvojiti kup, a Europa će pričekati iduću godinu. Opet će se izjavljivati kako se neće prodavati najbolji igrači nakon jednog odigranog pretkola jer je cilj Liga prvaka i sve će biti isto, da i novinari će za sve biti krivi, ako se planovi ne ispune. A Dinamo, on će ove godine sigurno dočekati proljeće u prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi, osim ako UEFA ne odluči drukčije!!! Sport 2010-08-05T16:05:16+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/oluja-je-spasila-bosnu-i-hercegovinu/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/oluja-je-spasila-bosnu-i-hercegovinu/#When:15:57:47Z Oluja, a potom i operacija Armije BiH Sana 95, srušile su mit o nepobjedivosti srpske vojske, nakon čega je i Slobodan Milošević izgubio političku i vojnu moć nad Srbima u BiH i Hrvatskoj, kaže vojno-politički analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar. "Politika Slobodana Miloševića imala je katastrofalne posljedice po Srbe izvan Srbije, naročito na one kninske i zapadnoslavonske. Milošević ih je poticao, materijalno i vojno pomagao da budu realizatori takozvane Velike Srbije. I oni su mu vjerovali, ne znajući da će ih to skupo koštati", kaže Kozar. Žrtve Oluje  No, zločina je bilo i tokom Oluje, ističe Đuro Kozar. "Oluja u prvoj fazi nije bila usmjerena na protjerivanje Srba iz Hrvatske, ali kako je tekla operacija, posebno u završnici, mnogo toga je izmicalo kontroli. U haškim optužnicama protiv hrvatskih generala (Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača) spomenuti su ubojstva, progoni, deportacije i pljačke", kaže Đuro Kozar. Podaci o Srbima izbjeglim iz Hrvatske tokom operacije Oluja su različiti i često su predmet političkog manipuliranja. Posljedice "Oluje" su, prema tvrdnjama analitičara, dalekosežne. Demografska slika regije bitno je promijenjena, jer je većina hrvatskih Srba pobjegla u BiH, manjim dijelom i u Srbiju. Hrvatska je uspostavila kontrolu nad svojom teritorijem i stvorene su pretpostavke za okončanje rata na području bivše Jugoslavije. Srušen mit o nepobjedivosti JNA  Hrvatske snage su 5. kolovoza 1995. ušle u Knin, tadašnju prijestolnicu samoproglašene Republike Srpske Krajine, dok je Bihać, kojem je prijetila sudbina Srebrenice, deblokiran, kaže zagrebački vojno-politički analitičar Fran Višnar. Sjedinjene Američke Države i Europa nisu mogle imati ništa protiv Oluje jer se njom, na ratom pogođenim područjima bivše Jugoslavije, stvorila vojna ravnoteža. "To je promijenilo odnos vojnih snaga, a u BiH, što je najvažnije, došlo je do urušavanja koncepcije koju je njegovao Ratko Mladić da su formacije bosanskih Srba praktički nepobjedive, da ih ne može poraziti ni NATO. Armija BiH i jedinice Hrvatske vojske nastavili su operacije i taj saveznički zamah je bio takav da bi vjerojatno bila oslobođena Banjaluka, Prijedor i još širi teritorij. To, međutim, nije odgovaralo američkim strateškim interesima. Tako je otvoren put Dejtonu, a potom i mirovnom sporazumu", ističe Višnar. Miloševićev savjet Milanu Martiću  Oluja je, kaže Višnar, slomila ideju o Velikoj Srbiji, dok inicijator pobune hrvatskih Srba, bivši haški optuženik Slobodan Milošević, ništa nije učinio da to spriječi. "Milošević je bio na odmoru kada su hrvatske snage ušle u Knin i kada je došlo do velikog egzodusa srpskog naroda s tih područja. U povijesnom razgovoru sa Milanom Martićem koji ga je nazvao vapeći za pomoć, Milošević mu je odbrusio 'niste uspjeli izdržati ni šest dana, a sada želite da vas ja vadim iz te kaše'. Martić ga je onda zapitao što da radi, na što mu je Milošević odbrusio 'ubij se'", podsjeća Višnar. Milan Martić se nije ubio i sada izdržava kaznu od 35 godina zatvora zbog ratnih zločina nad Hrvatima koje je počinio kao predsjednik takozvane Republike Srpske Krajine. Autor: Samir Huseinović Politika 2010-08-05T15:57:47+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/politicki-eho-tadiceve-izjave-oluja-je-kruna-oslobodilackog/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/politicki-eho-tadiceve-izjave-oluja-je-kruna-oslobodilackog/#When:06:42:53Z U Hrvatskoj se polaganjem vijenaca obilježava 15. obljetnica početka akcije „Oluja“. Prvi ljudi hrvatske politike među ostalim komentirali su i izjavu srbijanskog predsjednika Tadića o „Oluji“. Akcija „Oluja“ legalna je i legitimna, a njezin karakter nije zločinački, reakcija je hrvatskog političkog vrha na Tadićevu izjavu o "Oluji" kao "zločinu koji se ne smije zaboraviti". „Već viđeno i – na žalost - ništa novo! Međutim, činjenica je da je 'Olujom' konačno vojno pobijeđena velikosrpska Miloševićeva politika, i bilo bi dobro kada bi i u Srbiji konačno postali toga svjesni“, kaže predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Hrvatska premijerka je kazala kako su povijesne činjenice da je Hrvatska bila brutalno napadnuta, i da su tenkovi koji su rušili hrvatske gradove i ubijali hrvatske civile i branitelje krenuli iz Srbije, dodajući kako se nikome ne može dozvoliti da te povijesne činjenice revidira. „Naravno, znamo da je nakon same operacije bilo nekih događaja kojih smo ne samo svjesni, nego su institucije pravne države i sposobne i odlučne procesuirati, ali u cjelini 'Oluja' je bila jedna blistava operacija!“, ponovila je Kosor. Premijerka je podsjetila i kako je „Oluja“ donijela sigurnost i Bihaću, kojega je čekala sudbina Srebrenice, izvijestivši kako je od bihaćkog gradonačelnika dobila i čestitku povodom 15. obljetnice „Oluje.“. Hrvatski predsjednik Ivo Josipović pozvao je u srijedu što više građana na središnju proslavu „Oluje“ u Kninu u četvrtak, a komentirajući Tadićevu izjavu kazao je kako je "Oluja" - „kruna pravednog oslobodilačkog rata kojeg je Hrvatska vodila za svoju slobodu i neovisnost.“ On je ponovio hrvatsku predanost politici mira i suradnje, uspostavi dobrih odnosa u regiji i kažnjavanju svih zločina. Politika 2010-08-05T06:42:53+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/santinimozemo-li-uz-inflaciju-iz-krize/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/santinimozemo-li-uz-inflaciju-iz-krize/#When:18:17:38Z Keynesijanci, kao suprotnost monetaristima, nastupaju i traže ekspanzivnu monetarnu politiku kako bi se dinamizirao razvoj i rješila postojeća kriza. Nadalje, naslov ovog napisa preuzet je iz jednog uglednog tjednika i odgovara borbenom pokliču keynesijanaca. Divno i krasno kad bi samo to bila istina. Infalcija je, kao što sam to više puta napisao i na ovim stranicama, skupni indeks entropije gospodarskog susatava. Istinabog moguće je „umjetno“ ekspanzivnom politikom povećati inflaciju/entropiju kao što je moguće kontraktivnom monetarnom politikom smanjiti inflaciju. Istina je uvijek ista – nakon pijanstva nastupa bolno otrežnjenje bez odgovora na pitanje da li je imalo smisla što smo konzumirali više od dopustivog. U Hrvatskoj od 1993. Godine tvrdim kako nas inflacija nije napustila. U tim tvrdnjama ostao sam usamljen. Tek je 2008. Godine globalno dinamizranje inflacije poneke trezvenije ekonomiste zabrinulo moguće veće povećanje cijena u hrvatskom gospodarstvu. Deflacija je potom ponovno udaljila bauk zvan infalcija i polako ali sigurno je, bar kod jednog broja ekonomista, inflacija postala mali, ako uopće, bauk. Mnogi su zaboravili stanje do 1993. Godine kada je uveden Stabilizacijski program koji sam nazivao i danas nazivam Antiinflacijski prgram. Cijena slamanja, bar psihološkog dijela, inflacije je poznata – smanjeni gospodarski rast, prodaja obiteljskog srebra, rast nezaposlenosti, rast inozemnog duga, itd. Platiti tako veliku cijenu i zaboraviti gubitke koje smo imali kako bi „slomili“ psihološki dio inflacije bilo bi, blago rečeno, nerazumno. Pri tome, želim naglasiti, slamanje psihološkog dijela infalcije nije rješio, temeljni problem, inflacije koji ekonomisti nazivaju: troškovna i/ili strukturna infacija. Troškovna infalcija znači da je cijena proizvođača na strani ponude nekonkurentna što u uvjetima otvorenog gospodarstva znači deficit robne razmjene s inozemstvom. Udio države u finalnoj raspodjeli društvenog proizvoda, svi se slažu, nepodnošljiva je. Nitko ne spori da nije moguće dinamizirati privrednu aktivnost uz ovakvu ulogu i položaj države u gospodarstvu. Pri tome jedni traže eutanaziju države, a drugi bi je jačali u zavisnosti da li pripadaju školi neoliberalizma ili državnog intervenizma. Znamo da ekstremi nisu nikad bili dobro rješenje ma koliko njezini zagovornici to tražili i, pri tom, imali dobre namjere. Inflacijom ne bi ništa dobili jer bi ionako dramatično stanje samo postalo još dramatičnije ako bi se uopće moglo govoriti o  nekom uređenom i organiziranom sustavu. Osobno smatram da bi bili više u kaotičnom nego u usustavljenom stanju. Ipak dinamiziranje inflacije „pomoglo“ bi Vladi da jednostavnije riješi problem rashodne strane proračuna jer bi inflacija, porez na likvidnost, zapravo umanjila realna prava iako bi nominalna ostala na postojećoj razini. To bi bio jednostavan put bez štrajkova ili nekih većih socijalnih tenzija u kratkom roku. Međutim, kako su korisnici proračunskih sredstava i dužnici, a obveze su nominirane uz valutnu klauzulu, vrlo brzo bi nestala ugoda fatamorgane zvana inflacija i započela bi destrukcija zvana spirala cijene – nadnice. Nije nerealno očekivati da bi deblji kraj pripao pnzionerima i svim primaocima socijalne pomoći, s jedne strane, i, radnicima čije bi se plaće realno smanjile, s druge strane. Tako bi na kraju pozicija izgubila na predstojećim izborima isto kao i da nije posegnula za inflacijom, tiskarskim strojem. Jasno inflacija koja pretače bilancu stanja u bilancu uspjeha destruira imovinu svih sektora i društva u cjelini. Na kraju, htjeli – nehtjeli, posegnut ćemo za novim Antiinflacijskim programom uz pomoć MMF-a jer će isrpljeno gospodarstvo i prazna državna blagajna biti nemoćni da se uradi bio što smisleno. Na kraju, moram reći, da je otvaranje priče kako je putem inflacije moguće rješavati probleme zapravo kontraproduktivan stav ukoliko se ima za cilj rješavanje ove naše duboke i dramatične krize. Tržišni model privređivanja ima svoja pravila igre koja se moraju poštivati. Ukoliko smatramo da to više nije moguće tada valja tražiti novi pristup što je u postojećim uvjetima špekulacija i izjava bez smisla i sadržaja. U tom smislu tumačim neke napise u javnim sredstvima priopćavanja glede mog pogleda na potrebitu mirovinsku reformu. O tome više jednom drugom prilikom Zanimljivosti 2010-08-03T18:17:38+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/cst-by-vanja-pojedinacni-sportovi-su-ono-sto-hrvatsku/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/cst-by-vanja-pojedinacni-sportovi-su-ono-sto-hrvatsku/#When:15:29:39Z Riječ je o dvjema europskim prvakinjama, friško okrunjenima u Barceloni – Sandri Perković i Blanki Vlašić. One nemaju milijune, nemaju menadžere, nemaju ugovore koji im garantiraju bogatstvo. One ovise o sebi, ali nekad im ni to nije dovoljno. Mlada Sandra (20) u bacanju diska 'pomela' je konkurenciju i osvojila prvo europsko zlato za hrvatsku atletiku. Bacila je disk 64,67 metara i iza sebe ostavila skoro duplo stariju Nicoletu Grasu (39). Ne bi to bilo toliko famozno da Sandra nije najbolji hitac izvela upravo u posljednjoj šestoj seriji. A da ne pričamo kako je u finale ušla kao deseta u kvalifikacijama. Ta djevojka poznaje samo rad, zna da o njoj ovisi sve. I egzistencija i rezultati. Tako se i ponaša. Od nje nećete vidjeti da ignorira novinare ili da ih vrijeđa. Pristupačna je i otvorena, pa makar i preko e-maila ako već nema novca za mobitel. Najbolje zna kako je to Blanka, naša najbolja visašica u povijesti, atletičarka zbog koje se zna za Hrvatsku posljednjih osam godina. Konstantno je u vrhu, samo se protivnice izmjenjuju. I to je famozno. No, unatoč svim uspjesima nikad nije osvojila zlato u skoku u vis. Ovoga je puta to željela promijeniti, iako joj sezona nije najbajnija. Skokom preko 203 centimetara uspjela je doći do zlata, a time je pokazala svu svoju snagu. Nije imala samopouzdanja, rušila je 195 i 197, ali kad je trebalo preskočila je tu letvicu. Iako će sezonu označiti kao neuspješnu mi se nećemo složiti. Ali mi nismo perfekcionisti kao Blanka. Njoj su preostala dva cilja, zlato na Olimpijskim igrama i rušenje Stefke Kostadinove. Osjeća da ove sezone nije na dobrom putu i zato je ljuta na sebe. Vjerojatno će ovo zlato to promijeniti! Uostalom, osim ovog zlata ima i ono svjetsko s dvoranskog prvenstva. To je sjajno, zlatno! Ali nisu dvije dive, Splićanke, jedine zlatne u proteklom tjednu. Ne, to je uspjelo našem četvercu na pariće na Svjetskom prvenstvu do 23 godine u bjeloruskom Brestu. Obranili su naslov i potvrdili kako će na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine također ići po najsjajnije odličje. Valentinu i Martinu Sinkoviću, Damiru Martinu i Davidu Šainu se treba nakloniti jer već duže vrijeme dominiraju u svojoj konkurenciji. A treba se nakloniti i Varaždincu Emilu Milihramu, zlatnom sa Svjetskog kupa u spustu na divljim vodama. Ako netko ne zna, riječ je o kanuistu koji uz minimalne uvjete postiže maksimalne rezultate. Toliko puta viđeno u našem sportu... A onda se neki iščuđavaju kad se dogodi slučaj Jakova Faka, koji je uz svog trenera stigao do samog svjetskog vrha, a sad mu to žele oduzeti oni od kojih je morao moliti sitniš dok je bio samo biatlonac iz mjesta za koje nitko nije čuo (Mrkopalj). Slovenci su prepoznali njegovu veličinu dok je još bio 'malen', i dali mu sve. Kako inače kolumna završava drugim sportovima, onima s margine, neka sad završi s nogometom, onim hrvatskim, koji je prema prikazanom na marginama u Europi. Dinamo će nakon kiksa protiv Rijeke (1-2) u srijedu 4. kolovoza protiv Sheriffa (prva utakmica 1-1) tražiti prolaz u četvrto pretkolo Lige prvaka, odnosno osiguravanje najmanje Europske lige. Nažalost, u ovom trenutku ne možemo kazati kako je naš prvak favorit u odnosnu na prvaka Moldavije. Bilo kakav rezultat kojim bi se izborio prolaz, pa makar i 0-0, bio bi velik uspjeh. A prolaz Hajduka dan poslije bio bi ravan čudu jer Splićani su u Bukureštu od Dinama poraženi dva razlike (3-1) i morali bi na domaćem terenu sačuvati svoju mrežu i dva puta zatresti protivničku. A bez pravog napadača je teško zatresti mrežu... Kao što bi bio uspjeh očuvati svoju, posebno jer im to ne uspijeva niti protiv Osijeka (2-2). No, tko zna, možda će za tjedan dana ovdje biti ispisana oda hrvatskom klupskom nogometu, što bi uistinu bilo pravo osvježenje. Sport 2010-08-03T15:29:39+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/kad-politicari-kazu-bit-le-vam-jos/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/kad-politicari-kazu-bit-le-vam-jos/#When:05:31:58Z Ovih dana ministar Milinović je najavio da bi plaće zaposlenih u javnom sektoru mogle biti smanjene za 10-15 posto. Ta izjava samo je jedna u nizu sličnih izjava kojima se građane upozorava da budu sretni trenutnim stanjem jer će biti još gore. Nesumnjivo riječ je o novom diskursu političkih elita, a ne o slučajnom ekscesu. Narativ ''bit će vam još gore'' potpuni legitimitet je dobio sa Sanaderovim odlaskom, tako da se sve više stječe dojam da je vječito nasmijani ''potpisivač jamstvene kartice'' otpremljen u prijevremenu političku mirovinu samo zato što je bio istreniran za ulogu optimista. Pa bi u novoj ulozi donositelja loših vijesti bio neiskoristiv.    U ovom tekstu zastupam tezu da je hrvatska politička povijest tijekom dva desetljeća nakon osamostaljenja paradigmatski primjer dvaju modela vladanja odnosno upravljanja društvom, zasnovanih na dva temeljna načela – načelu straha i načelu nade. Povijest nam otkriva da je na kombinaciji tih dvaju načela vladanje oduvijek bilo zasnovano. Uostalom, tabu i obećanje raja nezaobilazne su konstituente društva kao takvog. U suvremenom političkom rječniku, koji je začudno vulgaran i neprijateljski impostiran spram ideje ljudskog dostojanstva, to se dvojstvo često svodi na sintagmu o 'mrkvi i batini', no ona na tipično anglosaksonski način pojednostavljuje, da ne kažem bestijalizira, odnose u ljudskom svijetu. U tekstu koji slijedi također nastojim pokazati kako se hrvatski slučaj uklapa u širu, globalnu sliku. Hrvatske devedesete su stršile, išle protiv trenda u zapadnoj kulturi, zato je Hrvatska bila iznimka u europskom kontekstu. Državno osamostaljivanje Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore bilo je tek uzgredna posljedica hrvatskog rata za osamostaljenje, dok je slučaj Slovenije, Slovačke i bivših sovjetskih republika drukčije naravi i ne odudara u bitnome od ''europskog kursa''. Nakon 2000. Hrvatska se vraća u europski okvir, prestaje stršiti, postaje europska zemlja u pravom smislu te riječi. Stoga se može zaključiti da u osnovnome nisu lagali ni Tuđman, ni Račan, ni Sanader (Mesića izostavljam kao nevjerodostojna i beznačajna političara u svakoj od njegovih kvazipolitičkih pretvorbi)  – svaki od njih je ostvario ono što je obećao: Tuđman samostalnu, demokratsku i ponosnu Hrvatsku; Račan i Sanader europsku, pokunjenu Hrvatsku.   Središnju tezu da se upravljanje društvom zasniva na principu straha i/ili nade relativno je lako dokazivati na primjerima brojnih državnih tvorevina u povijesti. Sva carstva staroga vijeka temeljila su se na strahopoštovanju koje su podanici osjećali naspram središnje vlasti, bilo da je ona bila oličena u liku faraona, nekoj formi istočnjačke despocije ili u osobi rimskog imperatora. Doduše, ta vlast je osiguravala funkcioniranje društva i određeni, manji ili veći, stupanj sigurnosti podanicima. I to je bit onoga što je Hobbes nazvao ''društvenim'' ugovorom, raščaravši tako instituciju vladara, što je u lancu događaja koji su u konačnici doveli do propasti europskih monarhija bila itekako važna karika. Iako, razmotri li se u svojoj doslovnosti kao što je često postupano s božanskom legitimacijom monarha, teorija o društvenom ugovoru ne doimlje se puno smislenije i uvjerljivije od teze o božanskom porijeklu kraljevske vlasti.     Sam strah, naravno, nije dovoljan za funkcioniranje društva, ljudima je nužno ponuditi i neki smisao. Mnogobpžačka stara društva s tim su izlazile na kraj na različite načine, no uvijek posredstvom mitskog osmišljavanja ljudskog iskustva. Ipak, nemoguće je ne uočiti stanoviti fatalizam kao temeljnu odrednicu starog vijeka. Vrijeme se kreće u krug, ništa novo se ne može dogoditi, ''zlatno doba'' smješteno je prošlost, čovjek je nepromjenjiv i podložan sudbini, bogovi su kao i ljudi, samo puno moćniji – u tako postavljenom svijetu ono što danas nazivamo nadom moglo je biti tek dostojno ispunjenje vlastite sudbine. Zato je u pravu Joseph Ratzinger, aktualni papa Benedikt XVI,. kada kaže: ''Ateistička kultura modernog Zapada još uvijek živi zahvaljujući oslobođenju od straha od demona koje je donijelo kršćanstvo. Ali ako bi se ovo otkupiteljsko svjetlo ugasilo, uz sve svoje znanje i tehniku, svijet bi upao u strah i beznađe. Već postoje znakovi povratka mračnih sila dok se u sekulariziranom svijetu povećava broj sotonskih kultova.'' ( Joseph Ratzinger/ Vittorio Messori: Razgovor o vjeri – Jasni odgovori na suvremene dvojbe, Verbum, Split, 2005., str. 130 – 131.).      Ono na što aludira Ratzinger jest stanovita imanentna racionalnost i modernost kršćanstva. Oslobodivši čovjeka straha od demona koji su nastavali svaki kutak nepoznatog u svijetu starog vijeka, kršćanstvo je omogućilo čovjeku racionalno ophođenje s prirodom i postupno podvrgavanje svijeta prirode vlastitim namislima. Eshatološka okrenutost kršćanske vjere budućem dolasku Kraljevstva Nebeskog omogućila je zapadnu civilizaciju sa središnjom ulogom moderniteta u njoj. Nije slučajno da je sam pojam moderniteta nastao u kasnoj antici kada se pridjev modernus rabio u opreci s pridjevom antiquus kako bi se označila novost kršćanstva, njegov raskid sa starim svijetom. Novost kršćanstva je u tome što ono ljudskom nastojanju daje perspektivu i konačni smisao, ali udahnjuje smisao i povijesti. Na toj osnovi moguć je bio racionalizam, prosvjetiteljstvo i moderna kao epoha, koliko god se te pojave etablirale kroz opoziciju kršćanskom nauku. Ono zajedničko svim tim povijesnim procesima jest ''princip nade'' ili, ako se baš hoće, utopijska svijest koja vuče naprijed. Politički sustavi koji su se kroz europsku povijest mijenjali pribjegavajući sad strahu, sad nadi, a najčešće kombinaciji tih dvaju načela u upravljanju društvom, no ''kulturni kapital'' eshatološke provenijencije cijelo to vrijeme stajao je na raspolaganju i činio se praktično neiscrpivim. U dvadesetom stoljeću ispostavilo se da nije tako i da ''središte ne drži''. Teoretičarka književnosti Dubravka Oraić Tolić  za dvadeseto stoljeće kaže: ''Naše je stoljeće Janus s dva lica: jednim okrenut u budućnost (utopija) i drugim okrenut u prošlost (nostalgija), jednim velikim, svijetlim, jasnim, eksplozivnim i drugim malim, tamnim, mutnim, implozivnim. Prvo lice netko bi mogao nazvati avangardom i modernizmom, a drugo postmodernom i postmodernizmom'' ( D. Oraić Tolić: Paradigme 20. stoljeća /Avangarda i postmoderna/, Zagreb 1996., str.88.). Avangarda je predstavljala svojevrsni vrhunac utopijske svijesti, no u svojoj političkoj realizaciji (fašizam, nacizam, komunizam) izrodila se u svojevrsne distopije u kojima se upravljalo uglavnom uz primjenu terora, dakle ono što se rodilo kao čedo nade održavalo se uz pomoć straha.   Suvremena postmoderna društva od utopije zaziru, nadu ne nude, osim kroz razne varijante malih, privatnih rajeva, stoga su prinuđena pribjegavati strahu kao poluzi upravljanja zajednicama, koje imaju sve manje zajedničkog. Tako sociolog David Altheide govori o brzorastućem ''tržištu straha'' u kojemu se razni ''stručnjaci'' snalaze kao ribe u vodi uzgajajući kod stanovništva najrazličitije strahove i prodajući za njih ''rješenja'', a Naomi Klein u svojoj Doktrini šoka neuvijeno optužuje vlasti da zlorabe dramatične povijesne događaje kako bi progurale nepopularne političke i gospodarske odluke. Teoretičari urote, naravno, uopće ne sumnjaju da je američki vrh sam organizirao  ''11. rujna'' kako bi zastrašio domaću javnost i privolio je da podrži akcije u Afganistanu, Iraku i drugdje po svijetu. Međutim, ne treba ići tako daleko, dovoljno je konstatirati da je igranje na kartu straha uz sustavnu infantilizaciju stanovništva sve češći način ophođenja upravljačkih elita s građanima.  Oduzimajući čovjeku uporište u vjeri, obitelji ili osjećaju nacionalne pripadnosti s jedne strane te mameći ga najrazličitijim oblicima užitaka bez odgovornosti i plašeći ga strahovima od terorizma, bolesti, starenja i smrti s druge strane – recentna kultura kao da od njega nastoji napraviti bespomoćno i hirovito, ali u bitnome poslušno dijete. Tužno, staro dijete.    Kreatori javnog mnijenja u Hrvatskoj u tom pogledu pravovjerniji su čak i od svojih zapadnih uzora. Dovoljno je samo neku od domaćih tiskovina da bismo se uvjerili koliko je to točno: pola naslova tiče se crne kronike, njihova funkcija je zastrašivanje i uzgajanje osjećaja bespomoćnosti, ostatak se odnosi na slavljenje poslušničke politike i lažni glamour, što bi valjda trebalo raspirivati hedonizam kod publike. U tom kontekstu valja shvatiti i Milinovićevu izjavu s početka teksta. Ono što začuđuje u svemu tome jest činjenica da je narativ ''bit će vam gore'' gotovo podjednako efikasan u očuvanju vlasti kao i narativ suprotnog predznaka. Odavno diskreditirani ''novi HDZ'', čini se, upravlja društvom uz manje stvarne opozicije negoli je to bio slučaj s Tuđmanovim HDZ-om koji je njegovao narativ optimizma, nade i velikih postignuća. Za društvo u cjelini to je porazno! Društvo koje se odreklo velikih ciljeva nema ni budućnosti. Ako je za Zapad u cjelini ključno pitanje što će s njim biti kada se do kraja istroši ''socijalni kapital'' koji mu je u nasljeđe ostavila kršćanska civilizacija, za Hrvatsku je ključno pitanje što će s njom biti kada se do kraja potroši kapital herojskih devedesetih? Politika 2010-08-02T05:31:58+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zg-cinik-mjesam-malter-motam-zicu/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zg-cinik-mjesam-malter-motam-zicu/#When:05:24:20Z Veljko Miljević, ugledni hrvatski odvjetnik o sporazumu o izručivanju pravomoćno osuđenih osoba između Hrvatske i Bosine i Hercegovine, između ostalog kaže: "Bit će tu puno tehničkih problema jer oni koji pričaju o tom sporazumu nisu ga dobro pročitali. U njemu piše da se izvršenje neće preuzeti ako država koja ga preuzima smatra da se pravomoćna presuda temelji na političkim ili vojnim pitanjima". Zanimljivosti 2010-08-02T05:24:20+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/prvi-srbijanski-vinar-ulazi-na-hrvatsko-trziste/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/prvi-srbijanski-vinar-ulazi-na-hrvatsko-trziste/#When:20:19:03Z Najpoznatiji srbijanski vinar Božidar Aleksandrović, nakon završetka studija na beogradskom Poljoprivrednom fakultetu, početkom devedesetih godina započeo je obnavljati stari obiteljski podrum i vinograd. To su bila vrlo teška vremena za investiranje u Srbiji tako da je Aleksandrović tek 2000. godine započeo ozbiljnu proizvodnju vina. Danas Podrum Aleksandrović posjeduje 50 hektara vinograda te najmoderniji srbijanski vinski podrum, površine 2000 metara četvornih i ukupnog kapaciteta 500.000 litara godišnje. S Božidarom Aleksandrovićem razgovarali smo o problemima proizvodnje i plasmana vina. Otkrio nam je i svoju namjeru da, kao prvi privatni vinar iz Srbije, bude značajnije zastupljen na hrvatskom tržištu, točnije, u hrvatskim restoranima. Vi ste jedan od rijetkih srbijanskih izvoznika vina. Kako poslujete te gdje izvozite? - U posljednjih nekoliko godina izvozimo u Veliku Britaniju, Švicarsku, Rusiju, Austriju, Mađarsku i SAD. Uskoro ćemo započeti s plasmanom vina na skandinavsko tržište, u Belgiju, Nizozemsku, Njemačku i Japan. Kad je riječ o zemljama regije, dobro smo pozicionirani u Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini. Izvozimo četvrtinu ukupne proizvodnje. Godišnje proizvodimo oko 400.000 boca poznatih svjetskih sorti chardonnay, sauvignon blanc, cabernet sauvignon, merlot, rizling, muškat hamburg i pinot noir. Prošle godine smo donijeli 14 medalja s najprestižnijih svjetskih ocjenjivanja vina. U ovoj godini do sada imamo već pet medalja i četiri preporuke. Što je s hrvatskim tržištem? - Već nekoliko godina prisutni smo na festivalima vina u Zagrebu i Istri s ciljem da svojom kvalitetom dobijemo mjesto na hrvatskom tržištu. To bi se moglo dogoditi uskoro, jer srbijanski turisti i poslovni ljudi sve masovnije dolaze u Hrvatsku. Imamo stalne upite potencijalnih kupaca zainteresiranih za plasman naših vina na tržište Hrvatske. U kontaktu smo s nekoliko distributera koji su iskazali interes za uvoz naših vina, ali još se nismo odlučili za distributera, odnosno još nismo uspostavili poslovnu suradnju. Postoje li prepreke za plasman vaših vina na hrvatsko tržište, poput visokih trošarina, carina, komplicirane procedure i slično? - Prepreka za plasman naših vina na hrvatsko tržište zapravo nema. Isti je slučaj i s hrvatskim vinima na srbijanskom tržištu. Hrvatska vina se nekoliko zadnjih godina odlično prodaju u najpoznatijim beogradskim i novosadskim restoranima. Naša poslovna politika temelji se na stalnoj nazočnosti, profesionalnim radu te što kvalitetnijem tržišnom pozicioniranju vina Aleksandrović. Čekamo najpovoljniji trenutak u kojem će vrhunska kvaliteta naših vina biti prepoznata. Je li srbijansko tržište potpuno otvoreno za vina iz inozemstva? - Srbijansko tržište je, slobodno možemo reći, preplavljeno vinima iz čitavog svijeta. Iz godine u godinu raste razina svijesti potrošača te se razvija kultura pijenja vina. Mogu reći da nijedno vino ne prihvaćamo s predrasudama. Željni smo egzotike i nečeg novog. Koji su hrvatski vinari prepoznati na srbijnskom tržištu? Što još moraju napraviti kako bi bili uspješniji? - Tu su Kozlović, Matošević, Krauthaker, Degrassi, Plenković, Enjingi, Matuško, Zdjelarević, Coronica, Plančić... Hrvatskih vina već ima u Srbiji. Potreban je samo neprekidan rad na tržištu i postojana kvaliteta. Mislim da mojim hrvatskim kolegama nedostaje veći broj promocija u Srbiji. Je li Srbija vinska zemlja? - Ako gledamo općenito, Srbiji i dalje nedostaju vinogradi, autohtone sorte koje smo sustavno uništavali proteklih pedesetak godina, a ponajviše nedostaju obrazovani kadrovi i u vinarstvu i vinogradarstvu. S druge strane, primjer naše tvrtke pokazuje kako se uz znanje, entuzijazam i hrabrost može mnogo toga nadići. Pa čak i u nevjerojatno kratkom roku. Svakako, tu ne treba zaboraviti ni pomoć države, odnosno brojne subvencije koje su vinogradari i vinari imali prigodu iskoristiti zadnjih desetak godina. To je vinarima dalo poticaj zamah. Druga je stvar je li ta pomoć bila dovoljna, je li se moglo više postići i što će biti u budućnosti, odnosno koje će posljedice imati ova krizna vremena. To je već druga tema. Trebaju li se i na koji način vinari udruživati? - Vinari iz cijele regije imaju veću prigodu na trećim tržištima ako zajednički nastupaju. Potencijalni kupac i potrošač na nekom novom tržištu prepoznaje samo vinsku regiju, ali u pravilu ne poznaje pojedinačne proizvođače. U svijetu vina, možda posljednjem bastionu otpora globalizaciji, upravo ta različitost, odnosno jedan drukčiji uzbudljiv terroir koji se može roditi samo ispod jednog komadića neba, na jednom komadiću zemlje, je ono što se cijeni. Dakle, to je jedino što neko pojedino vino izdvaja s klasičnog tržišta i postavlja ga među drukčije okvire vrijednosti i trgovine. Svako novo vino iz svijeta donosi jedan novi terroir koji treba predstaviti iskrenim ljubiteljima vina. Mudrost je prepoznati različitost i u njoj uživati. Koje su posljedice globalne krize? - Poslovanje u čitavoj regiji je jako otežano. Kriza je utjecala na smanjenje prometa u restoranima, što je izravno utjecalo na prodaju vina. Sve se to lančano odražava na likvidnost kupaca i dobavljača tako da dijelimo prilike, odnosno neprilike, s ostalim zemljama u okruženju. Gospodarstvo 2010-07-31T20:19:03+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-treci-put-u-slijepoj-ulici/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-treci-put-u-slijepoj-ulici/#When:20:13:18Z „Za novu muziku trebaju novi muzikaši", često je govorio pokojni Drago Stipac, predsjednik HSS-a, koji se trudio ostaviti svoju stranku na nemirnoj političkoj sceni početkom devedesetih godina, odmah poslije velikog praska hrvatske demokracije. Stipac je mislio na nužnost da se već tada, u doba najjačeg stiska režima dr. Franje Tuđmana, na sceni pojave nove „note" i „muzičari", odnosno svježi, nepotrošeni političari, s novim programima i politikama, koji će zemlju odvesti u drugom smjeru. Prva takva promjena dogodila se tek 2000. godine, nakon odlaska sa scene državnog poglavara (u prosincu 1999.) i HDZ-ova gubitka parlamentarnih i predsjedničkih izbora, kada su vlast preuzeli Ivica Račan, Dražen Budiša, Nino Jakovčić, Radimir Čačić, Zlatko Tomčić, Vlado Gotovac i Stipe Mesić, odnosno generacija opozicionara afirmirana u prvoj deceniji hrvatske demokracije. Ti su „muzikaši", s izuzetkom šefova IDS-a i HNS-a, otišli u povijest, koja će ih pamtiti na razne načine. Slijedeća velika smjena generacija na hrvatskoj političkoj sceni može se očekivati u godini parlamentarnih izbora, 2011. Sa scene će nastati velik dio poznatih političara, koji ne uspiju dobiti dobre pozicije na izbornim listama svojih koalicijskih blokova, kao i čitave pojedine stranke. Preuranjeni nestanak HSLS-a naznaka je moguće nadolazeće kataklizme za male stranke i neovisnjake na političkoj pozornici. Najveća enigma u nadolazećem, posve izvjesnom preslagivanju figura na šahovnici svakako je pokušaj instaliranja politike „trećeg puta", odnosno realne alternative postojećim velikim koalicijama koje se okupljaju oko SDP-a i HDZ-a. Najave da će jaki politički lideri koji djeluju izvan okvira dvije najjače stranke formirati svoje izborne liste sve su glasnije i jasnije. Pitanje je samo koja će se od njih i s kojim političkim ciljevima prezentirati kao alternativa dosadašnjoj parlamentarnoj i vladajućoj eliti, te ponuditi „novu muziku" i „tamburice" za svačije uši. Posljednja istraživanja rejtinga političkih stranaka pokazuju da skoro dvije trećine glasova odnose SDP i HDZ. Ostatak ide na nekoliko stranaka koje se vrte ispod deset posto glasova ili su pak na rubu izbornog praga, te na dvije snažne regionalne stranke. Kada se pogleda zbroj glasova Kukuriku koalicije, te onih koje dobivaju HDZ i HSS, vidi se recentna premoć „četvorke", ali se nazire i prostor desnice koje HDZ može pokupiti jakom predizbornom retorikom. Istraživanja pokazuju i velik broj neodlučnih glasača, kojima se ta praktična bipolarnost scene poprilično ne dopada i nemaju za koga glasati. Pojednostavljeno rečeno, blok stranaka lijevog centra i središnja koalicija desnog centra mogle bi do parlamentarnih izbora - koje će vrh HDZ-a odgađati što je duže moguće - dobiti konkurenciju u obliku „trećeg puta", odnosno novih imena i sadržaja koji će biračima ponuditi zamjenu za postojeću, potrošenu i djelomice očito korumpiranu političku elitu. S lijeve strane, alternativu postojećoj koaliciji oko SDP-a donosi saborski zastupnik Dragutin Lesar, vođa Hrvatskih laburista - Stranke rada, koji je počeo stjecati snažne bodove u javnosti svojim angažmanom oko sindikalnog referenduma, te u raspravama o ZOR-u. Lesar, bivši sindikalac, uspio je sa svojom nevelikom strankom, koja se tek osniva u većini županija, sakupiti osamdesetak tisuća potpisa za referendum, što pokazuje dobar izborni potencijal. Uz to, Lesar ima odgovarajuću „lijevu retoriku", te inzistira na samostalnom i neovisnom izbornom nastupu. Konkurenciju svojoj bivšoj stranci mogao bi ponovno predstavljati Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik u problemima. On je višestruko najavljivao „kapitaliziranje" glasova dobivenih u predsjedničkoj kampanji, te stvaranje „pokreta za Hrvatsku". U krugovima bliskima Bandiću povremeno su čuju glasine o stranci koju bi osnovali on i njegovi bliski suradnici. Moguće je da oni preuzmu i stranku koju je osnovao Ivica Pančić, bivši SDP-ovac. Ipak, doima se kao da je Bandićeva karijera definitivno u silaznoj putanji, te da bi njegov poziv biračima prije značio „ćorsokak", a ne treću snažnu političku opciju. U igri nuđenja nove politike sudjelovat će, izgleda, i splitski gradonačelnik Željko Kerum. Kerum ima svoju organizaciju, navodno desnu Hrvatsku građansku stranku, te upravo objelodanjenu ambiciju da osvoji deset saborskih mandata. Realno je vjerovati kako se radi o „strateškim rezervama" HDZ-a, ali može se špekulirati i kako bi blok Bandić - Kerum, da se probiju u Hrvatski sabor sa značajnijim brojem zastupnika, pokušao igrati na svoje karte. Još su dvije „alternative" postojećim političkim blokovima na vidiku, ali njihova moć dosta je neugledna. Riječ je o „Regionali" - savezu regionalnih i lokalnih stranaka (bez IDS-a), što ga čine svjetonazorski raznorodne stranke koje uglavnom sudjeluju u lokalnoj vlasti, te o možebitnom savezu desnice okupljenom oko Hrvatske stranke prava. HSP je, napokon, na rubu ponora, gdje ga je odveo Anto Đapić, te će teško uspjeti zadržati parlamentarni status bez široke falange izvanparlamentarnih stranaka i udruga s desne strane scene. Doima se da je, kad se sve sabere, „treći put" u hrvatskoj politici daleko u „slijepoj ulici" ovdašnje demokracije. Napokon, žele li Lesar, Kerum, Bandić ili netko drugi ponuditi neku svježu nacionalnu politiku, drukčiju od SDP-ove ili HDZ-ove, morat će „zasvirati" još ove godine, kako bi birači mogli procijeniti kvalitetu nove „muzike" i „muzikaša". Politika 2010-07-31T20:13:18+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/hoto-krenuo-praznih-dzepova-u-cvjetni/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/hoto-krenuo-praznih-dzepova-u-cvjetni/#When:13:29:03Z Kao i još neki sporni poslovi koje je Hypo financirao u Hrvatskoj, Hoto grupa je u realizaciju luksuznog projekta Cvjetni ušla praktički bez vlastitog kapitala, na osnovu kredita koji u bilanci iznosi 232,8 milijuna kuna. Temeljni kapital investitora ambicioznog Cvjetnog iznosi samo 20.000 kuna, koji je u bilanci poništen kroz preneseni gubitak, tako da vlastitog kapitala poduzetnik Tomo Horvatinčić zapravo nema, dok dugoročne obveze iznose 232,8 milijuna kuna, a kratkoročne prema dobavljačima 89 milijuna kuna. Prema javno dostupnim podacima o poslovanju, Hoto grupa Tomislava Horvatinčića prošlu je poslovnu godinu zaključila s gubitkom od 17,7 milijuna kuna. Kako navode u obrazloženju financijskih rezultata - godišnji gubitak u iznosu od 17,7 milijuna kuna rezultat je većih financijskih rashoda (23,3 milijuna kuna) koji se uglavnom odnose na kreditne rate kod Hypo Leasing Kroatien. Jedan dio rezultat je i negativnih tečajnih razlika, koje će ove godine biti još i veće s obzirom budući da je kredit ugovoren u švicarskim francima koji je u ovoj godini snažno ojačao u odnosu na kunu i euro. Osim Hypo leasing Kroatiena, projekt Cvjetni financiralo je povezano društvo Hotokuće, i to u ukupnom iznosu od osam milijuna kuna. Iz bilance se može zaključiti da je taj iznos plasiran kao kredit, a ne kao vlastiti kapital. Dugoročne obveze, odnosno krediti Hoto grupe u 2009. su iznosili 232,8 milijuna kuna, a kratkoročne obveze prema dobavljačima porasle su na skoro 90 milijuna kuna. Trenutna vrijednost investicije Cvjetni, iskazana u bilanci, iznosi 226,9 milijuna kuna. Kako je projekt Cvjetni još u izgradnji, Hoto grupa izvještava da još nema prihode od prodaje, a poslovni prihodi u iznosu 1,6 milijuna kuna odnose se na prihode od kamata na posudbu Horvatinčićevoj tvrtki Santa Marina i prihode od tečajnih razlika na kredit Hypo Leasing Kroatien. Gospodarstvo 2010-07-30T13:29:03+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/poziv-gradanima-vrbovca-i-okolice/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/poziv-gradanima-vrbovca-i-okolice/#When:07:50:13Z                             Obavijesti 2010-07-30T07:50:13+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zlatna-sandra-perkovic/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zlatna-sandra-perkovic/#When:05:05:45Z Sanda Perković osvojila je zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u Barceloni nakon što je u posljednjoj seriji bacila disk do 64.67 metara. Do te posljednje serije vodeća je bila Rumunjka Nicoleta Grasu s daljinom 63.48, a Sandra je držala cijelo vrijeme drugo mjesto hicem 62.98  iz prve serije. U posljednjoj seriji Sandri se sve poklopilo te je potvrdila svoj veliki talent već dokazan tijekom ove sezone na mitinzima Dijamantne lige. Sandrin je niz u današnjem finalu bio impresivan. Počela je sa 62.98, u drugoj je seriji disk letio na 60.94 da bi samo u trećoj podbacila i dosegnula daljinu od tek 55.04 metara. Nakon te tri serije osigurala je dodatna tri hica i sva je tri bacala izvrsno. U četvrtoj je bacila na 60.95, u petoj 62.43 te je bilo jasno kako u sebi ima i veću daljinu. I onda je došla završna, šesta serija i pobjedničkih - zlatnih 64.67 metara. Nakon njenog bacanja Rumunjka Nicoleta Grasu imala je priliku vratiti vodstvo, ali taj njen pokušaj nije bio ni približno vrijedan Sandrinom dosegu koja je mogla početi slaviti svoj prvi, a vjerujemo ne i posljednji naslov na velikim natjecanjima. Treće je mjesto i broncu osvojila Poljakinja Joanna Wisniewska svojim najboljim rezultatom sezone od 62.37 metara. Podsjetit ćemo kako juniorska europska prvakinja iz 2009. godine nije blistala u kvalifikacijama i u finale se plasirala sa za nju skromnih 57.70 metara i jedva ušla među 12 najboljih. Danas se pokazalo kako je trema zbog značaja kvalifikacija bila ogromna, a u finalu je rasterećena bila ona prava. Ovo je treća hrvatska medalja na Europskim prvenstvima. Prvu i to broncu osvojio je Branko Zorko na 1.500 metara prije 16 godina na Europskom prvenstvu u Helsinkiju 1994. godine. Osam godina kasnije Siniša Ergotić je u skoku u dalj na EP-u u Münchenu 2002. godine bio drugi s preskočenih osam metara. Danas im se pridružila i zlatna Sandra koja je postala prva hrvatska europska prvakinja. Sport 2010-07-29T05:05:45+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zagrebacka-zupanija-otvoren-natjecaj-za-potporu-kulturnoj-djelatnosti/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zagrebacka-zupanija-otvoren-natjecaj-za-potporu-kulturnoj-djelatnosti/#When:12:08:47Z Sufinancirati će se bibliotečna, izdavačka i muzejsko-galerijska djelatnost, zaštita kulturne i prirodne baštine, amaterizam u kulturi kao i programi u kulturi Pučkih otvorenih učilišta i centara za kulturu. Sve zainteresirane ustanove, organizacije i društva mogu prijedloge svojih programa do 30. rujna 2010. slati na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za prosvjetu kulturu, šport i tehničku kulturu, Ulica grada Vukovara 72/V., p.p. 974 10 001 Zagreb ili na e-mail adrese j.dujic@zagrebacka-zupanija.hr te i.prugovecki@zagrebacka-zupanija.hr Uz popunjeni prijavni obrazac za natječaj, obavezno je priložiti opširniji opis programa i ostalu dokumentaciju, financijski plan te specificirani troškovnik. Tekst poziva za predlaganje sufinanciranja programa javnih potreba u kulturi za 2011. godinu, prijavni obrazac kao i više informacija možete dobiti na telefon 6009 417 ili 6009 491 te na web stranicama Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr. Kultura 2010-07-28T12:08:47+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zagreb-air-show-open-air-festival/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zagreb-air-show-open-air-festival/#When:12:03:48Z Proslavu jubileja stogodišnjice zrakoplovstva u Hrvatskoj zajednički organiziraju Aeroklub Zagreb i Zagrebački zrakoplovni savez, uz veliku pomoć Koncertne direkcije Zagreb, a pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovića. - Obilježavanje sto godina zrakoplovstva u Hrvatskoj, posebice u Zagrebu odavanje je počasti jednoj tradiciji. Samo na području Zagreba u povijesti imali smo čak nekoliko aerodroma od velike važnosti. Bili su to aerodromi u Brdovcu, Svetoj Nedelji, na Črnomercu i Borongaju, a kasnije i na Lučkom te Pleso. Obilježavanje ovoga važnoga jubileja započelo je upravo na navedenim lokacijama različitim manifestacijama kako bi se odala počast tim ljudima koji su davne 1910. godine počeli s letenjem u zagrebačkom prostoru. Oni su udarili temelj svemu ovome što imamo danas – istaknuo je Duško Jurčić, tajnik Zagrebačkog zrakoplovnog saveza. S Jurčićevim riječima složio se i Marko Emer, predsjednik Aerokluba Zagreb, najstarije letačke organizacije u Hrvatskoj, istaknuvši kako je cilj organizatora aeromitinga na Lučkom da se na veličanstven način proslavi 100. godišnjica zrakoplovstva u Hrvatskoj. - Želimo ovim događajem promicati zrakoplovnu kulturu i šport, vođeni idejom da bi zagrebački aeromiting jednoga dana mogao postati prepoznatljivi brend i to ne samo u okvirima Zagreba, nego i šire. Kako bismo cijeli događaj učinili što upečatljivijim i zanimljivijim, odlučili smo napraviti repliku Penkalinog zrakoplova za koji se nadamo da će uspjeti poletjeti 28. kolovoza – kazao je Emer. No, za ostvarenje tog cilja, graditelju Penkale Marijanu Ivančeku, kao i samim organizatorima događaja, još je uvijek potrebna pomoć, kazao je to okupljenim novinarima Domagoj Vodanović, direktor manifestacije. Naime, kako je istaknuo Vodanović, nedostaju im još uvijek neka financijska sredstva kako bi Penkalin zrakoplov ponovno zaparao oblake iznad Zagreba. - Na stranici www.100godina.hr svi građani dobre volje mogu pronaći informacije kako nam dati podršku u ostvarenju cilja da Penkala opet poleti. Uz repliku tog aviona, trenutno je u izradi padobran Fausta Vrančića koji će sigurno oduševiti mase. No, neće biti jedini. Posjetiteljima će svoje umijeće predstaviti paraglajderi, padobranci, akrobatski piloti, jedriličari, imat će priliku uživati u zvuku old timera, ali i najboljih hrvatskih bendova na open air festivalu. Želimo da ljudi u ovim teškim vremenima dignu glavu gore i da im aeromiting ostane u lijepom sjećanju – istaknuo je Vodanović i dodao kako je upravo ta uzrečica ' Glavu gore' moto ovogodišnjeg aeromitinga. Također, Vodanović je napomenuo kako je za sve posjetitelje aeromitinga na Lučkom organiziran prijevoz ZET-ovim autobusima. - Kupnjom cjelodnevne ulaznice za aeromiting po cijeni od 50 kuna posjetitelji će imati osiguran prijevoz na aerodrom. Autobusi će voziti od Velesajma do Lučkog, i natrag, u prosjeku svakih 15-ak minuta. Iako će se i na samom aerodromu moći parkirati, ipak predlažemo da zbog gužvi na Karlovačkoj cesti razmislite o ZET-ovim autobusima – rekao je Vodanović napomenuvši kako će se ulaznice po cijeni od 50 kuna prodavati do 21. kolovoza, nakon čega će cijena biti 70 kuna, kao i da djeca do 16 godina ne moraju plaćati ulaz. Okupljenim novinarima obratio se i Branimir Ambreković, akrobatski pilot, koji je najavio kako ćemo na ovogodišnjem zagrebačkom aeromitingu ugostiti najbolje engleske, slovenske i talijanske pilote, kao i da će se po prvi puta u Hrvatskoj održati veliki air race. - Zagrepčani i svi naši dragi gosti imat će prilike uživati u neviđenom spektaklu borbenih aviona na nebu iznad Lučkog. Natjecanje će se bodovati, a najbolji će biti nagrađeni medaljama. No, to zasigurno nije sve jer vam neopisivu zabavu pripremaju i jedriličari, paraglajderi, a za Roberta Pečnika, jednog od najboljih svjetskih padobranaca, siguran sam da će izvoditi skokove od kojih će vam zastati dah. Već ga vidim kako u padobranskom odijelu koje je sam izumio nadlijeće publiku nad aerodromom ili otvara padobran na svega 50 metara od zemlje – rekao je Ambreković. Zadovoljstvo ovom manifestacijom ne krije ni Davor Žagar, ravnatelj koncertne direkcije Zagreb koja se pobrinula da buku aviona kasnije nadglasa dobar, žestoki rock. - Bila je hrabrost prije 100 godina sjesti na onu daščicu u Penkalinom zrakoplovu i poletjeti, a danas će nam za to trebati još veća hrabrost. Pozivam vas sve da nikako ne propustite ovaj veličanstveni i jedinstveni događaj - kazao je Žagar. Zagrebački aeromiting kojim se obilježava stota godišnjica zrakoplovstva na ovim područjima bit će zatvoren koncertom Majki, grupe Pips Chips & Videoclips, Cinkuša, Zadruge, Kinokluba, kao i mnogih demo bendova. Obavijesti 2010-07-28T12:03:48+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/drazen-ilincic-penkala/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/drazen-ilincic-penkala/#When:11:58:41Z Poželio sam nedavno, kao jedan rođendanski poklon, kupiti - penkalu. Ali ne bilo kakvu penkalu (a tim nazivom koristimo se kada govorimo o tzv. kemijskim olovkama), već repliku originalne penkale koju je izumio inženjer Eduard Slavoljub Penkala. Riječ je o dobro poznatom hrvatskom suveniru o kojem bismo, pretpostavlja se, svi trebali sve znati, jer u medijima se spominjao barem milijun puta. Krenuo sam tako u potragu za penkalom, no u većini knjižara i papirnica ljubazno su me upućivali na stalke s običnim penkalama; o hrvatskom suvenirskom pisalu i nisu baš, čini se, puno znali. Bilo mi je to pomalo čudno, s obzirom na činjenicu da penkala i Penkala nipošto nisu nepoznati. Eto kako Hrvatska brine o svojim suvenirima, pomislih - deklarativno se za njih zalaže na sva zvona, a u praksi nitko o tome ne brine. Srećom, sjetio sam se kako ću penkalu sigurno pronaći u Peroklinici na zagrebačkom Trgu bana Jelačića. Ljubazni vlasnik vadi kutiju s penkalom s police i objašnjava mi sve o tom suveniru, štoviše, rastavlja malu penkalu i pokazuje mi njezine dijelove. Odjednom, za mene šok: umjesto penkale, odnosno kemijske olovke, preda mnom je grafitno pisalo. Mehaničko, ali grafitno! Očito je kako ni ja nisam ništa znao o Penkalinoj olovci, odnosno, pobrkao samo uobičajeni naziv za kemijsku olovku i prvu mehaničku olovku koju je Penkala patentirao 1906. godine (a godinu kasnije i prvo nalivpero s čvrstom tintom). U školi bi mi rekli: Sjedi, jedan! Kemijska, pak, olovka u uporabu je ušla bitno kasnije. Ova mala priča pokazuje koliko malo znamo o stvarima o kojima mislimo da nešto znamo, te koliko tajni iza sebe kriju predmeti svakodnevice. I kao što je dobro zapisati znanje, nekako mi dolazi misao kako, da bi se iz njega moglo nešto naučiti, i neznanje treba zapisati - grafitnom olovkom ili penkalom, svejedno. Zanimljivosti 2010-07-28T11:58:41+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zasto-zdravko-mamic-ipak-nije-joca-amsterdam/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zasto-zdravko-mamic-ipak-nije-joca-amsterdam/#When:06:02:12Z Zdravko Mamić opet napada novinare, verbalno, direktno, u glavu, kako samo on zna. Brutalno i primitivno. Nova je meta bio novinar Večernjeg lista Igor Flak, inače autor vrlo zanimljive knjige proročanskog naziva Na-Šti-Ma-Či (Nane, Štimac, Mamić, Ćiro). Hrvatska je na godišnjem, pa nitko nije odmah reagirao, ni Duka, ni Hrvatsko društvo novinara. Ipak, Hrvatski zbor sportskih novinara imao je svoj zakašnjeli stav o tom i takvom ponašanju, o toj osobi i o rečenicama koje on kaotično izgovara kad god zaželi. „O njemu smo pisali nekoliko puta posljednjih godina“, kažu  i dodaju: „upozoravali smo da će se sve to događati dok god ga se tolerira, poziva kao gosta pred kamere, dok se njime puni medijski prostor i ukrašavaju naslovnice hrvatskih novina, no više je nego očito da je taj naš apel, izgleda, jalov napor.“ Ipak, insticucionalno gledano, časno, ali s obzirom na težinu uvrede novinarske struke, ali i hrvatske javnosti u cjelini, premalo, HZSN se još jednom, nerado, „spušta na primitivnu razinu izvršnog dopredsjednika NK Dinamo, želeći pokušati kolegama i javnosti ukazati da je bolest, koja se širi iz Maksimirske 128 neizlječiva bilo kojim drugim načinom osim - ignoriranjem, a ovim putem još samo apeliramo da se tim problemom i tim čovjekom doista počnu baviti neke druge hrvatske institucije. Zna se koje, ako imaju hrabrosti," stoji u priopćenju kojeg je potpisao predsjednik HZSN-a Jura Ozmec. A tko je trebao reagirati? Zaštitari? Kolege novinari nazočni na press konferenciji? Policija? Hitna pomoć? Upravo tako. I tim redom. Tek tada bi bili civilizirana država, a novinarstvo u Hrvatskoj, časna profesija. Prema onoj narodnoj „lako je budalu zajebavat, treba budali pomoć“, kad je krenula Mamićeva eskapada, u duhu elementarne građanske uljuđenosti, trebalo je apelirati, upozoriti organizatore, prosvijedovati i krajnjoj liniji, ako ne ide drukčije, mobitelom pozvati Hitnu.... Ovako, Zdravko Mamić, mairom pijanog siledžije nakon fajrunta u gostionici zvjerskim urlanjem, snagom proizvedenih decibela umjesto argumenata, pristunim novnarima, u formi manijakalnog monologa, začinjenog repretoarom psovki polusvijeta kojemu, očito, i sam pripada, objašnjava „svoju istinu“. Busa se u prsa, razmeće poštenjem, psuje i bljuje, nudi stotine tisuća eura... Nazvati takvo ponašanje u suglasju s onom narodom maksimom od maloprije „uličnim“, stvarno je uvreda za ulicu. I što se dogodilo? Ništa. Muk, psovka, muk... u publici čak i poneki smješak, najvjerojatnije kao reakcija „super, dobro je da ja nisam na tapeti“. Bez namjere da glumim odvjetnika kolegi Flaku, ipak, on je natransparentnija žrtva Mamićeve agresije, ali žrtve smo i svi mi, cjelokupna hrvatska javnost, upozorio bih na par elementarnih činjenica. Prije svega, valja reći da je otac Igora Flaka Rajko Flak, čovjek bez mikrosokpske mrlje u profesionalnoj karijeri nogometnog pedagoga, kojem u je, eto,  pomahnitali Zdravko Mamić, ni krivom ni dužnom, pred svim hrvatskim medijima riječima j.... ženu. Korak dalje, upravo taj je Flak, Rajko, a ne Igor, prije četrdeset godina, igrom slučaja, pomogao obitelji Mamić, konkretno Zdravkovu i Zoranovou bartu Stojanu da u prijeđe "sveti klub". O starome Flaku, danas ni riječi, uostalom, to je čovijek koji prema svojim moralnim vrednotama, odavno ne pripada hrvatskoj nogometnoj močvari, dok Dinamov dopredsjednik imenom njegova sina „briše pod“ Plavoga salona, simbola moći kluba koji Mamić uzurpira godinama. Upravo na toj naoko beznačajnoj činjenici, jer kod nas je normalno proganjati djecu zbog „grijeha očeva“, ali ne i obrnuto, siroti Mamić jest u pravu kad kaže da on „nije Joca Amsterdam“. Doista, mafija, pa bila ona i balkanaska, ima svoj kodeks časti, važno vezivno tkivo organiziranog kriminala, zasnovanog na načelu lojaliteta utemeljenog na „vezivanju“ čovjeka za riječ, uslugu za uslugu, čast za čast, povjerenje za povjerenje. U tome svijetu izdaja povlači kaznu, smrt, odanost je samorazumljiva još od dana inicijalizacije, a kršenje kodeksa „časti“, vjernosti, odanosti i šutnje neoprostiva hereza. Zdravko Mamić, čovjek koji periodično po medijima saspe „sve po spisku“ svojim kumovima, najbližim prijateljima, suradnicima, svemu i svakome, egocentrik je najtežeg oblika vrlo upitnih moralnih vrednota. Glib u koji svakim novom izjavom o ovoljetnoj aferi namještanja nogometnih rezultata iz sata u sat tone hrvatska fudbalska elita, da fudbalska, jer je njezin fundament metalitetom glavnih aktera još uvijek duboko ukorjenjen u jugoslavenskom fudbalu, gdje jedni druge optužuju, love za vratove, pljuju, blate vrijeđaju i prijete, pokazuje da je stubovima, vertikalama hrvatskog nogometa kohezioni element lojalnosti ikome osim prema samome sebi, daleko ispod razine „dečkiju s Knežije“. Što su Mamićeve psovke, ako ne krici metastaziranog ega? Stvarno je glupo, ali u timskoj igri oni oduvijek igraju kao solo igrači. Što se nas tiče, tako bi fukcioniralo idućih dvjesta godina, no onda je na vrata zakucala njemačka Policija. Nadalje, trpiti Mamićeve urede nije lako, ali netko i nekad to, jednostavo, mora. Da, i to valja reći, postoje novinari koji su se pozajmicama, pomoći u dnevnicama, našli u Mamićevu dnevniku. Konkretno, to znači da su oni dužnici, a njihov  je manevar vrlo uzak. Stara se priča ponavlja. Mamić još uvijek jaše i hvali se uspjesima, računima punom blagajnom, Marković nema pojma o ničemu, Srebrić svima čestita pa čak i kad daje sućut, dok hrvatski nogomet tone, sve dublje i dublje, blato se topi i prljavšina polako izlazi na površinu. Onog trena kad svi progovore, kad se novinari dignu i kažu – dosta, i stanu u zaštitu svog kolege, tog trena će se hrvatski nogomet moći „pogledati u ogledalo.“ Umjesto zaključka, opažanje jednog od aktivnih promatrača zbivanja u hrvatskom nogometu posljednjih godina: „Od ispada do ispada, tome je čovjeku sve dopušteno i zato će Mamić uvijek novinarima j.... sve po spisku i nikom ništa. Isto kao suci koji su namještali utakmice i u restoranu „Venecija“ u Hrvacama primali novce za dobro odrađene gaže, prolaziti nekažnjeno i čuditi se hajki na njih. Dok se god ne raščisti glib u hrvatskom nogometu i dok nojevi ne dignu glavu iz pijeska, do tada će pojedini sponzori stajati ispred autobusa gostujućih momčadi i tražiti povrat svojih eura kojima se platila pobjeda svojoj momčadi, ali nije znao da mu je predsjednik kluba prodao utakmicu i platio još više da njegov klub izgubi. Djeluje malo konfuzno, ali je to ogledalo hrvatskog nogometa, a tko pažljivo čita znat će da nitko nije bez grijeha i kamen se neće baciti!“ Riječju, isto kao i hrvatsko društvo, naš je nogomet kapilarno prokvljen korupcijom i da ne bi zarazio ostatak hrvatskog sporta, mora hitno u karantenu. Barem dok ne odradimo još 11 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Sport 2010-07-28T06:02:12+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/film-neka-ostane-medu-nama-ponovo-u-kino-distribuciji/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/film-neka-ostane-medu-nama-ponovo-u-kino-distribuciji/#When:05:38:34Z Film "Neka ostane među nama" odnio je uvjerljivu pobjedu na netom održanom prestižnom hrvatskom filmskom festivalu u Puli na kojem je osvojio čak sedam Zlatnih Arena: najbolji film, najbolji redatelj (Rajko Grlić), najbolja sporedna ženska uloga (Ksenija Marinković), montaža tona (Srđan Kurpjel), scenografija (Ivo Hušnjak), glazba (Alfi Kabiljo i Alan Bjelinski) i kamera (Slobodan Trninić). Također, film je dobio i priznanje žirija Federacije filmskih kritičara Europe i Mediterana (FEDEORA). Pridodamo li ovome i nedavno osvojenu nagradu "Europa Cinemas Label Award", na vrlo uglednom međunarodnom filmskom festivalu Karlovy Vary, za najboljeg redatelja (Rajko Grlić), nesumnjivo je da je film "Neka ostane među nama" jedan od najkvalitetnijih hrvatskih filmova u posljednjih nekoliko godina. Redatelj: Rajko Grlić Uloge: Miki Manojlović, Bojan Navojec, Daria Lorenci, Ksenija Marinković, Nataša Dorčić Sadržaj: "Neka ostane medju nama" je zločesta, indiskretna zagrebačka priča o virovima erotske strasti ispod mirne, trome površine građanske svakidašnjice i običaja. O nečemu što se događa u boljim obiteljima i uglavnom pristojno prešujuće, ali nije zbog toga manje bolno. Upoznajemo dva brata, njihove supruge, ljubavnice i djecu koja pouzdano ne znaju tko im je otac. Sve se ovdje izmiješalo u dvostrukim životima, paralelnim vezama, u gorkoj i slatkoj priči o neumornom traganju za ljubavlju i srećom, o požudi koja nikada zapravo ne gasne i užasnim posljedicama koje možete izazvati ako se, makar i slučajno, nađete u tuđem krevetu. RAJKO GRLIĆ Rajko Grlić je rođen 1947. u Zagrebu. Režiju igranog filma je diplomirao u klasi profesora Elmara Klosa 1971. g. na FAMU u Pragu. Kao režiser i koscenarist radio je dugometražne filmove: 2010. Neka ostane među nama 2006. Karaula 2002. Josephine 2001. Novo novo vrijeme (dokumentarni, ko-režiser) 1991. Čaruga 1989. That Summer of White Roses 1986. Za sreću je potrebno troje 1984. U raljama života 1981. Samo jednom se ljubi 1978. Bravo Maestro 1974. Kud puklo da puklo Ovi su filmovi igrali na redovnom kino repertoaru na svih pet kontinenata, bili prikazivani u takmičarskim programima najvećih svjetskih festivala uključujući i Cannes, te dobili mnoštvo međunarodnih nagrada. Kao scenarist je radio na pet dugometražnih igranih filmova, a na pet kao producent. Kultura 2010-07-28T05:38:34+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zg-cinik-pogled-u-svemir/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zg-cinik-pogled-u-svemir/#When:11:43:13Z Nedoumicama oko tih regionalnih top tema, stalni karikaturist portala MojZagreb.info odlučio je, kao i svi pametni ljudi od pamtivjeka, pronaći odgovor među zvjezdama. Zato je teleskopom istražio dubine svemira i otkrio: ZG-CINIK 2010-07-27T11:43:13+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/rodbina-sefova-preuzela-zagrebacki-hdz/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/rodbina-sefova-preuzela-zagrebacki-hdz/#When:05:57:47Z Gradski odbor HDZ-a u Zagrebu ušli su Edo Bašić, zet Bože Biškupića (Bašić je član uprave Inine tvrtke kćeri STSI); Siniša Širac,sin bivšeg ministra ministra Mirka Širca (Širac mlađi zamjenik je generalnog direktora Hrvatskih voda) i Marko Ćosić, sin HDZ-ovog zastupnika Krešimira Ćosića. Mlađi Ćosić prokurist je ukrajinsko-slovačke tvrtke Korlea koja s HEP-om trguje strujom pa se njegovo ime spominjalo u kontekstu mogućeg sukoba interesa, jer mu je otac član Nadzornog odbora HEP-a, kojem Korlea uredno prodaje struju. Svoje mjesto u nepotističkoj kadrovskoj križaljki u vrhu zagrebačkog HDZ-a našli su i Ante Janko Bobetko, stariji sin generala Janka Bobetka, prekaljena HDZ-ovka Katarina Fuček, bivši ministri zdravstva Željko Reiner i Neven Ljubičić, ali i ratni ministar rada i scoijalne skrbi, pomalo zaboravljeni Joso Škara. Šef zagrebačkog HDZ-a, nakon srpanjskog Izbornog sabora, postao je Gordan Jandroković, koji je u svom predstavljanju pozvao članove i simpatizere stranke da se u razdoblju koje je pred nama još jače angažiraju svojim radom, jer HDZ Grada Zagreba mora biti snažna i vjerodostojna alternativa postojećoj nekoherentnoj vlasti u gradu. Jandroković je u 10 ključnih točaka iznio program za Grad Zagreb kojem predstoji prilagodba izazovima 21 stoljeća. Politika 2010-07-27T05:57:47+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/neozbiljne-optuzbe-na-racun-zorana-mamica/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/neozbiljne-optuzbe-na-racun-zorana-mamica/#When:05:44:39Z Njemačko Državno odvjetništvo u Bochumu, koje koordinira istražni postupak u slučaju manipulacija nogometnih utakmica, na telefonski upit Deutsche Wellea odbilo je u ponedjeljak (26.7) demantirati, potvrditi i uopće komentirati izvještaje nekih hrvatskih medija o navodnoj manipulaciji finalne utakmice Hrvatskog kupa 2009. između Dinama i Hajduka. Državni odvjetnik Bernd Bienioßek "neozbiljnima" je označio tvrdnje da je u okviru istražnog postupka u Bochumu bio saslušan i sportski direktor zagrebačkog kluba Zoran Mamić. Naš sugovornik podsjetio je na uobičajenu praksu njemačkih pravosudnih organa da se "s medijima ne priča o pojedinačnim utakmicama ili osobama sve dok istraga traje". "Ja stvarno ne znam odakle bi hrvatski tisak mogao dobiti službene informacije da je navedena osoba bila na saslušanju", dodao je Bienioßek. On je potvrdio da njemačko pravosuđe i dalje surađuje s vlastima "mnogih zemalja". Zagrebačke "Sportske novosti" od jučer na internetu i danas u tiskanom izdanju objavile su kako su Zoran Mamić, suci i "kladioničarska mafija" predvođena berlinskih Hrvatom Antom Šapinom bili namjestili prvu finalnu utakmicu Kupa u kojoj je 13. svibnja prošle godine Dinamo pobijedio Hajduk rezultatom 3-0. Šapina, koji je u Njemačkoj poznatiji pod nadimkom "Navigator" i "Hrvatski kralj kladioničarske mafije", po pisanju hrvatskog tiska samo je na spomenutoj utakmici zaradio 1,4 milijuna eura. Zabrinjavajuća bilanca istražnog postupka Državno odvjetništvo u njemačkom Bochumu, koje je u studenom 2009. i obznanilo prve detalje "najvećeg skandala u europskom nogometu", prije desetak dana je objavilo bilancu dosadašnje istrage. Skandal oko namještanja nogometnih utakmica u Europi ima očito puno veće dimenzije nego što se to donedavno naslućivalo odnosno pribojavalo. Na popisu osoba koje su najvjerojatnije bile aktivno uključene u manipulacije nalazi se 250 imena. Broj sumnjivih utakmica popeo se na 270. Najviše ih je u Turskoj (74), zatim slijede Njemačka (53), Švicarska (35), Belgija (19), Hrvatska (15), Mađarska (14), Austrija (12), BiH (8), Slovenija (7). Na popisu su još 33 utakmice iz nekoliko drugih država. Po navodima njemačkog pravosuđa, kladioničarska mafija je na manipulirane utakmice uložila ukupno 12 milijuna eura. Potkupljeni suci, igrači i druge osobe primili su ukupno 1,5 milijuna eura "nagrade". Ukupni profit iz klađenja na namještene susrete za sada se procjenjuje na oko 7,5 milijuna eura. Autor: S. Matić (dpa/sid) Odg. ur.: Snježana Kobešćak Crna kronika 2010-07-27T05:44:39+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/nakon-drzave-banke-se-okrecu-izvoznicima.-zasto/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/nakon-drzave-banke-se-okrecu-izvoznicima.-zasto/#When:05:36:51Z oslovne su banke u vlasništvu stranih banaka koje su putem njih plasirale prikupljena sredstva, temeljem boljeg rejtinga, i tako ostvarivale profit. Razlika u riziku, u uvjetima velike potražnje za kreditima, omogućila je značajne razlike kamatne marže na relaciji aktivnih i pasivnih kamata. Velilka obvezna pričuva je samo dodatno povećala aktivne kamatne stope. Istovremeno povećanje kreditnog potencijala iz inozemstva je pračeno povećanjem deficita trgovačke i platne bilance. U uvjetima smanjenja carinske zaštite domaća privredna struktura je eutanizirana. Sve poznato i često komentirano na ovim stranicama. Smanjenje privredne aktivnosti je jasno pokazalo da hrvatsko kreditno tržište više nije u stanju „probaviti“ nove kredite što je postalo evidentno kada poslovne banke nisu prihvatile poziv države da povećaju plasmane gospodarstvu čak ni po cijenu preuzmanja dijela rizika od strane države. O tome sam pisao u prosincu prošle godine. Država, jasno, i dalje ostaje glavni komitent poslovnim bankama koje svoje kreditne potencijale, slobodna sredstva, usmjeravaju u državne obveznice. Novina kojoj smo u zadnje vrijeme svjedoci je da povećani interes poslovnih banaka prema izvoznoj privredi. Tako su poslovne banke identificirale mogućnost dodatnog plasmana izvoznoj privredi kada to nije, a trebala je, država. Upravo to sam i sam predlagao u spomenutom tekstu u prosincu prošle godine. Ono što je bitno jest pitanje zašto banke usmjeravaju svoje plasmane u izvoznu privredu? I dodatno tome, postavlja se pitanje da li su poslovne banke odjednom postale patriotski odnosno sudbinski vezane za budućnost hrvatske privrede? Mnoga bi se takva ili slična pitanja mogla postaviti ali sva su na tragu već postavljenih. Dok su krediti, posebno stanovnišvu, bujali poslovne banke nisu imale posebni interes za kreditiranjem hrvatske privrede. Ona je naprosto, prema njihovim ocijenama, bila isuviše rizična za kamatnu stopu koju bi mogle polučiti plasirajući kredite privredi. Osim toga uvoznici, svega i svačega, su se povezali sa poslovnim bankama i putem kredita, leasinga one su ostvarivale dodatne prihode koje su im ustupali uvoznici. Tako je došlo do međuovisnosti: uvoznici - poslovne banke. Kriza je pokazala pravo stanje hrvatske privrede i „kruta zbilja srušila je bajku“. I dok su u vrijeme booma poslovne banke - kćeri bile tek agent bankama – majkama sada one izravno plasiraju slobodna sredstva izvoznom gospodarstvu i tek, ponekad, „uskaču“ onim tvrtkama koje su do jučer svoju potražnju za likvidnošću rješavale u inozemstvu. Promjena od velikog značenja za dijagnozu hrvatske privrede jest u činjenici da su poslovne banke umjesto maksimiranja profita preusmjerile svoju poslovnu politiku u jačanju devizne komponente kako bi u funkciji vremena smanjile svoju deviznu izloženost. Diskretno povećanje devizne komponente valja protumačiti kao smanjenje povjerenja u održanje postojećeg tečaja kune na srednji rok, pa nova segmentacija tržišta na izvoznu privredu i onu koja svoju poslovnu aktivnost ostvaruje na domaćem tržištu valja dijagnosticirati kao rastuću zabrinutost poslovnih banaka. Ovo bi moralo biti jasno upozorenje Vladi i centralnoj banci kako se reforme moraju provesti jer bi sutra moglo biti daleko dramatičnije od stanja kojeg imamo danas. I dalje, ne pokrenemo li korijenite i primjerene reforme MMF će postati stvarnost a ne bojazan katastrofičara. Gospodarstvo 2010-07-27T05:36:51+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/dinamo-se-sluzbeno-ograduje-od-ilegalnog-kladenja/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/dinamo-se-sluzbeno-ograduje-od-ilegalnog-kladenja/#When:15:29:15Z U cilju informiranja javnosti NK Dinamo daje ovo priopćenje u vezi s napisima za sudjelovanje u ilegalnom klađenju i namještanju rezultata u kojima je navodno sudjelovao sportski direktor kluba g. Zoran Mamić. 1. NK Dinamo, kao uostalom i cjelokupna nogometna i hrvatska javnost, najoštrije osuđuje pojavu ilegalnog klađenja i namještanja razultata jer ista nanosi veliku štetu nogometu i narušava vjeru u sportske napore i sportske rezultate uopće, te još više udaljava navijače s tribina. 2. Ove napise u medijima uoči jedne od najznačajnijih kvalifikacijskih utakmica u UEFA natjecanjima NK Dinamo ne smatra slučajnim, već vrlo opasnim i rušilačkim. 3. Radi objektivnog informiranja javnosti naglašavamo da se na zahtjev HNS-a i UEFA-e sportski direktor kluba g. Zoran Mamić odazvao na poziv isključivo u statusu svjedoka te da je bio u Nyonu, sjedištu UEFA-e, kako bi i osobno odbacio bilo koju mogućnost svog sudjelovanja u ilegalnim postupcima vezanima uz klađenje, kako za spomenutu utakmicu kupa NK Dinamo-HNK Hajduk, tako i za bilo koju drugu nogometnu utakmicu. 4. Ovim putem dajemo punu podršku svim istražnim organima čija je aktivnost usmjerena na sprječavanje kriminalnih aktivnosti u nogometu, a posebno ilegalnog klađenja i namještanja rezultata, bilo da istrage provodi UEFA ili pravosudna tijela Republike Hrvatske. Sport 2010-07-26T15:29:15+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-vasar-u-varsavskoj/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-vasar-u-varsavskoj/#When:09:43:06Z Tko je kriv, a tko prav u slučaju Varšavska? I kome se razne krivice mogu nabacivati? Postoje li različita mišljenja o Varšavskoj i tko je sve, od danog zelenog svjetla investitoru za radove, promijenio mišljenje? Pitanja ima mnogo. Informacija i činjenica također. A njima se uvijek može manipulirati u smjeru u kojem to netko baš jako želi. A u različitim prilikama čak i isti ljudi misle drukčije. Što ovdje evidentno potvrđuje Gradska skupština koja je izglasala »da« za radove u Varšavskoj, a sada je energično protiv. E, a sjedili su onda u njoj neki drugi ljudi, iako su zastupali istu stranku koja je većinski bila za to što se sada dogodilo. A potporu im dali i oni iz drugih stranaka, pa smo sad tu gdje jesmo. Nakon tridesetak godina Zagrebu je oteta jedna pješačka ulica. Kada je kao takva uspostavljena, govorilo se pješačka će se zona postupno širiti. A to se nikad nije dogodilo, unatoč brojnim traženjima i akcijama, pogotovo Osnovne škole u Varšavskoj. Varšavska je bila dio dnevnog boravka Zagrepčana, baš kao i Cvjetni trg ili Jelačićev plac. Ti Zagrepčani nisu se mogli izboriti za svoju ulicu. Jer je od svih njih moćniji tek jedan čovjek - investitor. Kapital! I on ima svoje zagovornike koji se obrušavaju na prosvjednike koji koče investitore. Zbog njih nam je valjda loše, jer tko će investirati ako će danas Zagrepčani, sutra Splićani ili možda Dubrovčani, prosvjedovati zbog šteta koje u ime kapitala provode investitori. Oni su, izgleda, svete krave, pred kojima bismo svi trebali uzmicati. Zbog njih treba uništiti sve vrijednosti da bi oni mogli dalje bujati. Je li Varšavska pobjeda ili poraz? Čiji? Slavodobitnik je investitor. Nije prešao preko mrtvih, jer su one koji su svojim tijelima htjeli zaustaviti devastaciju Donjega Grada, inače zaštićene povijesne cjeline, pospremili u marice i otklonili da bi bageri nesmetano mogli otvoriti gradilište. Po uzoru na bečko »ne«, kojem je garažna rampa smještena tik uz Stephansdom, tj. gotičku katedralu na koju projektant »Cvjetnog prolaza« (s ulaskom u garažu iz Varšavske) gleda iz svog ateljea na Grabenu. To što danas u Beču svi odgovorni za taj urbanistički promašaj priznaju da su pogriješili, nikog od odgovornih u Zagrebu nije dirnulo. Nije bilo dovoljno to što su na Cvjetnom srušene dvije kuće (koje nisu pojedinačno zaštićene kao kulturno dobro, već su dio zaštićene cjeline), nego je morala pasti i Varšavska. Zašto kad ulaz u »cvjetnu garažu« prvobitno nije bio tu planiran? Zato jer investitor nije uspio kupiti zgradu u Gundulićevoj kroz koju se trebalo ulaziti u garažu. E, taj njegov problem snishodljivo je trebalo riješiti žrtvovanjem Varšavske! I to ne na račun investitora. Nego na račun Zagrepčana. Jer taj ulaz u investitorovu garažu plaćaju svi Zagrepčani. Je'l ih netko prije toga pitao slažu li se s time? Je li im netko pokazao taj urbanistički plan kojim je to predviđeno ili ga je investitor na svoju ruku potiho i brzinski skrojio? Postoje li u metropoli neki principi, ako ne urbanistički, a ono bar što se baštine ili naslijeđa tiče? Ako je nešto zaštićena povijesna cjelina, dakle kulturno dobro, onda ne može biti da običan smrtnik ne smije na svojoj kući provesti nikakav zahvat, a moćni investitor može sve. Čak i oteti ulicu za svoje potrebe. Je'l ova njegova pobjeda pod zaštitom policije signal i drugima koji planiraju zaposjesti druge donjogradske blokove da mogu baš sve? Srušiti kuću, dvije i oteti pješačke ulice? Po cijenu dokidanja zaštićene povijesne cjeline? Jesu li te investicije uistinu vrednije od povijesnoga naslijeđa? Ili one stvaraju neko novo? I za koga? Tko zapravo trguje na tom investicijskom vašaru? Kultura 2010-07-26T09:43:06+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-hrvatski-nogomet-vrijednost-ima-samo-u-krim-miljeu/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-hrvatski-nogomet-vrijednost-ima-samo-u-krim-miljeu/#When:09:38:40Z Hrvatski nogomet u Europi ponovno je pokazao koliko zapravo (ne)vrijedi. Baš dok smo pomislili kako će Šibenik učiniti ono što se nitko nije nadao, izgubi na ''domaćem'' terenu od Anorthosisa i oprosti se. Cibalija nije niti amatere iz Sjeverne Irske uspjela matirati u dvije utakmice. Ali glavno da se 'neki tamo' još usuđuju argumentima braniti Ligu 16 i 'čistoću' hrvatskog nogometa. Najviše se to odnosi Dinamo, koji je osramotio propisno sve što se osramotiti može. U Sloveniji su umalo doživjeli najbolniji poraz u povijesti iz više razloga. Izjednačili bi porazom 0-4 najgori rezultat u Europi ikad, ispali bi od nižerangiranog kluba nakon pobjede od 5-1, izgubili bi mogućnost daljnjih nastupa u Ligi prvaka ili Europskoj ligi, a o izgubljenom novcu i povjerenju navijača ne moramo niti pričati. A o aferi u finalu Kupa nešto niže... Srećom, osim bolnog šamara posljedica nije bilo, i nešto se iz cijele priče može naučiti. Ali poznavajući naše prilike teško da će se dublja pouka izvući. Kao što se ne izvlači po pitanju dovođenja stranaca, koji nisu vrijedni novca i zauzimanja pozicije našim mladim talentima. Istim onima koji su na Europskom prvenstvu (U-19) deklasirali Portugalce sa 5-0 i plasirali se u polufinale, čime su ujedno i osigurali Svjetsko prvenstvo. Dokaz je to da imamo budućnost, ali upitno je postoji li volja da se njome nešto i napravi. Mnogo primjeri (Deranja, Mikić, Bjelanović...) ukazuju na to kako smo majstori za uništiti talente na ovaj ili onaj način. Kad se svemu pridoda nova afera s namještanjem rezultata, u kojoj je sudjelovala vrhuška Dinama, onda je stvarno jasno kako mladima nije ni najmanje jednostavno sazrijevati utakvoj atmosferi. Zato svi zajedno držimo palčeve da napokon netko bude kažnjen (Zoran Mamić?) pa da hrvatski nogomet krene prema putu oporavka. Ali do onda treba biti strpljiv, raditi s onim što imamo i to cijeniti. A da bi se to lakše podnijelo moraju se vratiti na tribine i navijači. Igrači moraju znati kako iza njih ne stoje isključivo menadžeri i Uprave klubova, već i stvarne osobe koje vole svoj klub iz čisto romantičnih razloga, a ne financijskih. Zato u prognozi predstojećih europskih nastupa Dinama (u Moldaviji protiv Sheriffa iz Tiraspolja 28. srpnja) i Hajduka (u Rumunjskoj protiv Dinama iz Bukurešta 29. srpnja) nećemo pomišljati na nikakve negativne rezultate. Unatoč svemu naša su dva najjača kluba sposobna dokazati da vrijede, te da ih treba uvrstiti na nogometnu kartu Europe! I ne šalimo se, sigurno imaju vrijednost da dokažu kako mogu igrati na najvišoj razini. Istina je da postoje poneki nedostaci u igri obje momčadi, ali nisu niti protivnici ništa bolji. Dapače, Dinamo iz Bukurešta godinama stagnira i zapinje na mnogo slabijim preprekama od Hajduka. A što se Sheriffa tiče, ipak su autsajderi protiv našeg prvaka, bez obzira na sve. Svakako će biti zanimljiv ovaj tjedan. Hrvatski nogomet na svim stranama Europe, od istoka pa do zapada. Samo što će na istoku igrati, a na zapadu objašnjavati neke mračne stvari iz prošlosti, koje bi napokon trebale prestati biti uteg onome što čini sport. Neka mladi sportaši u miru odrastaju i bave se isključivo onime što vole. Neka se više ne događaju razne odbojkaške, nogometne i ine afere. Vrijeme je da pobjeđuju i igraju bolji, a ne 'sposobniji'. Vrijeme je da slavimo titule bez kiselog osmijeha. Vrijeme je da se ne crvenimo zbog čelnika koji brinu isključivo za svoju dobrobit, bez obzira na način kojim do te dobrobiti dođu. Sport 2010-07-26T09:38:40+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zg-cinikj-tko-zuji-a-tko-zvrnda/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zg-cinikj-tko-zuji-a-tko-zvrnda/#When:15:55:35Z ZG-CINIK 2010-07-24T15:55:35+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-varsavska-u-mon-dzepu/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-varsavska-u-mon-dzepu/#When:15:49:49Z Ali, razigrani glumci iz svih staleža ionako su najavili stanku s predstavama do rujna, kada slijedi novo uprizorenje "Varšavske". Aktivisti, odnosno pripadnici zelenih stranaka i udruga, učinit će sve da se do kraja afirmiraju kao beskompromisni borci za prava onih što misle kao i oni. Nosit će ih u marice, možda će dobiti i lisice, kako bi do kraja bilo "kao na G20", kako je s udivljenjem na TV-u primijetila jedna mlada aktivistica. Glumci poput Urše Raukar i Vilija Matule trudit će se odigrati uloge svojih života na pločniku Varšavske, kada ih nisu odigrali u filmovima ili na kazališnim daskama. Možda ih inspirira '68., kada su veći glumci od njih imali političke uloge pred brojnijom publikom. Ili hvataju zalet za "disidentske" karijere, za povratak u organizacije gdje se štite ljudska prava i primaju fine plaće. Politička elita, SDP-ova, HDZ-ova i bandićevska, rutinerski igra svoje uloge. Prebacuju odgovornost jedni na druge, koriste velike riječi i čekaju da padnu jesenje kiše, odnosno da projekt bude gotov. U općoj muljaži i političkom ping-pongu čuju se kojekakve besmislice. Zagrebački HDZ, kojeg sada vodi ino-ministar Gordan Jandroković, traži izvanredne izbore u glavnome gradu, zbog toga što je SDP-ova uprava godinama radila pogreške, dok istodobno nacionalni HDZ odbacuje svaku ideju za općim izborima, iako je analogija očita. Posebnu ulogu, kao istaknuti epizodist, ostvario je u "Varšavskoj" dr. Josip Kregar, propali kandidat za zagrebačkog gradonačelnika. On se, također, dao odnijeti u maricu, jer bi ga to, za koju godinu, ako kampanja bude dobra, moglo dovesti na Bandićevo mjesto. Policijski službenici, kao "organi poretka" i "profesionalci koji samo rade svoj posao", odigrali su na premijeri naročito zahtjevnu ulogu, koja je neočekivano brzo zaboravljena. Njihov inspicijent, ministar Karamarko, svojim je ponašanjem dokazao da mu ponašanje klasičnog hadezeovca nije strano, iako nije član te stranke. Predstava "Varšavska", dakle, dobro ide i uspješna je za glavne sudionike - aktiviste, glumce, političare - koji se prezentiraju kao "svjetlo", "dobri duhovi Zagreba" ili građanski korektiv birokratskom establishmentu. Oni će svoje sudjelovanje, prije ili kasnije, dobro naplatiti. Neki će se uhljebiti u nevladinim, ali proračunski potpomognutim organizacijama, u sponzoriranim strankama, u državnom teatru, ili u tijelima javne vlasti. Drugima će biti dovoljan status ikone urbane demokracije u medijima koji ih požele tako prezentirati. Građani, koji su na vrući pločnik Varšavske sjeli možda mrmljajući Štulićevu "Poljska u mom srcu", prije ili kasnije shvatit će da se radi o "Varšavskoj u mom džepu". Točnije, u džepovima glavnih glumaca - pa gdje se pošteno plaćaju statisti? Najveći će profit, ipak, ostvariti "tamna strana" čitave predstave, poduzetnik i investitor Tomo Horvatinčić, koji izgrađuje proturječni komercijalni passage u staklu i betonu kroz opskurna dvorišta zagrebačkog Down Towna. Njegov dobitak sve je očitiji, ne samo onaj u milijunima eura profita, nego i u činjenici da je dokazao da može raditi to što odluči. Politika i gradske strukture više mu ne mogu zaustaviti investiciju, koja je dospjela šest katova ispod zemlje i HO-TO očiti je pobjednik. Aktivisti ga ne mogu zaustaviti ni organiziranjem radne akcije kojom bi zatrpavali Cvjetni prolaz, a niti sabiranjem novca što bi ga Grad trebao isplatiti na ime odštete, ponište li se izdane dozvole za gradnju. Stoga je jasno da je čitav slučaj pomalo ad acta, iako to ne znači kako iza slučaja ne ostaje tzv. "gorki osjećaj". Pravo na gorčinu imaju prije svega obmanuti građani. A obmanuli su ih svi - od aktivista i političara, do kapitalista i Horvatinčića - jer su svi lovili u mutnom dokazujući da su jedino oni u pravu. Na vrhuncu priče nije se znalo kakav je pravni status cijelog projekta, dok su vuvuzele lokalnih medija naglašavale samo interese onih koji kod njih tiskaju oglase. Kad su na scenu dorotirale policijske marice, pozivajući se na demokratske zasade prava na investiciju, nerijetki su se sjetili 1997. godine i slučaja "Stojedinice", ne shvaćajući da ti slučajevi nisu previše slični. Prije svega, pokušaj da se Radio 101 pretvori u Pašalićev Radio Globus bio je gesta Tuđmanove autokracije prema slobodnim javnim medijima. Aktualno kopanje rupe za javnu garažu možda jest poduzetnička bahatost i korumpiranost gradskih vlasti, ili čak pokušaj lošeg urbanizma (što u Zagrebu nije rijetkost), ali nema politički potencijal pobune protiv vlasti. Protiv Tuđmanove geste na ulice je, napokon, izašlo sto tisuća ljudi, dok se publika na predstavi "Varšavska" broji u stotinama. Rekordna posjećenost je izvedba "Bandićeva ostavka", s oko dvije tisuće ljudi u publici. Ipak, mora se priznati da je predstava "Varšavska" "hit ljeta 2010." u glavnome gradu. Za očekivati je da se isti glumački ansambl okupi, oko neke slične teme, i u idućim sezonama, kako bi i sebi i nama ubili ljetnu dosadu. Politika 2010-07-24T15:49:49+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-kraj-ere-delanja/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-kraj-ere-delanja/#When:21:10:40Z Da Milana Bandića više nema u javnosti i da više ne zove novinare na obilaženje svake lokve u Zagrebu, jasno se da primijetiti od predsjedničkih izbora. Bandić, koji je prije izbora u ljetne mjesece vrlo rado zajedno sa sedmom silom obilazio gradska gradilišta, ovo ljeto kao da je propao u zemlju. Zadnji udarac ovaj tjedan zadala mu je Gradska skupština koja je od Bandića zatražila ostavku Bandić je danas u situaciji koja je pomalo nalik onoj Sanaderovoj, osim što je bivšem SDP-ovcu još uvijek ostala kakva takva funkcija. Od osobe koja je nekoć drmala metropolom i kojoj je svatko htio biti prijatelj, Bandić je danas još samo jedan gubitnik na izborima koji je usto izgubio i potporu jake stranke. Upravo mu je SDP u utorak zadao jedan od posljednjih udaraca i, potpomognut drugim strankama, u Gradskoj skupštini zatražio njegovu ostavku. 'Milan Bandić je izgubio značajan dio svoga utjecaja i moći te će, ukoliko želi, ostati na mjestu gradonačelnika do kraja mandata, morati pristajati na ustupke i pokoravanje volji Skupštine. Njegov javni nastup i njegov politički diskurs radikalno odudaraju od prijašnjeg stila na koji su Zagrepčani bili navikli', mišljenje je Višeslava Raosa iz Centra za politološka istraživanja. S druge strane, politički analitičar Davor Gjenero Bandića je već stavio u politički grob. 'Bandić je postao politički mrtav onog dana kada je izašao kao kandidat na predsjedničkim izborima. Ta odluka je bila iracionalna jer netko tko iza sebe nema podršku jake stranke nije imao šanse. On nema šanse za preživljavanje u zagrebačkoj lokalnoj areni, a ni u nacionalnoj areni. Vjerujem da će se prije kandidirati na parlamentarnim izborima nego što neće, no i takva je odluka iracionalna i njegova će pozicija nakon toga biti marginalna', smatra Gjenero. Ono što Bandića još kako-tako održava na vlasti je i činjenica da mu u korist ide još uvijek neizmijenjeni Zakon o referendumu prema kojem je uspjeh referenduma u Zagrebu gotovo nemoguć. 'Nije točna interpretacija koja se pojavila u medijima da ne postoji mogućnost građanskog iniciranja referenduma. Građani ga mogu inicirati sa 20 posto potpisa svih birača, što je za Zagreb mission impossible. Drugi je način da trećina vijećnika inicira pokretanje referenduma. Ako bi se ta trećina skupila, onda je teško povjerovati da bi SDP bio protiv. Nakon toga je potrebno da 50 posto birača izađe na referendum', rekao je Gjenero. ‘Milan Bandić profitira i od toga da, iako ima široku skupinu stranaka i udruga protiv sebe, u slučaju referenduma i biranja novog gradonačelnika može doći do značajnog rasipanja glasova između SDP-a, Kregara i Sriće (zajedno s HSLS-om), HNS-a i HDZ-a, tako da u takvoj situaciji on i dalje vidi svoju šansu za opstanak. S druge pak strane, jesen i promjene Zakona o referendumu mogu vrlo lako stvoriti situaciju u kojoj će referendum biti provediv. Opoziv gradonačelnika na referendumu u tom slučaju lako može postati stvarnost’, rekao je Raos. Iako je do predsjedničkih izbora, kada je iza sebe imao snažni zagrebački SDP, Bandić na svoju ruku mogao raditi što god je htio, čini se da će, kada su u pitanju zaključci zagrebačke Skupštine, ipak morati popustiti, makar i samo prividno. ‘Bandić će od sada pa ubuduće pokušati svu odgovornost za slučaj Varšavske ulice prebaciti na Skupštinu, te stoga možemo očekivati da će se doista pokušati držati svih odluka Skupštine, odnosno barem stvoriti dojam da ih se pridržava’, zaključuje Raos. Za Gjenera su zaključci skupštine tek početak konačnog obračuna s Bandićem. 'Što se tiče zaključaka Skupštine, on se na njih neće obazirati. Nastavit će kao investitor radove i pravit će se kao da zaključci nikada nisu doneseni. Pa ni sama Skupština ne vjeruje da su zaključci ostvarivi. Oni su samo podloga za daljnji sukob s Bandićem. Šprem je s ovime napravio sidro za pokretanje postupka opoziva Bandića', zaključio je Gjenero, uvjeren da Bandić neće izdržati do kraja mandata na mjestu gradonačelnika. Politika 2010-07-23T21:10:40+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-zasto-jadranka-kosor-nije-margaret-thatcher/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-zasto-jadranka-kosor-nije-margaret-thatcher/#When:10:46:10Z Umjesto da jasno iskaže stav o problemu Varšavske, medijski i politički značajnom slučaju, predsjednica Vlade Jadranka Kosor se od problema ograđuje i prebacuje lopticu u dvorište SDP-a: „Oni vladaju Zagrebom i to je njihov problem“, pokušava oprati ruke od slučaja Varšavska. Sjećam se još jednog tvrdoglavijeg odgovora gospođe Kosor. Bilo je to u vrijeme kad se sa Stipom Mesićem natjecala za predsjednika države, a general Ante Gotovina se skrivao pred haškim progoniteljima. Na pitanje što bi učinila da na terasi nekog kafića na Jadranu ugleda Antu Gotovinu, Kosor je odgovorila: „Ja ga ne bih prepoznala!“ Odgovore na unaprijed poznato pitanje napisali su joj medijski stratezi HDZ-a (vjerojatno Mate Radeljić), ali trebalo je imati talent da bi na pet puta ponovljeno pitanje (Što ako ga ipak prepoznate?) odgovor bio isti: „Ja ga ne bih prepoznala!“ Ne sjećam se kako je na isto pitanje odgovorio Mesić, ali pamtim da je u tv sučeljavanju dominirao često ističući svoju prednost: „Ja sam naučio donositi važne odluke.“ Jogurt revolucija Iako se slučaj Varšavska prenapuhan - novinari i oporbeni političari utrkuju se tko će se više udvoriti pripadnicima jogurt revolucije (Milan Bandić) - predsjednica Vlade ne može se ponašati kao da se to nje tiče. Ako ništa drugo morala je čestitati ministru Karamarku i pripadnicima policije koji su intervenciju u Varšavskoj odradili besprijekorno. Nakon pobjede u falklandskom ratu (1982.) Margaret Thatcher, kojoj su prije rata svi predviđali poraz, godinu dana kasnije na izborima je do nogu potukla oporbene laburiste. Na početku novog mandata opet veliki problem - štrajk rudara (1984.-1985.) predvođen najvećim britanskim rudarskim sindikatom Nacionalnom unijom rudara. Štrajk je završio neuspjehom a Margaret Thatcher (povećala je proizvodnju nafte) ostvarila još jednu veliku pobjedu. Kad su kulminirali navijački neredi u Engleskoj premijerka Thatcher inicirala je niz zakona kojima su navijači upristojeni, a divljaštvo iskorijenjeno. Nakon svega navijačima je poručila: „Riješila sam Faklande i štrajk rudara, neću dopustiti da mi navijači prave nerede u državi!“ Za što je kriv Šprajc? Kad je premijerka Kosor ušutkala barba Luku („Šuti Luka!“) popularnost joj je osjetno porasla, a, kad je, nakon neuspjelog puča, iz HDZ-a isključila Sanadera, prestigla je i dotad nedodirljivog Stipu Mesića. Jadranka Kosor, nakon što je „zajahala konja“ mora otići i korak dalje i naučiti donositi teške odluke. „Prepoznati“ prosvjednike u Varšavskoj i reći što misli o tom slučaju. Iskustvo s Bebićom i Sanaderom potvrđuje da javnost zna honorirati hrabre poteze. Mediji i Varšavska poseban su slučaj. U svim radijskim vijestima Varšavska je na prvom mjestu, tv dnevnici svakodnevno počinju javljanjem uživio iz središta Zagreba, a s naslovnica dnevnih novina vrište „revolucionari“. Parafrazirajući bivšeg predsjednika Mesića mogli bi kazati da nema konzerve iz koje ne iskaču Teodor Celakoski ili Urša Raukar. Pojavi li se netko s druge strane (Tomislav Horvatinčić) i iskaže svoj stav, prosvjednici traže smjenu urednika. Demokracija i javnost za druge ne vrijede. Kad je Zoran Šprajc, objavivši da investitor ima sve valjane dozvole za nastavak gradnje, u svom stilu kazao „često pozivamo institucije da rade svoj posao, a kad se to dogodi opet ne valja“, i on se našao na udaru prosvjednika. Ivekov poučak U petak sam oko jedanaest sati u kafiću Bambino u Španskom popio kavu s gimnazijskim prijateljem Ivekom. Nismo se vidjeli desetak godina. Ivek vozi tramvaj i tog jutra se probudio u pola četiri. Naslovnica i uvodne stranice svih dnevnih novina koje smo listali bile su posvećene Varšavskoj. „Dragi moj prijatelju, ja se budim u tri ili četiri ujutro i dnevno prevezem pet-šest tisuća ljudi. Pogledaj šta ovi pričaju. Oni misle da su svi Zagrepčani na njihovoj strani. Hej, čovječe, o ljudima koji ustaju u pet ujutro da bi zaradili pet-šest tisuća kuna, o njima nitko ne govori. U ovoj zemlji što si veća budala to si više u medijima. Otkad je otvoren slučaj Varšavska u tramvaju nisam čuo nikoga da ih podržava. Ljudi koji rade poštuju druge koji rade. Oni hoće referendum. Ja bih im dao referendum. Ne bi dobili ni pet posto. Ili u moj tramvaj ulaze neki drugi ljudi.“ Toliko od Iveka. Slijedeći njegovo razmišljanje sklon za osobu mjeseca predložiti „kraljica podzemlja“, dipl. ing. građevinarstva Marinu Dujmušić koja radi za Hoto grupu u Varšavskoj. U radnoj odori i sa šljemom na glavi javnosti poručuje: „Dok mi radimo na plus 45 stupnjeva 12 sati na dan, prosvjednici ljenčare.“ Zanimljivosti 2010-07-23T10:46:10+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/sibenik-je-pao-u-prvom-produzetku/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/sibenik-je-pao-u-prvom-produzetku/#When:10:40:27Z Vrlo je vjerojatno da će Branko Karačić i svi šibenski prvotimci dugo analizirati što se događalo u prvom poluvremenu kada su doživjeli pravi nokaut. A od tog udarca se nisu oporavili do kraja susreta. Pitanje je - je li presudan bio nedostatak agresije u šibenskoj igri koja ih je silno krasila u prvoj ciparskoj utakmici ili je Branko Karačić, u nedostatku velikog broja prvotimaca, brojnim rošadama potpuno promijenio i igru i fizionomiju momčad Bilo je od prve minute jasno da s Fuštarom i Božićem u vrhu napada Šibenčani ne mogu odigrati (polu)kontru. Još teža je bila situacija u veznom redu koji je bio sastavljen mahom od igrača s ofanzivnim navikama, falilo je agresije, destrukcije, profesionalnih faulova, ili svega što krasi odsutne Jurčevića i Husmanija. Nastavak je pokazao da su se Šibenčani bojali Ciprana i više nego što je trebalo. Poslije prvog poluvremena mnogi su nogometni stručnjaci bili skloni vjerovati da će  Ciprani nakantati već u regularnom vremenu Šibenčane. No, drugih 45 minuta je dodatno potkrijepilo tezu da su Karačić i njegovi momci silno pogriješili u pristupu u prvom poluvremenu. Točnije nastavak je ponudio igru ravnopravnih suparnika makar je u šibenskoj momčadi vrvilo od igrača koji su igrali prve seniorske minute te se ravnopravno nosilo s prokušanim europskim igračima. ŠIBENIK – ANORTHOSIS 0:3 (0:2) SPLIT – Stadion u Poljudu. Gledatelja 3000 Sudac: Paulus van Boekel (Nizozemska) – 7,5 Strijelci: 0:1 Laban (16), 0:2 Da Silva (28), 0:3 Okas (96) Najbolji igrač: Ioannis Okas (Anorthosis) ŠIBENIK: Blažević (6), Cerić (6), Elez (5,5), Alispahić (6), Bačelić (6), Jakoliš (5,5), Medvid (6), Fuštar (5) (od 45. Baković 6), Božić (6), Bulat (5,5) (od 55. Gusić 5), Bloudek (5,5) (od 96. Maleš -) ANORTHOSIS: Arguello (7), Katsavakis (7), Garcia (6) (od 89. Constandinou -), Marangos (6,5) (od 101. Vidović -), Okas (7), Leiwakabesy (6,5), Da Silva (7), Cafu (7), Laban (7), Gomes (6), Georgiou (6). Sport 2010-07-23T10:40:27+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/nezavisni-hrvatski-sindikati-nastavak-pada-zivotnog-standarda/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/nezavisni-hrvatski-sindikati-nastavak-pada-zivotnog-standarda/#When:06:24:34Z Nezavisni hrvatski sindikati objavili su da je prosječna potrošačka košarica za lipanj za četveročlanu obitelj iznosila 6.631,27 kn. To je za 0,03% više nego u svibnju. Prosječnom plaćom od 5.250 kn može se pokriti 79% troškova života, što je za 1,73% manje nego prethodnog mjeseca zbog pada prosječne neto plaće u odnosu na prethodni mjesec za 113 kuna. Uključe li se troškovi koje imaju podstanari za iznajmljivanje stana, a koji nisu uključeni u košaricu, košarica bi iznosila 8.428,69 kuna, a pokrivenost prosječnom neto plaćom bila bi 62,24%. Također pretpostavka je da obitelj nema osobni automobil, odnosno koristi se isključivo uslugama javnog prijevoza. Tako su u troškove prijevoza uključene cijene dvije mjesečne radničke karte i dvije mjesečne đačke karte za područja prve zone. Kako dio radnika dolazi iz prigradskih naselja i susjednih mjesta, troškovi prijevoza mogu biti veći od navedenih. Građani Hrvatske kreditno su zaduženi 122,5 milijarde, što znači da je svaki stanovnik dužan 27,5 tisuća kuna. Hrvatski inozemni dug krajem ožujka iznosio je 44,5 milijarda eura, što znači da je inozemni dug svakog stanovnika oko 10 tisuća eura. Prosječna mirovina isplaćena u lipnju za svibanj, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, iznosila je 2.160,10, a prethodni mjesec 2.162,32 kuna. Košarica za domaćinstvo s dvoje umirovljenika u Zagrebu iznosi 3.583,13 kuna, što je za 0,10% više nego u svibnju. Podaci za ovaj izračun korišteni su među ostalim iz Državnog zavoda za statistiku, Hrvatske narodne banke i Zavoda za mirovinsko osiguranje. Gospodarstvo 2010-07-23T06:24:34+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zagrebacka-zupanija-obrtnicima-15-milijuna-kuna-kredita/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zagrebacka-zupanija-obrtnicima-15-milijuna-kuna-kredita/#When:16:23:05Z Županija je osigurala, za ovu i iduću godinu, 5 milijuna kunadepozitnih novčanih sredstava koje će Obrtničko štedna banka tri puta multiplicirati te će se poduzetnicima osigurati 15 milijuna kuna kreditnog potencijala. Korisnicima ove kreditne linije osigurana je iznimno povoljna, fiksna kamatna stopa od 3,5% i to u kunama. Javni poziv ostaje otvoren do utroška sredstava. Korisnici kredita mogu biti obrti, slobodna zanimanja, mala i srednja trgovačka društva, zadruge i ustanove u 100 postotnom vlasništvu državljana Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebačkoj županiji, a krediti će se moći koristiti za kupnju, izgradnju, uređenje i proširenje poslovnih objekata i objekata turističko-ugostiteljske namjene, kao i za nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme. Najniži iznos kredita iznosit će 35.000 kuna, a najviši 350.000 kuna, dok će otplata kredita ići do sedam godina s počekom od jedne godine. Iz Zagrebačke županije pozivaju sve zainteresirane da se jave na javni poziv. Više informacije, tekst javnog poziva kao i obrazac zahtjeva mogu se dobiti uUpravnom odjelu za gospodarstvo Zagrebačke županije (soba 26, Ulica grada Vukovara 72 /V, Zagreb), telefon 01/6009-457, e-mail uog@zagrebacka-zupanija.hr, na službenim internetskim stranicama Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr te u Obrtničkoj štednoj banci d.d., (Ilica 49, 10 000 Zagreb), telefon 01/6401/806. Zagrebačka županija, Jamstvena agencije za poticanje razvoja malog gospodarstva Zagrebačke županije i Obrtničko štedna banka sklopile su Ugovore o kreditiranju razvojnih projekata obrtnika te malih i srednje velikih poduzetnika uz mogućnost korištenja jamstava pri realizaciji tih kredita početkom srpnja ove godine. Inače, na području Zagrebačke županije posluje oko 5.500 malih i srednjih poduzetnika te gotovo 7.000 obrtnika. Gospodarstvo 2010-07-22T16:23:05+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-neprijatelj-u-zrcalu/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-neprijatelj-u-zrcalu/#When:16:16:40Z Prosvjedi u Varšavskoj naoko bude nadu da građani nešto mogu promijeniti. Također, i 500 novoprimljenih u Mladež HDZ-a također kao da bude nadu da mladi ljudi nekome u ovoj zemlji nešto znače. Ali takve nade su bez osnove. Iza oba događaja stoji pomna režija, toliko pomna da su u prvom slučaju glavne uloge čak i dodijeljene profesionalnim glumcima. Glumci u drugom slučaju, premda naturščici, jedva malo zaostaju za onima u prvom slučaju. Građani to osjećaju pa u takvim predstavama sudjeluju kao gledatelji ili kao ne baš zagrijani navijači. Međutim, ono što je novo u svemu tome u odnosu na mitska vremena devedesetih jest odsustvo osude za neautentičnost i simulaciju. Ljudi kao da su se pomirili sa činjenicom da nema izvornih, nerežiranih događaja. Britanski sociolog Frank Furedi u knjizi ''Poziv na teror'' konstatira da se kroz famu o terorističkoj prijetnji Zapad zapravo suočava s nesigurnošću u vlastiti identitet. Najstrašnije u terorističkoj prijetnji je to što, izume li se fizička sigurnost, ne znamo što bismo to i u ime čega branili od terorista. ''Društva mogu živjeti s neočekivanim činovima nasilne destrukcije, a mogu čak i napredovati ako posjeduju čvrst sustav značenja putem kojeg mogu tumačiti svoje iskustvo'' – smatra Furedi. Zapadna društva takav ''sustav značenja'' ne posjeduju više, stoga su u krizi. Hrvatskoj ne prijeti terorizam, barem ne zasada, ali nesigurnost glede ''sustava značenja'' zajednička joj je sa Zapadom. A to se reflektira i na sve probleme s kojima se zemlja suočava. Zakašnjeli nacionalni romantizam devedesetih nije nadomješten suvislim nacionalnim ciljem oko kojega bi se izgradio nužni minimum jedinstva i zajedništva. Nedostatak sadržaja nadomješta se simulacijom. Mit o ''ulasku u EU'' postao je zamjena za sve. Posljednjih deset godina proteklo je u bjesomučnom ''ispunjavanju uvjeta''. Hrvatska je u tom periodu postigla nevjerojatan napredak. Taj napredak, na žalost, nikada neće biti primjereno valoriziran i priznat. Jer je napravljen u krivom smjeru. Velika postignuća obično prati okus herojstva, no ako su učinjena u svrhu nedostojnog cilja imaju prizvuk farsičnosti i groteske. Hrvatska je za tih desetak godina prvo oprostila, potom i nagradila agresore, uspjela potpuno potisnuti prirodnu sebičnost i zamijeniti je natprirodnom darežljivošću prema susjedima, ispričala se što se nesmotreno branila, doslovno se identificirala s ''paradama ponosa'', zastavu EU stavila na prvo mjesto a nacionalnu zastavu, ne bez određene nelagode i gotovo srama, na drugo, kroz tipkovnice svojih najrazvikanijih kolumnista temeljito se posula pepelom i samomržnjom … Ukratko, Hrvatska je kao dobra učenica Zapada nadmašila svog učitelja. Nevolja je samo u tome što ju je učitelj učio nihilizmu i samoporicanju. Bojim se da će i nagrada učenici biti u skladu s tom izokrenutom logikom – još veće poniženje. Najlakše bi bilo optužiti političke elite za krizu značenja u hrvatskom društvu. No istina je kudikamo kompleksnija. Zapadna društva u cjelini zapala su u svojevrsnu krizu identiteta, Hrvatska se u želji da dokaže svoju pripadnost Zapadu trsi oko toga da bude ''papskija od pape'', štoviše poistovjećuje tu težnju sa svrhom vlastitog postojanja. S druge strane na regionalnoj razini tu shizofrenu poziciju najbolje koriste snage poražene tijekom devedesetih, to jest oni kojima je Hrvatska prihvatljiva samo u nekoj varijanti jugoslavenskog okvira. Te snage uspijevaju i pozadinski sukob interesa financijsko-političkih elita oko Varšavske upakirati u ambalažu građanskog i socijalnog bunta. ''Omladinski slet'' u režiji HDZ-a, iako bi po ideološkom predznaku stranke trebao biti ''zapadnjačkiji'', kudikamo više podsjeća na mrska socijalistička vremena od prosvjeda u Varšavskoj. U tako raspojasanoj igri znakova gdje se označitelj i označeno igraju skrivača nije se lako snaći. Zato reakcija sve češće jest apatija i dezorijentiranost. Običan građanin sve češće biva prisiljen zaključiti da ne postoji ono što Furedi naziva ''sustavom značenja'' oko kojega bi bio uspostavljen barem minimalni društveni konsenzus. Suvremena Hrvatska u zrcalu vidi dojučerašnjeg neprijatelja. Sve ono protiv čega je s krunicom oko vrata i kalašnjkovim u ruci krenula hrvatska mladost devedesetih, danas se nameće kao standard. Od negiranja tradicionalnih moralnih vrjednota i prijezira patriotizma do zapadnobalkanskih integracija. Politika 2010-07-22T16:16:40+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/biometeoroska-prognoza-os-21.-do-23.-srpnja/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/biometeoroska-prognoza-os-21.-do-23.-srpnja/#When:13:40:32Z U srijedu, 21. srpnja, biometeorološke prilike bit će razmjerno povoljne. Većina ljudi će se osjećati dobro i neće imati poteškoće uzrokovane vremenom. U Dalmaciji i na južnom Jadranu visoke bi temperature mogle stvarati tegobe. Potrebno je izbjegavati veće napore u najtoplijem dijelu dana, uzimati dovoljno tekućine i zaštititi se od UV zračenja. Pelud korova bit će visokih koncentracija u kontinentalnom dijelu zemlje, s dominacijom peludi koprive. Koncentracije peludi trava bit će niskih vrijednosti u cijeloj Hrvatskoj. Za četvrtak, 22. srpnja prognozira se da će biometeorološke prilike biti razmjerno nepovoljne. Kod meteoropata se može javiti slabost, umor i manjak koncentracije. Kronične bolesnike upozorava se da izbjegavaju izlaske u najtoplijem dijelu dana i da uzimaju dovoljno tekućine. Potrebno je zaštititi se od UV zračenja. Koncentracije peludi korova bit će visokih vrijednosti u kontinentalnoj Hrvatskoj, a na Jadranu umjerenih. U petak, 23. srpnja, visoke temperature zraka uzrokovat će razmjerno nepovoljne biometeorološke prilike zbog čega se kod meteoropata može javiti umor, slabost i manjak koncentracije. Tegobe će osjećati i kronični bolesnici, pa se upozoravaju da aktivnosti prilagode hladnijem dijelu dana. Potrebno je uzimati dovoljno tekućine i zaštititi se od UV zračenja. Koncentracije peludi trava i drveća bit će niskih vrijednosti u cijeloj Hrvatskoj. Pelud korova bit će visokih koncentracija u kontinentalnom dijelu zemlje. Biometeorološku prognozu izrađuje Državni hidrometeorološki zavod u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", a peludnu prognozu izrađuje Laboratorija za aerobiologiju Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo. Obavijesti 2010-07-21T13:40:32+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/internetske-domene-zasto-su-obrtnici-u-nepovivoljnijem-polozaju/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/internetske-domene-zasto-su-obrtnici-u-nepovivoljnijem-polozaju/#When:10:42:56Z Pravilnikom o ustrojstvu i upravljanju vršnom nacionalnom internetskom domenom (NN 38/10) koji je stupio na snagu 1. srpnja 2010. godine, obrtnici koji se bave elektroničkim komunikacijama stavljeni su u nepovoljan položaj u odnosu na trgovačka društva koja se bave istom djelatnošću. Naime, ovaj Pravilnik regulira ograničenja u pogledu broja sekundarnih domena koje obrtnici mogu registrirati, što je daleko manji broj od pravnih osoba; zatim drugačije određuje pravila o sadržaju sekundarne domene za obrte u odnosu na trgovačko društvo te strožije propisuje pravila u pogledu obnavljanja registracije domena nego što je to bilo do sada. U cilju zaštite interesa obrtnika koji se bave ovom djelatnošću, HOK predlaže: 1. Da se naziv sekundarne domene obrtnika u pogledu svog sadržaja regulira na isti način kako je reguliran i naziv domene za pravne osobe. Naime, obrtnici pored upisivanja cjelokupne tvrtke u Središnji obrtni registar upisuju i skraćeni naziv te bi taj naziv za internetski promet sigurno bila daleko prikladniji kao sadržaj naziva domene obrtnika. 2. Da se obrtnicima omogući registracija istog broja sekundarnih domena kao i pravnim osobama tj. da ne bude ograničena samo na dvije domene (jednu naplatnu i jednu besplatnu). 3. Da se obrtnicima koji su svoj virtualni identitet te imidž i ugled svojeg obrta i djelatnosti izgrađivali već dulji niz godina koristeći registriranu domenu, omogući zadržavanje stečenih prava i korištenje tako registriranih domena sve dok obavljaju svoju djelatnost obrta. Obrtnici trebaju biti izjednačeni sa pravnim osobama i u mogućnosti da obavljaju djelatnost registrara, odnosno da nema zakonske podloge na temelju koje bi se obavljanje ovakvih djelatnosti moglo ograničiti samo na pravne osobe. Kako je Ustavom Republike Hrvatske, u čl. 49. svim poduzetnicima zajamčena poduzetnička sloboda i jednak pravni položaj na tržištu, tako i prava obrtnika u području djelatnosti elektroničkih komunikacija trebaju biti izjednačena sa svim drugim poduzetnicima, pravnim osobama. Osim toga, Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08) nije postavio nikakva ograničenja u pogledu statusa fizičke ili pravne osobe za obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacija. Gospodarstvo 2010-07-21T10:42:56+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/vinkovci-seljaci-se-sastali-s-ministrom-i-dali-rok-vladi-tjedan/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/vinkovci-seljaci-se-sastali-s-ministrom-i-dali-rok-vladi-tjedan/#When:05:58:11Z Naime, nezadovoljni što se otkupljivači ne pridržavaju novog pravilnika o standardima za pšenicu te tražeći cijenu od 1,20 kuna za kilogram pšenice, predstavnici seljaka najavili su moguće prosvjede ako se nešto u tom smislu ne promijeni. "Ministar Čobanković trudi se biti korektan, ali očito ne može riješiti sve probleme. No, samo zbog njega dajemo Vladi RH rok od tjedan dana da riješi problem s otkupljivačima oko primjene novih standarda pšenice te osigura otkupnu cijenu ovogodišnjeg roda pšenice u najmanjem iznosu 1,20 kuna za kilogram" kazao je Tomislav Pokrovac, predsjednik vukovarsko-srijemskog Hrvatskog seljačkog saveza najavivši u protivnom ponovne prosvjede "dok god cijela Vlada ne da ostavku". Ministar Čobanković rekao je da dijeli sa seljacima nezadovoljstvo nepoštivanjem pravilnika kojega je donijelo Ministarstvo. "Očekujem da ga svi oni na koje se odnosi primjenjuju i zato sam već uputio inspekcijske službe na teren s ciljem kako bi se pravilnik poštivao" kazao je Čobanković koji je nezadovoljan sporošću banaka s kojima je Ministarstvo sklopilo ugovore glede isplate neisplaćenih poticaja za 2008.g. Gospodarstvo 2010-07-21T05:58:11+00:00 http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/easyjet-stigao-u-zagreb-kako-za-malo-novaca-u-paris/ http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/easyjet-stigao-u-zagreb-kako-za-malo-novaca-u-paris/#When:05:49:01Z Nakon što smo vas potjerali na godišnji odmor, a ako vi niste baš ljetni tip, ili ste planski sačuvali par slobodnih dana za zimu, donosimo vam prijedlog kako jeftino posjetiti romantični Pariz ili  London. Najnovija informacija je stigla iz kompanije EasyJet koja je upotpunila svoju ponudu s dvije nove destinacije. Uz dosadašnja polazišta iz Splita i Dubrovnika, 01. studenog otvara se i linija Zagreb – Pariz (Charles de Gaulle). Letovi na ovoj relaciji prometovat će 4 puta tjedno  – pon,sri,pet i sub. Osim Pariza, od 11. veljače EasyJet će ponuditi i letove na relaciji Zagreb – London (Gatwich), a prometovat će 5 puta tjedno – pon, uto, čet, pet, sub. Karte su u prodaji od 8. srpnja, a možete ih kupiti na stranici www.easyjet.com. Cijena jednosmjerne karte na ovim relacija se kreće već od 31.99 eura uključujuću sve pristojbe i poreze. Osim EasyJeta, sa Zračne luke Zagreb polijeću i neke druge jeftine aviokompanije, s kojima možete otputovati u druge europske destinacije poput Stockholma, Barcelone, Hamburga ili Berlina: http://www.germanwings.com/ http://www.wizzair.com/ http://www.norwegian.com Zanimljivosti 2010-07-21T05:49:01+00:00