<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<rss version="2.0"
    xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
    xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
    xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
    xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
    xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">

    <channel>
    
    <title>Gradske vijesti</title>
    <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/</link>
    <description></description>
    <dc:language>en</dc:language>
    <dc:creator>branko.videnovic@zg.t-com.hr</dc:creator>
    <dc:rights>Copyright 2012</dc:rights>
    <dc:date>2012-02-06T06:32:46+00:00</dc:date>
    <admin:generatorAgent rdf:resource="http://expressionengine.com/" />
    

    <item>
      <title>&#272;AKOVO 04.&#45;05. velja&#269;e 2012: VRBOVE&#268;KE RODE OSVOJILE NAGRADU</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/dakovo-04.-05.-veljace-2012-vrbovecke-rode-osvojile-nagradu/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/dakovo-04.-05.-veljace-2012-vrbovecke-rode-osvojile-nagradu/#When:06:32:46Z</guid>
      <description>Vrbove&#269;ke rode, osvojile nagradu za najbolju modernu masku !

	Na 18.pokladnoj manifestaciji &#272;akova&#269;ki bu&amp;scaron;ari, odr&#382;anoj 04.&#45;05. velja&#269;e 2012 u &#272;akovu, od&amp;nbsp;pedesetak maskiranih grupa Vrbove&#269;ke Rode osNvojile nagradu! Po hladnom i sun&#269;anom danu maskirana povorka pro&amp;scaron;la je &#273;akova&#269;kim ulicama zabavljaju&#263;i prisutne gra&#273;ane i djecu. Nakon mimihoda, zbog hladno&#263;e koja nije omela veselu povorku, fe&amp;scaron;ta se preselila u Gradsku nastavno &amp;scaron;portsku dvoranu. Nakon jo&amp;scaron; jednog predstavljanja prisutnih ma&amp;scaron;karanih grupa i nastupa pojedinih grupa, prisutne je zabavljao tambura&amp;scaron;ki sastav Slavonske Lole.

	Pogledajte povorku u&#382;ivo

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Zabava</dc:subject>
      <dc:date>2012-02-06T06:32:46+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Vatrogasna zajednica Zagreba&#269;ke &#382;upanije: Eliminirajte uzroke nastanka po&#382;ara!</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/vatrogasna-zajednica-zagrebacke-zupanije-eliminirajte-uzroke-nastanka-/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/vatrogasna-zajednica-zagrebacke-zupanije-eliminirajte-uzroke-nastanka-/#When:10:01:28Z</guid>
      <description>Vatrogasna zajednica Zagreba&#269;ke &#382;upanije apelira na stanovnike Zagreba&#269;ke &#382;upanije da vode ra&#269;una o ispravnosti dimovodnih kanala, &#269;isto&#263;i kuhinjskih napa, kao i ispravnosti ostalih grija&#263;ih tijela (koja ne treba ostaviti bez nadzora) te urednosti oko lo&#382;i&amp;scaron;ta pe&#263;i.

	&amp;nbsp;

	Naime, tijekom sije&#269;nja ove godine u Vatrogasnom operativnom centru Vatrogasne zajednice Zagreba&#269;ke &#382;upanije, zabilje&#382;en je veliki broj po&#382;ara. Prema inspekcijskom nadzoru, uzro&#269;nici po&#382;ara na objektima su lo&#382;i&amp;scaron;ta pe&#263;i, dimovodni kanali i neispravni elektri&#269;ni ure&#273;aji i instalacije. Po&#382;ari su se doga&#273;ali na &amp;scaron;irem podru&#269;ju Zagreba&#269;ke &#382;upanije u gradovima: Sv. Nedelja, Samobor, Velika Gorica, Dugo Selo, Zapre&amp;scaron;i&#263;, Jastrebarsko, Ivani&#263;&#45;Grad te op&#263;inama Brckovljani i Orle. Osim velike materijalne &amp;scaron;tete na objektima, bilo je ozlije&#273;enih osoba kao i osoba sa smrtnim posljedicama.

	&amp;nbsp;

	&amp;bdquo;U razdoblju od 1. do 31. sije&#269;nja 2012. godine na podru&#269;ju Zagreba&#269;ke &#382;upanije zabilje&#382;eno je 76 po&#382;ara, od &#269;ega 48 po&#382;ara na objektima, 23 po&#382;ara otvorenog prostora te 5 po&#382;ara na prometnim sredstvima. Uz navedenih 76 po&#382;ara, vatrogasci su imali i dodatnih 13 tehni&#269;kih intervencija&amp;ldquo; &amp;ndash; pojasnio je zapovjednik Vatrogasne zajednice Zagreba&#269;ke &#382;upanije Josip Novosel. &amp;bdquo;Pozivam stanovnike Zagreba&#269;ke &#382;upanije da u&#269;ine sve potrebno kako bi se uzroci nastanka po&#382;ara eliminirali&amp;ldquo; &amp;ndash; poru&#269;io je Novosel.

	&amp;nbsp;

	Iz Vatrogasna zajednica Zagreba&#269;ke &#382;upanije osim na gra&#273;ane apelira se i nadobrovoljna vatrogasna dru&amp;scaron;tva da imaju tehni&#269;ki ispravna vatrogasna vozila, s punim spremnicima sredstva za ga&amp;scaron;enje, te ispravnu vatrogasnu opremu kako bi se osigurao &amp;scaron;to br&#382;i izlazak na intervenciju.

	&amp;nbsp;

	Dojava po&#382;ara ili druga potreba za intervenciju vatrogasaca vr&amp;scaron;i se na besplatne brojeve telefona 193 ili 112.

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-02-03T10:01:28+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>DARUJEMO ulaznice: ZVONKO BOGDAN pjeva za Valentinovo!</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/darujemo-ulaznice-zvonko-bogdan-pjeva-za-valentinovo/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/darujemo-ulaznice-zvonko-bogdan-pjeva-za-valentinovo/#When:07:38:20Z</guid>
      <description>Posjetite na&amp;scaron;u facebook stranicu MojZagreb.info i kliknite &#39;svi&#273;a mi se&#39;!

	&amp;nbsp;Va&amp;scaron;e mailove &amp;scaron;aljite do 8. velja&#269;e
	&amp;nbsp;Imena dobitnika s najoriginalnijim odgovorima bit &#263;e objavljena 9. velja&#269;e
	&amp;nbsp;Za dodatne upute i obavijesti obratite se na: nagradni.izazov@gmail.com
	&amp;nbsp;
	DOBRI DUH ROCK&#39;N&#39;ROLLA i portal MojZagreb.info daruju 2 &#269;itatelja/ice s po 2 ulaznice za koncert Zvonka Bogdana, koji &#263;e se odr&#382;ati u Srednjo&amp;scaron;kolskoj dvorani u Velikoj Gorici na Dan Zaljubljenih 14. velja&#269;e u 20.00 sati.
	&amp;nbsp;
	Nakon dva prekrasna koncerta u KD Vatroslav Lisinsk u Zagrebu, vjerujemo da &#263;e svi fanovi ovog velikog pjeva&#269;a biti zadovoljni koncertom za Valentinovo. Zvonko Bogdan &#263;e za Dan zaljubljenih izvesti svoje najpoznatije pjesme, poput &#39;&#39;Hej sala&amp;scaron;i na severu Ba&#269;ke&#39;&#39;, &#39;&#39;Tko te ima, taj te nema&#39;&#39;, &#39;&#39;Nema ljep&amp;scaron;e djevojke&#39;&#39; i &#39;&#39;Moja mala nema mane&#39;&#39;, te sigurno svim zaljubljenima, a i ostalim posjetiteljima prirediti jo&amp;scaron; jedan vrhunski doga&#273;aj izvorne tambura&amp;scaron;ke i starogradske glazbe.

	&amp;nbsp;Legendarni Zvonko Bogdan ,poznat kao izvo&#273;a&#269; tambura&amp;scaron;kih pjesama u svim dr&#382;avama biv&amp;scaron;e Jugoslavije, napisao je nebrojeno mega popularnih i romanti&#269;nih pjesama koje &#263;e zauvijek krasiti sve glazbene du&amp;scaron;e i obilje&#382;avati kulturu ovih krajeva.

	&amp;nbsp;Ro&#273;en je u Vojvodini i &#382;ivio na farmi svoga djeda, dok je drugi djed utjecao na njega sviraju&#263;i tamburicu. Ve&#263; s 19 godina upisao je dramsku akademiju te je za vrijeme studentskog &#382;ivota pjevao po kavanama po Beogradu da bi zaradio za &#382;ivot i &amp;scaron;kolovanje. Tako je po&#269;ela njegova velika i bogata glazbena karijera koja neprekidno traje ve&#263; vi&amp;scaron;e od 40 godina.

	&amp;nbsp;Svi koji odlu&#269;e provesti Valentinovo uz koncert Zvonka Bogdana, zasigurno &#263;e imati jedno od najljep&amp;scaron;ih iskustava za Dan zaljubljenih.

	&amp;nbsp;Cijena ulaznice: 80 kn u pretprodaji, 100 kn na blagajni dvorane.

	&amp;nbsp;Karte su u prodaju u sustavu Eventima, P.O.U. Velika Gorica, Microteam (Kurilove&#269;ka 1), Buffet Ple&amp;scaron;ka (Ple&amp;scaron;ka 46).
	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Nagradni izazov</dc:subject>
      <dc:date>2012-02-03T07:38:20+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Mo&#382;e li ja&#269;e .....</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/moze-li-jace-/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/moze-li-jace-/#When:07:31:14Z</guid>
      <description>Vjetrom, koji je danas oko Kr&#269;kog mosta nemilosrdno puhao, priroda je dala do znanja da s njome nema &amp;scaron;ale i omogu&#263;ila vjetru da poka&#382;e svu svoju snagu. Udari bure na mahove su bili i vi&amp;scaron;e od 180 km/h.

	Za sljede&#263;e dane predvi&#273;aju da bi bura doslovce mogla prije&#269;i u onu pravu orkansku i da bi na mahove mogla dosezati i brzinu od preko 220 km/h.

	Stoga, ako nije nu&#382;no, savjetujemo da ne odlazite na put. To savjetujemo svim na&amp;scaron;im oto&#269;anima i prijateljima otoka, bez obzira s koje strane mosta dolaze. I na ostalim prometnicama koje vode prema mostu, na nekim je dijelovima promet potpuno prekinut, dok je na nekima vrlo ote&#382;an.

	Most je i dalje zatvoren za prvu skupinu vozila. Ukoliko &#263;e, zbog pove&#263;anja brzine orkanske bure, promet mostom biti onemogu&#263;e, postoji mogu&#263;nost zatvaranja mosta za sav promet.

	Tada &#263;e mostom jedino prometovati posebno oja&#269;ana vatrogasna vozila koja se koriste za prijevoz bolesnih i unesre&#263;enih. Ako niste znali da postoje takve ekipe, sada znate, a u njih mo&#382;ete imati potpuno povjerenje jer su to iskusni vatrogasni timovi. (L.L.)</description>
      <dc:subject>Pogled s prozora</dc:subject>
      <dc:date>2012-02-03T07:31:14+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>PO&#268;ELI PRIPREMNI RADOVI NA LOKACIJI BUDU&#262;E IKEA</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/poceli-pripremni-radovi-na-lokaciji-buduce-ikea/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/poceli-pripremni-radovi-na-lokaciji-buduce-ikea/#When:16:27:18Z</guid>
      <description>Rok za zavr&amp;scaron;etak radova je kraj o&#382;ujka ove godine kada se o&#269;ekuje i dobivanje uporabne dozvole, a potom i primopredaja kanala Hrvatskim vodama koje su kao vlasnik kanala odobrile tvrtki IKEA ovu investiciju i radove.

	Paralelno s ovim radovima uskoro se o&#269;ekuje dobivanje lokacijske dozvole za lokalne prometnice, za &amp;scaron;to je IKEA jo&amp;scaron; pro&amp;scaron;le godine podnijela zahtjev te ga nekoliko puta nadopunjavala. Isto tako, Hrvatske autoceste provode potrebne radnje za po&#269;etak rekonstrukcije i dogradnje prometnog &#269;vora Ivanja Reka, investiciju koju IKEA sufinancira s 80% sredstava, odnosno 100 milijuna kuna. Nakon primopredaje melioracijskih kanala te po&#269;etka radova na izgradnji pristupnih prometnica IKEA &#263;e ispuniti zakonske preduvjete za podno&amp;scaron;enje zahtjeva za lokacijsku dozvolu, a potom i potvrdu glavnog projekta za objekte tj. IKEA robnu ku&#263;i i trgova&#269;ki centar.

	&amp;bdquo;Zadovoljni smo trenuta&#269;nim razvojem projekta. Prvi konkretni radovi su u tijeku, a uskoro o&#269;ekujemo dobivanje lokacijske i gra&#273;evinske dozvole za lokalne prometnice, koje &#263;emo tako&#273;er u potpunosti financirati i izgraditi. Kada govorimo o po&#269;etku radova na IKEA robnoj ku&#263;i i trgova&#269;kom centru, svjesni smo da to ljude najvi&amp;scaron;e zanima, ali kako taj dio nije u potpunosti u na&amp;scaron;oj nadle&#382;nosti mi jedino &amp;scaron;to mo&#382;emo obe&#263;ati je da smo u stanju gradnju robne ku&#263;e zavr&amp;scaron;iti u roku 12 mjeseci od dobivanja svih potrebnih dozvola, a trgova&#269;ki centar za dodatnih 6 mjeseci.&amp;ldquo; &#45; istaknuo je Dragan Skalu&amp;scaron;evi&#263;, direktor tvrtke IKEA Hrvatska. 

	Trgova&#269;ki centar, koji &#263;e atrijem biti spojem s IKEA robnom ku&#263;om i s njom &#269;initi jednu cjelinu, bilje&#382;i izuzetno dobru zainteresiranost za zakup poslovnih prostora.

	&amp;bdquo;Za sada bilje&#382;imo pokrivenost 62% centra predugovorima zainteresiranih zakupaca, a interes novih ne prestaje usprkos globalnoj ekonomskoj krizi i poja&#269;anoj konkurenciji na tr&#382;i&amp;scaron;tu.&amp;ldquo;, kazao je Branko Mihajlov, direktor tvrtke Inter IKEA Centre Hrvatska</description>
      <dc:subject>Gospodarstvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-02-02T16:27:18+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>VIDEO: Meritas spotom najavljuju film Igora Mirkovi&#263;a!</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/video-meritas-spotom-najavljuju-film-igora-mirkovica/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/video-meritas-spotom-najavljuju-film-igora-mirkovica/#When:16:09:51Z</guid>
      <description>Pjesma &amp;bdquo;Jo&amp;scaron; jednom&amp;ldquo; najavni je singl prvog dugometra&#382;nog filma Igora Mirkovi&#263;a &amp;bdquo;No&#263;ni brodovi&amp;ldquo; te tre&#263;i singl s dugoo&#269;ekivanog petog studijskog albuma grupe Meritas na kojemu Meri i Anita svakodnevno predano rade.

	Meri Jaman ispri&#269;ala je kako je do&amp;scaron;lo do suradnje:

	&#45; Kad je pjesma nastala, osjetila sam da tra&#382;i ono posebno mjesto u kojem &#263;e se ugnijezditi, jo&amp;scaron; neku svoju pri&#269;u. Tako je i bilo. Jedno jutro, gledaju&#263;i Igora Mirkovi&#263;a u emisiji &amp;bdquo;Dobro jutro, Hrvatska&amp;ldquo; kako opisuje ljubavnu pri&#269;u koju ekranizira, osjetila sam da je &amp;bdquo;Jo&amp;scaron; jednom&amp;ldquo; upravo to o &#269;emu pri&#269;a!&amp;ldquo;

	O kombiniranju svoje glazbe i suradnji na filmu Anita Valo isti&#269;e sljede&#263;e:

	&#45; Oduvijek svoju glazbu vidimo u slikama i po&#269;a&amp;scaron;&#263;ene smo suradnjom na filmu &#39;No&#263;ni brodovi&#39;. Drago nam je da je &#39;Jo&amp;scaron; jednom&#39;, na&amp;scaron;a kompozicija, prona&amp;scaron;la svoju ulogu na velikom platnu.

	&amp;bdquo;No&#263;ni brodovi&amp;ldquo; ljubavna su pri&#269;a o sedamdesetogodi&amp;scaron;njim &amp;bdquo;tinejd&#382;erima&amp;ldquo; koji bje&#382;e od ku&#263;e. Ne bje&#382;e, poput tipi&#269;nih tinejd&#382;era, od roditelja, ve&#263; od neizbje&#382;nog. Svom snagom bore se za svoju ljubav i posljednju &amp;scaron;ansu da budu zaljubljeni. &amp;bdquo;Stotinu je pri&#269;a o prvoj ljubavi, ovo je pri&#269;a o zadnjoj. O romansi koju nitko nije o&#269;ekivao i nikada se ne bi dogodila da Helena i Jakov nisu sko&#269;ili preko ograde balkona i kao sedamdesetogodi&amp;scaron;nji tinejd&#382;eri pobjegli u no&#263;.&amp;ldquo;

	Ba&amp;scaron; tako stoji zapisano u romanti&#269;noj crtici koja nam opisuje film &amp;bdquo;No&#263;ni brodovi&amp;ldquo; u kojem glavne uloge tuma&#269;e Ana Kari&#263; i prvak slovenskog glumi&amp;scaron;ta Radko Poli&#269;.

	&amp;bdquo;I &#382;ivot &#263;e odjednom postati druga&#269;iji: autom koji ne mo&#382;e u rikverc krenut &#263;e neutabanim stazama&amp;hellip;&amp;rdquo; &#45; upravo kratki opis filma &amp;bdquo;No&#263;ni brodovi&amp;ldquo; mo&#382;da najbolje oslikava &#269;udesni &#382;ivotni vrtlog u kojem su se spojili putevi ovog filma i ove pjesme, na kojima nema vi&amp;scaron;e nazad.

	Pogledajte i poslu&amp;scaron;ajte Meritas &#45; &amp;bdquo;Jo&amp;scaron; jednom&amp;ldquo;

	!

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Zabava</dc:subject>
      <dc:date>2012-02-02T16:09:51+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>NAKON POVE&#262;ANJA PDV&#45;a: Za&#353;to Santini &#269;estita Lini&#263;u?</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/nakon-povecanja-pdv-a-zasto-santini-cestita-linicu/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/nakon-povecanja-pdv-a-zasto-santini-cestita-linicu/#When:16:41:16Z</guid>
      <description>Nakon &amp;scaron;to sam javno podr&#382;ao gospodina Lini&#263;a pozitivno ocjeniv&amp;scaron;i prijedloge promjena poreznoga sustava, koje nazivam elementima porezne reforme, sada i pismenim putem &#269;inim isto. Razlog tome su, dragi &#269;itaoci, va&amp;scaron;a pisma. Kao &amp;scaron;to sam na vi&amp;scaron;e mjesta u &amp;bdquo;Refleksijama jednoga Turanjca&amp;ldquo; iskazao neslaganje sa tada&amp;scaron;njom politikom Vlade pokojnog gospodina Ra&#269;ana, danas moram, kako bih bio dosljedan, istaknuti najavljene promjene poreznog sustava dalekose&#382;nima, konceptualno osmi&amp;scaron;ljenom reformom. &amp;Scaron;to vi&amp;scaron;e, po mome optimisti&#269;kom mi&amp;scaron;ljenju, predlo&#382;ene promjene nisu rezultat dosada&amp;scaron;njeg na&#269;ina razmi&amp;scaron;ljanja, one su &amp;bdquo;novo u krilu starog&amp;ldquo;.

	Javnost i sredstva javnog priop&#269;avanja fokus svoga interesa na&amp;scaron;li su u najavljenom pove&#263;anju PDV&#45;a sa 23 na 25%. Iako je najavljeno pove&#263;anje PDV&#45;a va&#382;no ono nikako nije bitna novina. Bitna novina ostala je &amp;bdquo;neprijmje&#263;ena&amp;ldquo;, sukladno staroj hrvatskoj navadi po kojoj nikome ne smijemo priznati da je bilo &amp;scaron;to dobro u&#269;inio, a predstavlja najavljeno pove&#263;anje neoporezivog dohotka od sada&amp;scaron;njih 1.800 kuna na 3.000 kuna. Ostao je tako&#273;er gotovo nezapa&#382;en prijedlog po kojem &#263;e se osnovne &#382;ivotne potrebe ubudu&#263;e oporezovati po ni&#382;om od op&#263;e porezne stope. Turisti&#269;ki djelatnici &amp;scaron;ute da im je smanjen PDV; i dalje smatram da preferencijalni polo&#382;aj turizma nije dobro rje&amp;scaron;enje kako za odnosnu granu tako i za cjelokupno gospodarstvo. Stoga, predla&#382;em da se porezni tretman turizma ponovno preispita.

	Odmah, kavi ve&#263; jesmo, su se pojavili glasnogovornici koji su &amp;bdquo;plakali&amp;ldquo; zbog pove&#263;ane stope PDV&#45;a i gotovo ignorirali pove&#263;anje neoporezivog dijela dohotka. Najavljene promjene, po mojem mi&amp;scaron;ljenju, ispravno je komentirati na slijede&#263;i na&#269;in:

	&#45; Pove&#263;anje PDV&#45;a ima u&#269;inak neizravne devalvacije i dodatni motiv za pove&#263;anje &amp;scaron;tednje &amp;scaron;to je temeljni problem reprodukcije u hrvata.

	&#45; Pove&#263;anje neoporezivog djela dohotka predstavlja izravnu subvenciju granama kao &amp;scaron;to su tekstilna industrija, ko&#382;na industrija, drvna industrija, prerambena industrija, itd..., gotovo sve na&amp;scaron;e gospodarske grane.

	&#45; Uv&#273;enje manjih poreznih stopa PDV&#45;a pokazuje socijalnu senzibilnost Kukuriku koalicije, posebice SDP&#45;a. Ovome bi se moglo pridodati najavljeno oporezivanje imovine koje mi se, s ekonomskog motri&amp;scaron;ta, ne &#269;ini mudrim.

	&#45; I dalje izra&#382;avam ozbiljne rezerve prema turizmu i ugostiteljstvu, ali lobi je lobi.

	Prema tome, ne radi se o jednosmjernoj ulici kao do sada. Ne pove&#263;ava se prvenstveno porezna presija. Radi se o reformi poreznog sustava i to upravo onako kako sam to pokazao kao nu&#382;nost u radu (2009) &amp;bdquo;Porezna reforma i hrvatska kriza&amp;ldquo;. Pitanje za&amp;scaron;titne kamate &#263;e vjerojatno vrlo brzo do&#263;i na &amp;bdquo;dnevni red&amp;ldquo;. Pitanje tro&amp;scaron;arina tako&#273;er valja preispitati, s ekonomskog motri&amp;scaron;ta, kako bi se preciznije odredio porezni kapacitet postoje&#263;ih tro&amp;scaron;arina i eventualno uvo&#273;enje novih gtro&amp;scaron;arina. Op&#263;enito, tro&amp;scaron;arine bi trebalo daleko vi&amp;scaron;e koristiti u ekonomsko&#45;politi&#269;kom pogledu. O dobrim stranama za&amp;scaron;titne kamate na kapital pisao sam u vi&amp;scaron;e radova i sada ne&#263;u o tome pisati.

	Pri&#269;a svih pri&#269;a je smanjenje rashodne strane prora&#269;una. Jo&amp;scaron; 2008. godine, kada se je tvrdilo da nema krize, predlagao sam linearno i selektivno smanjenje javnih rashoda. Da smo to u&#269;inili tada bilo bi nam lak&amp;scaron;e sada. Me&#273;utim, u dobroj hrvatskoj maniri na to smo zaboravili. Smanjenje rashodne strane prora&#269;una izravni je odgovor na nerazumni rebalans prora&#269;una iz 1998. godine kada je neo&#269;ekivano veliki priliv poreznih prihoda, zbog uvedenog PDV&#45;a, rezultirao tragi&#269;nim rebalansom koji je polazi&amp;scaron;e, koje je metastaziralo samo po sebi, dana&amp;scaron;njim nedopustivo velikim rashodima.

	I kona&#269;no kreditni rejting. Smanjenje rashodne strane prora&#269;una, s jedne strane, i, reforma poreznog sustava, s druge strane, moraju biti dostatni/zadovoljavaju&#263;i na&amp;scaron;im kreditnim vjerovnicima. Ovom valja pridodati i rezultate referenduma koji &amp;scaron;alju jasni signal o mogu&#263;e druga&#269;ijoj Hrvatskoj u odnosu na onu koja je bila do 22. sije&#269;nja 2012. godine. O&#269;ekujem zadr&#382;avanje kreditnog rejtinga. Nadalje, sre&#263;a u nesre&#263;i je &amp;scaron;to smanjenje kreditnog rejtinga u Italiji i &amp;Scaron;panjolskoj ne da nije podiglo cijenu dodatnog zadu&#382;enja, ve&#263; se je cijena smanjila. Hrvatska mo&#382;e, s pravom, nakon u&#269;injenog o&#269;ekivati da &#263;e joj pripomo&#263;i nova obitelj &amp;ndash; Europska unija. Bila bi to mudra odluka EU.

	http://www.rifin.com

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Gospodarstvo</dc:subject>
      <dc:date>2012-01-30T16:41:16+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>No&#263; muzeja 2012.</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/noc-muzeja-2012/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/noc-muzeja-2012/#When:17:41:58Z</guid>
      <description>Pu&#269;ko otvoreno u&#269;ili&amp;scaron;te Vrbovec i ove se godine uklju&#269;ilo u No&#263; muzeja 2012. Hrvatskog muzejskog dru&amp;scaron;tva. Program &#263;e se odr&#382;ati u petak, 27. sije&#269;nja 2012. od 18:00 sati kada &#263;e po&#269;eti lutkarska predstava za djecu &quot;Pri&#269;a iz je&#382;eve &amp;scaron;ume&quot;. Djeca &#263;e mo&#263;i u&#382;ivati i u radionici izrade eko&#45;lutaka od 19 i 30 te svirci u&#269;enika Glazbene &amp;scaron;kole U&#269;ili&amp;scaron;ta koji &#263;e ih ugostiti po u&#269;ionicama.

	Uspomene na legendarnog akcisjkog junaka Bruce Leeja evocirat &#263;emo u Maloj galeriji od 19:00 sati gdje &#263;e biti izlo&#382;ena skulptura ovoga filmskog junaka kipara Ivana Fijoli&#263;a. Skulptura je posu&#273;ena iz Laube &#45; Ku&#263;e za ljude i umjetnost, poznatnog zagreba&#269;kog muzeja suvremene umjetnosti u vlasni&amp;scaron;tvu Filip Tradea odnosno Tomislava Kli&#269;ka. Kli&#269;ko je djetinjstvo proveo u Vrbovcu te se u dvori&amp;scaron;tu nekada&amp;scaron;nje obitelji Perinn igrao s prijateljima u kru&#382;nom drvoredu, sjenici, koju su nekada&amp;scaron;nji stanari, obrazovani Francuzi zvali Lauba prema njema&#269;koj rije&#269;i laub koja ozna&#269;ava li&amp;scaron;&#263;e.

	U dvorani U&#269;ili&amp;scaron;ta od 21 i 30 nastupaju Borna &amp;Scaron;erca i Ante Gelo koji &#263;e odr&#382;ati neobi&#269;an koncert za fla&amp;scaron;e i gitaru. Tijekom ve&#269;eri &#269;ut &#263;emo i &amp;Scaron;ercarove stihove te vidjeti njegove slike koje &#263;e biti izlo&#382;ene u predvorju dvorane.

	Izvor: POU Vrbovec

	Ovdje mo&#382;ete pogledati plakat

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2012-01-24T17:41:58+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>POZIV NA DARIVANJE KRVI</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/poziv-na-darivanje-krvi/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/poziv-na-darivanje-krvi/#When:17:29:14Z</guid>
      <description></description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-01-24T17:29:14+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Filatelisti&#269;ka izlo&#382;ba povodom 100. obljetnice HKU&#8220;Petar Zrinski&#8220;</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/filatelisticka-izlozba-povodom-100.-obljetnice-hkupetar-zrinski/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/filatelisticka-izlozba-povodom-100.-obljetnice-hkupetar-zrinski/#When:09:29:16Z</guid>
      <description>Po&amp;scaron;ta &#263;e se toga dana &#382;igosat sa ovim &#382;igom, tako da se svijet upozna sa na&amp;scaron;om dugogodi&amp;scaron;njom kulturnom tradicijom.
	&#381;ig je autorsko djelo Stjepana Zdenka Brezari&#263;a, a organizatori su TZ grada Vrbovca i HKUD&amp;ldquo;Petar Zrinski&amp;ldquo; koji je osnovan to&#269;no 18.sije&#269;nja prije 100 godina.
	Vrbov&#269;ani navratite u Po&amp;scaron;tu Vrbovec i po&amp;scaron;aljite svoju po&amp;scaron;tu sa ovim &#382;igom.

	TZ Vrbovec</description>
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2012-01-17T09:29:16+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Fa&#353;nik u VRBOVCU 2012.</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/fasnik-u-vrbovcu-2012/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/fasnik-u-vrbovcu-2012/#When:09:19:58Z</guid>
      <description>Mi, &amp;bdquo;rode&amp;ldquo; i ostale maske prolazimo ulicama grada 12.velja&#269;e. Kre&#263;emo u 11:30 sati sa livade kod tr&#382;nice, idemo ulicama Vrbovca i ponovo dolazimo na isto mjesto u 16:00 sati gdje &#263;emo optu&#382;iti, osuditi i kazniti na&amp;scaron;ega Fa&amp;scaron;nika, je on nam je za kriv &amp;scaron;to su nam penzije male, &amp;scaron;to su pla&#263;e prava crkavica, &amp;scaron;to su ljudi nezaposleni, &amp;scaron;to su poljoprivrednici zakinuti za poticaje, za isplatu mlijeka, pa je sada na&#263;i kravu u selu ravno svjetskom &#269;udu. Kao &amp;scaron;to vidite iz ovo malo nabrojanog grijesi su mu veliki i On mora odgovarati. Na&amp;scaron; sud je brz i u&#269;inkovit.

	Pridru&#382;ite nam se i budite i Vi dio ovog &#269;asnog suda bar na jedan dan!

	Prijavnicu za sudjelovanje preuzmite OVDJE

	TZ Vrbovec</description>
      <dc:subject>Zabava</dc:subject>
      <dc:date>2012-01-17T09:19:58+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Mitologija petka trinaestog</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/mitologija-petka-trinaestog1/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/mitologija-petka-trinaestog1/#When:06:19:11Z</guid>
      <description>Danas je petak, 13. svibnja. Ve&#263;ina &#263;e re&#263;i &amp;ndash; pa &amp;scaron;to, dan kao i svaki drugi, ju&#269;er je bio dvanaesti, a sutra &#263;e biti &#269;etrnaesti. Ali, nevjerojatan je i broj onih koji &#263;e tijekom dana&amp;scaron;njeg dana barem jednom konstatirati notornu &#269;injenicu da je danas trinaesti dan mjeseca koji kao, eto, &quot;pada&quot; u petak. U bezna&#269;ajnim sitnicama tipa &amp;ndash; honorar jo&amp;scaron; nije stigao na &#382;iro ra&#269;un ili kakav nerzovan razgovor s pretpostavljenim na poslu, mnogima &#263;e biti opasan znak turobnog dana kojeg je trebalo prespavati. Jer, to svi znamo, 13 je sam po sebi nesretan broj, a kad se tome doda i jo&amp;scaron; petak, stupanj o&#269;ekivane nesre&#263;e postaje toliki da se oni manje hrabri (ili vi&amp;scaron;e ludi) odlu&#269;e na maksimalan oprez i ostanu doma.

	Izbjegavaju&#263;i svaku aktivnost, ostaju&#263;i u dobrovoljnoj izolaciji doma, nadaju se da &#263;e preduhitriti o&#269;ekivanu nesre&#263;u. Prema psiholozima, rije&#269; je o paraskevdekatrifobiji, znantveno dokazanoj fobiji od datuma &amp;ndash; petak 13., &amp;scaron;to je samo te&#382;i oblik ra&amp;scaron;irenijeg straha od svega &amp;scaron;to je povezano s brojem 13. ili, &amp;scaron;to bi psiholozi rekli, paraskevdekatrifobija, jo&amp;scaron; jedna u nizu fobija suvremenog &#269;ovjeka.

	Ma koliko to smatrali efemernim, strah od broja 13 izborio je svoj legitimitet. Tako &#263;e vam arhitekti, primjerice, re&#263;i da &amp;bdquo;vi&amp;scaron;e od 80 posto nebodera u svijetu uop&#263;e nema 13. kat&amp;ldquo;, zaboravljaju&#263;i pritom da je takvo istra&#382;ivanje, u stvari nemogu&#263;e provesti. Oni uporniji, &amp;bdquo;stru&#269;njaci straha&amp;ldquo; spremno tvrde da u hotelima &#269;esto ne postoji soba broj 13. No, ako i na sobi ne pi&amp;scaron;e broj &amp;bdquo;13&amp;ldquo; to ne zna&#269;i da ona ne postoji, jer zdrava logika govori da svaki hotel s minimalno 14 soba mora imati i trinaestu sobu. Tako kod tradicionalno sujevernih susjeda Talijana, u renesasnoj Firenzi susre&#263;emo navadu da se ku&#263;e koje se nalaze izme&#273;u ku&#263;nih brojeva 12 i 14 imenuju su brojem 12 i pol. Na primjedbu kako je ku&#263;a 12,5 u nizu ku&#263;a ipak trinaesta, nazagri&#382;eniji povla&#269;e neoboriv argument &amp;ndash; sjetite se samo misije na Mjesec, nesretne misije &quot;Apollo 13&quot;!

	U svom eurocentrizmu, imanentno ukorjenjenom u kr&amp;scaron;&#263;anskom naslje&#273;u, (doista, za&amp;scaron;to su samo praznovjerja Starog svijeta globalizirana?), iracionalan strah (neto&#269;no, jer svaki je strah po definiciji &amp;ndash; iracionalan), za fobije povezane s brojem 13. i s petim danom tjedna uvijek pronalazimo u kr&amp;scaron;&#263;anskoj tradiciji. Tako &#263;emo re&#263;i da je upravo u petak je bio i dan kad je Isus razapet, ili idemo jo&amp;scaron; dublje u pro&amp;scaron;lost tvrde&#263;i kako su upravo u petak Adam i Eva pojeli zabranjeno vo&#263;e, a uostalom, op&#263;e je poznato kako je upravo u petak Kain ubio Abela. Zanimljivo je da jo&amp;scaron; nitko nije odgovorio za&amp;scaron;to bi spomenuti doga&#273;aji za tijek dalje povijesti bili nesretni, jer dijalekti&#269;ki promatrano, upravo su oni slijedom novih doga&#273;anja koji su inicirali, stvorili svijek koji &#382;ivimo.

	Kako bilo, svom lo&amp;scaron;em ugledu petak mo&#382;e zahvaliti kr&amp;scaron;&#263;anskoj predaji. Nakon &amp;scaron;to im se izgnastvo iz rajskog vrta vi&amp;scaron;e nije &#269;inilo kao sna&#382;an argument prokletstva rednog broja jednoga dana, gurui praznovjerja ponudili su novo obja&amp;scaron;njenje, ovaj put u suglasju s nebrojenim teorijama zavjere svetog grala, svete krvi i vitezova templara. Naime, povijesni izvori tvdre kako je srednjovjekovna &amp;bdquo;no&#263; dugih no&#382;eva&amp;ldquo;, krvavo ukinu&#263;e reda vitezova templara, kad je 1307. godine francuski kralj Filip Lijepi u dogovoru s tada&amp;scaron;njim Papom, naredio uhi&#263;enje i pokolj vitezova templara pod optu&#382;bom hereze. Ipak, budimo objektivni, premda ideolo&amp;scaron;ki obojen, to je bio politi&#269;ki sukob oko mo&#263;i... i novca, a to uvijek ide zajedno.

	Mitovi, legende, vjerovanja, obi&#269;aji, sve to &#269;ini koloplet da nam broj 13. bude nesimpati&#269;an. Tako je Juda, taj omra&#382;eni izdajica Isusa, bio 13. gost na Posljednjoj ve&#269;eri. Ili jo&amp;scaron; dublje, u vjerovanjima veli&#269;anstvenog Rima duboko je ukorjenjena prispodoba da sastanak vje&amp;scaron;tica uvijek podrazumjeva njih 12, dok je 13. mjesto &#269;uvano za njega &amp;ndash; Vraga osobno.

	Postoji neki dubok i skriven razlog zbog &#269;ega je povijest svijeta, opet eurocentri&#269;na i kr&amp;scaron;&#263;anska, smatrala sve do broja 12 cjelovitim i sretnim, a nakon njega dolaze problemi, dolazi nemir koji naru&amp;scaron;ava harmoniju broja 12. Tako je 12 mjeseci u godini, 12 je apostola, 12 zodija&#269;kih znakova, 12 gr&#269;kih bogova na Olimpu.

	Novovjeka mitologija broja 13. ima i svoje mitove zasnovane, uglavnom, na poluinformacijama. &amp;bdquo;Crni petak&amp;ldquo; poznati je burzovni krah krajem dvadesetih pro&amp;scaron;log stolje&#263;a na Wall Streetu, u stvari, dogodio se u &#269;etvrtak, no vijest su objavile europske novine tek u petak. Kako tada nije bilo interneta i televizije, &#269;etvrtak je (p)ostao petak.</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2012-01-13T06:19:11+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>ELEMENTAL predstavlja svoj prvi online DVD!</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/elemental-predstavlja-svoj-prvi-online-dvd/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/elemental-predstavlja-svoj-prvi-online-dvd/#When:16:38:18Z</guid>
      <description>Sukladno tome odlu&#269;ili su se predstaviti svoj prvi online DVD nakon iscrpnih priprema i prikupljanja najkvalitetnijeg materijala.
	
	Online DVD uklju&#269;uje &#269;ak 15 pjesama snimljenih na fenomenalnom koncertu Elementala odr&#382;anom krajem 2010. u zagreba&#269;kom klubu Boogaloo, a mo&#382;ete ga besplatno pogledati na njihovoj slu&#382;benoj web stranici: www.elemental.hr
	
	U&#382;ivajte u jo&amp;scaron; jednom poklonu benda Elemental i to iz udobnosti vlastitog naslonja&#269;a &amp;ndash; odaberite svoje omiljene pjesme i u&#382;ivajte u nabrijanoj svirci Elementala.
	
	Elemental je svoj prvi besplatni online DVD ostvario uz pomo&#263; ekipe Transmeet TV. Bend trenuta&#269;no radi na novim pjesmama, a ako vam ovaj online DVD koncerta nije dovoljan, posjetite neki od Elementalovih koncerata.
	
	M. R.
	Foto: Maja Bota

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Zabava</dc:subject>
      <dc:date>2012-01-12T16:38:18+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>DM zelena turneja</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/dm-zelena-turneja/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/dm-zelena-turneja/#When:08:23:27Z</guid>
      <description>DM zelena turneja starta u Dubrovniku, a uklju&#269;uje do&#269;eke u nekoliko hrvatskih gradova (Makarska, Split, Zadar, Gospi&#263;, Rijeka) ispred dm poslovnica uz informativni i zabavni program. DOK&#45;ING XD elektri&#269;ni automobil &#263;e se mo&#263;i osvojiti u nagradnoj igri dm&#45;a u sklopu DM Green City Projecta.

	DM zeleni tim koji &#263;e putovati XD elektri&#269;nim autom od Dubrovnika do Geneve &#269;init &#263;e zagreba&#269;ki raper i organizator Green City Projecta Marko Lasi&#263; Nered, voditelj i komi&#269;ar Mario Petrekovi&#263; te Tomislav Bo&amp;scaron;ko, generalni direktor DOK&#45;ING&#45;a. Cijela turneja &#263;e se konstantno snimati i oblikovati u dokumentarni film koji &#263;e obra&#273;ivati problematiku i aktualnosti vezane uz elektri&#269;ni auto, a na primjeru iz prakse te &#263;e se premijerno prikazivati u kinu Europa.

	DM Green City Project 2012 pod generalnim je pokroviteljstvom dm&#45;a te se odr&#382;ava kroz 3 mjeseca (travanj, svibanj, lipanj) i 4 glavna eventa kojima se obilje&#382;avaju va&#382;ni datumi u ekologiji i za&amp;scaron;titi prirode, uz &#269;itav niz popratnih ekolo&amp;scaron;kih akcija i inicijativa.

	Ciljevi DM zelene turneje su senzibilizirati &amp;scaron;iru hrvatsku javnost o manjku infrastrukture potrebne za punjenje elektri&#269;nih vozila, skrenuti pa&#382;nju hrvatske javnosti da je dr&#382;ava Hrvatska jedina dr&#382;ava u Europi koja ne subvencionira kupnju elektri&#269;nih vozila niti je na bilo koji na&#269;in poti&#269;e te informirati i educirati &amp;scaron;iru hrvatsku javnost i potencijalne korisnike o prednostima elektri&#269;nih vozila, a na zabavan i le&#382;eran na&#269;in.

	Vi&amp;scaron;e informacija o svemu na: www.greencity.hr

	makarska&#45;hr.com</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2012-01-10T08:23:27+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Vincekovo 2012</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/vincekovo-2012/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/vincekovo-2012/#When:14:47:49Z</guid>
      <description>I ove godine Udruga vinara i vinogradara ve&#263; tradicionalno organizira VINCEKOVO , drevni obi&#269;aj kada vinogradar ide prvi put u novoj godini u svoj vinograd.

	Dana 22.sije&#269;nja sredi&amp;scaron;nja sve&#269;anost orezivanja &amp;bdquo;trseka&amp;ldquo; uz odgovaraju&#263;i ceremonijal kojeg &#263;e izvesti &amp;bdquo;ceremonijal me&amp;scaron;tri&amp;ldquo; Ma&#273;erec Zlatko i Gotal Darko,bit &#263;e u vinogradu obitelji DRA&#381;ENA PRELOGA u Starim Goricama.

	Program:

	11:00&#45;12:00 okupljanje sudionika i gostiju u sredi&amp;scaron;tu sela Lovre&#263;ka Varo&amp;scaron; &amp;ndash;kod dru&amp;scaron;tvenog doma
	12:00 formiranje sve&#269;ane povorke i polazak prema vinogradu doma&#263;ina
	12:.15 sve&#269;anost rezidbe u vinogradu uz me&amp;scaron;tre ceremonijala

	
	12:45 vinogradarski domjenak za &#269;lanove udruge i goste na imanju doma&#263;ina uz tambura&amp;scaron;ki sastav SVITA.

	
	Posjetite ovaj jedinstven doga&#273;aj na&amp;scaron;ega naroda i kraja.

	TZ&#45;Vrbovec</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-01-05T14:47:49+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Adrenalinski show uo&#269;i mu&#353;kog slaloma!</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/adrenalinski-show-uoci-muskog-slaloma/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/adrenalinski-show-uoci-muskog-slaloma/#When:07:16:13Z</guid>
      <description>Uo&#269;i prve vo&#382;nje mu&amp;scaron;kog slaloma 5. sije&#269;nja oko 14.10 sati Belgijanac Cedric Dumont izvest &#263;e wingsuit jump, spektakularan let u posebno dizajniranom odijelu s krilima.
	
	Dumont &#263;e isko&#269;iti iz helikoptera iznad TV tornja, preletjeti Crveni spust te uz pomo&#263; padobrana sletjeti u Gornju Bistru.

	Tijekom spektakularnog leta posti&#382;u se brzine i do 140 km/h, izazovne i za TV kamere koje &#263;e pratiti Red Bullovog wingsuit leta&#269;a.
	
	M. Z.</description>
      <dc:subject>Zabava</dc:subject>
      <dc:date>2012-01-05T07:16:13+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>OBAVJEST KORISNICIMA KOMUNALNE USLUGE SAKUPLJANJA I ODVOZA KOMUNALNOG OTPADA</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/obavjest-korisnicima-komunalne-usluge-sakupljanja-i-odvoza-komunalnog-/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/obavjest-korisnicima-komunalne-usluge-sakupljanja-i-odvoza-komunalnog-/#When:10:59:52Z</guid>
      <description>Po&amp;scaron;tovani !

	KOMUNALAC VRBOVEC, d.o.o. kao isporu&#269;itelj komunalne usluge sakupljanja i odvoza komunalnog otpada s danom 01.01.2012.godine prelazi na novi na&#269;in sakupljanja i odvoza komunalnog otpada.

	Komunalni otpad sakupljati &#263;e se i odvoziti isklju&#269;ivo iz standardiziranih i tipiziranih posuda za otpad ozna&#269;enih logotipom isporu&#269;itelja (posude za komunalni otpad zapremine 120 litara i 240 litara ili spremnici zapremine 660, 1100, 5000 i 7000 litara).

	Ukoliko koli&#269;ina komunalnog otpada prema&amp;scaron;uje volumen posude ili spremnika, otpad se mo&#382;e odlo&#382;iti i u tipizirane plasti&#269;ne vre&#263;e za otpad ozna&#269;ene logotipom isporu&#269;itelja zapremine 120 litara.

	Tipizirane plasti&#269;ne vre&#263;e za otpad, posude za otpad i spremnici mogu se nabaviti svakog radnog dana u sjedi&amp;scaron;tu KOMUNALCA VRBOVEC, d.o.o. u Vrbovcu, Kolodvorska 29 a vre&#263;e za otpad i kod voza&#269;a specijalnih vozila komunalnog otpada prilikom sakupljanja.

	Cijena tipizirane plasti&#269;ne vre&#263;e za otpad je 12,00 kn.

	Otpad koji nije odlo&#382;en na naprijed navedeni na&#269;in KOMUNALAC VRBOVEC, d.o.o. nije du&#382;an sakupiti.

	&amp;nbsp;

	Korisnik usluge je obvezan najkasnije u roku od 8 dana od dana nastanka promjene obavijestiti isporu&#269;itelja usmeno na zapisnik ili u pisanoj formi o stjecanju prava vlasni&amp;scaron;tva ili prava kori&amp;scaron;tenja gra&#273;evine, odnosno posebnog dijela gra&#273;evine, kao i o svim promjenama koje se odnose na promjenu tvrtke, promjenu adrese na koju se &amp;scaron;alju ra&#269;uni, promjenu namjene prostora ili djelatnosti i drugim relevantnim promjenama koje utje&#269;u na me&#273;usobne odnose u kori&amp;scaron;tenju usluge.

	Korisnik usluge je du&#382;an isporu&#269;itelju prilo&#382;iti i dokaz o vlasni&amp;scaron;tvu gra&#273;evine ili posebnog dijela gra&#273;evine (izvadak iz zemlji&amp;scaron;nih knjiga ili drugu ispravu temeljem koje je ste&#269;eno pravo vlasni&amp;scaron;tva nekretnine) odnosno ugovor kojim je stekao pravo kori&amp;scaron;tenja.

	Sve obavijesti i zahtjeve korisnik usluge podnosi isporu&#269;itelju u sjedi&amp;scaron;tu isporu&#269;itelja, u Vrbovcu, Kolovorska 29, svakog radnog dana u vremenu od 7,00 do 15,00 sati.

	Sva Va&amp;scaron;a pitanja mo&#382;ete postaviti na sljede&#263;i na&#269;in:

	&#45; e&#45;po&amp;scaron;ta: info@komunalac&#45;vrbovec.hr

	&#45; besplatni telefon 0800&#45;23&#45;23&#45;22.

	&#45; op&#263;i uvjeti isporuke sakupljana, odvoza&amp;nbsp;i zbrinjavanja komunalnog otpada

	S po&amp;scaron;tovanjem,

	DIREKTOR:

	Ivan Kust, dipl.oec.

	U Vrbovcu, 21.10.2011.godine</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-01-04T10:59:52+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Proslavite NOVU GODINU na zagreba&#269;kim trgovima!</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/proslavite-novu-godinu-na-zagrebackim-trgovima/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/proslavite-novu-godinu-na-zagrebackim-trgovima/#When:06:41:43Z</guid>
      <description>Tako &#263;e se uz do&#269;ek na sredi&amp;scaron;njem zagreba&#269;kom trgu, posjetitelji mo&#263;i razveseliti i na Britanskom trgu gdje &#263;e nas u Novu godinu uvesti grupa TBF, dok &#263;e na Gradecu, u sklopu manifestacije Gri&#269;evanje, nastupati Kawasaki 3p i Labosh.

	Slavit &#263;e se i na Zrinjevcu i to u ritmu evergreena &#39;60.&#45;ih i &#39;70.&#45;ih, koje &#263;e izvoditi grupa Zocioni.

	Na Kvaternikovom trgu u &amp;scaron;atoru, organizira se do&#269;ek uz naplatu od 90,00kn, a sve prisutne zabavit &#263;e DJ i grupa Spas u zadnji &#269;as.

	Za one kojima novogodi&amp;scaron;nja no&#263;, ne&#263;e biti dovoljna, na Zrinjevcu se 1. sije&#269;nja, priprema repriza do&#269;eka Nove godine uz nastup Waltera Neugebauera &amp;amp; The Cadillac, a Turisti&#269;ka zajednica grada Zagreba pripremila je i iznena&#273;enje za brojne strane turiste koji &#263;e tih dana boraviti u Zagrebu. Naime, 1. sije&#269;nja u Gradskom kazali&amp;scaron;tu Komedija, Turisti&#269;ka zajednica samo za njih u 19 sati prire&#273;uje veliku Novogodi&amp;scaron;nju folklornu ve&#269;er.

	Uz Novogodi&amp;scaron;nju folklornu ve&#269;er, Turisti&#269;ka zajednica grada Zagreba u suradnji s ustanovom Academia Cravatica, poklanja svim gra&#273;anima i posjetiteljima Zagreba Smjenu stra&#382;e s konjima, koju izvodi Po&#269;asna satnija Kravat pukovnije. Sve&#269;ani ceremonijal smjene stra&#382;e i ophodnje gradom, odr&#382;at &#263;e se 31. prosinca, s po&#269;etkom u 12.00 sati, nakon pucnja topa s kule Lotr&amp;scaron;&#269;ak. U ceremoniji sudjeluje cijeli postroj od 12 vojnika te konji, nakon &#269;ega se postavlja stra&#382;a na predvi&#273;enim pozicijama, ujedno atraktivnim turisti&#269;kim lokacijama: Markov trg, Trg ban Jela&#269;i&#263;a i Gospin kip na Kaptolu.

	http://www.zagreb&#45;touristinfo.hr/</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-12-30T06:41:43+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>NOVA GODINA na Trgu Petra Zrinskog</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/nova-godina-na-trgu-petra-zrinskog/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/nova-godina-na-trgu-petra-zrinskog/#When:11:15:18Z</guid>
      <description>Pred nama je najdu&#382;a no&#263; u godini koja polako odlazi u zaborav,a na vrata ve&#263; kuca Nova. Ako ste u Vrbovcu iza&#273;ite na gradski trg i pridru&#382;ite nam se na do&#269;eku kojeg i ove godine organiziramo za sve one koji se &#382;ele proveseliti uz prijatelje,poznanike,susjede.

	Taktovima valcera u novu &#263;e nas uvesti glazbeni sastav &quot;REA&quot; uz prekrasni vatomet.

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Vrbov&#269;ani i gosti Vrbovca &#45; vidimo se na Trgu Petra Zrinskog 31.12. u 22:00 sata.

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-12-28T11:15:18+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Obavijest Ureda dr&#382;avne uprave u Zagreba&#269;koj &#382;upaniji</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/obavijest-ureda-drzavne-uprave-u-zagrebackoj-zupaniji/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/obavijest-ureda-drzavne-uprave-u-zagrebackoj-zupaniji/#When:10:30:53Z</guid>
      <description></description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-12-27T10:30:53+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Cenacolo: &#381;ive jaslice</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/cenacolo-zive-jaslice/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/cenacolo-zive-jaslice/#When:06:56:46Z</guid>
      <description>&amp;nbsp; Udruga Cenacolo &#263;e se i ove godine uklju&#269;iti u blagdanska doga&#273;anja u na&amp;scaron;em gradu.

	Tako &#263;e 24.12.2011. u 19:00 sati na Ljetnoj pozornici u Vrbovcu

	postaviti, ve&#263; tradicionalno , &#381;ive jaslice.

	Posjetite ovaj doga&#273;aj i povedite najmla&#273;e koji &#263;e imati priliku vidjeti 

	neke od &#382;ivotinja koje nisu vidjeli ili uop&#263;e ili jako dugo.

	izvor: tz&#45;vrbovec</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-12-23T06:56:46+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>BO&#381;I&#262; NA KLIZALJKAMA: Veliki party na &#352;alati</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/bozic-na-klizaljkama-veliki-party-na-salati/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/bozic-na-klizaljkama-veliki-party-na-salati/#When:06:20:57Z</guid>
      <description>Povodom nadolaze&#263;ih bo&#382;i&#263;nih i novogodi&amp;scaron;njih blagdana klizali&amp;scaron;ta Podru&#382;nice Upravljanje sportskim objektima radit &#263;e prema sljede&#263;em rasporedu:

	Klizali&amp;scaron;te Dom sportova

	subota, 24.12. &#45; od 10:30 &#45; 12:00 h

	nedjelja, 25.12. &#45; nema rekreacije

	ponedjeljak, 26.12. &#45; nema rekreacije

	subota, 31.12. &#45; 10:30 &#45; 12:00 h

	nedjelja, 01.01. &#45; nema rekreacije

	petak, 06.01. &#45; 12:00 &#45; 13:30 h; 20:00 &#45; 21:30 h

	Klizali&amp;scaron;te Velesajam

	subota, 24.12.. &#45; nema rekreacije

	nedjelja, 25.12. &#45; nema rekreacije

	ponedjeljak, 26.12. &#45; 20:00 &#45; 21:30 h

	subota, 31.12. &#45; 10:30 &#45; 12:00 h

	nedjelja, 01.01. &#45; nema rekreacije

	petak, 06.01. &#45; 20:00 &#45; 21:30 h

	Bo&#382;i&#263;ni party na &amp;Scaron;alati

	Klizali&amp;scaron;te na &amp;Scaron;alati radit &#263;e i za vrijeme blagdana. Tako je za Badnjak, 24.12., klizali&amp;scaron;te otvoreno od 10:30 do 12:00 sati. Na ovom najpopularnijem zagreba&#269;kom klizali&amp;scaron;tu povodom proslave blagdana, tradicionalno &#263;e se odr&#382;ati Bo&#382;i&#263;ni disco party na ledu. Odli&#269;noj atmosferi na ledu pridonijeti &#263;e dobra glazba po izboru na&amp;scaron;ih DJ&#45;a, ali i samih posjetitelja.

	U trosatnom bloku s po&#269;etkom od 18:00 sati i zavr&amp;scaron;etkom u 21:00 sat, te samo jednom kratkom pauzom sigurno &#263;ete se ugodno zabaviti i provesti. Cijena ulaznice je 20,00 kuna, a ukoliko nemate vlastite klizaljke mo&#382;ete ih iznajmiti tako&#273;er po cijeni od 20,00 kuna.

	Ostale dane blagdana, klizali&amp;scaron;te &#263;e raditi prema sljede&#263;em rasporedu:

	ponedjeljak, 26.12. &#45; 10:30 h; 18:00 &#45; 19:30 h; 20:30 &#45; 22:00 h

	subota, 31.12. &#45; 10:30 &#45; 12:00 h

	nedjelja, 01.01. &#45; 18:00 &#45; 21:00 h

	petak, 06.01. &#45; 10:30 h; 18:00 &#45; 19:30 h; 20:30 &#45; 22:00 hFun stranicu Video disco klizali&amp;scaron;ta mo&#382;ete prona&#263;i i na facebook&#45;u.

	Za vrijeme &amp;scaron;kolskih praznika o&#269;ekuju nas dodatni sati rekreativnog klizanja za gra&#273;anstvo na sva tri klizali&amp;scaron;ta, o &#269;emu &#263;emo Vas naknadno obavijestiti.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-12-23T06:20:57+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>LIVE: ALBA VOLAN &#45; KHL MEDVE&#352;&#268;AK 2:3</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/live-alba-volan-khl-medvescak-23/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/live-alba-volan-khl-medvescak-23/#When:06:15:47Z</guid>
      <description>Hokeja&amp;scaron;i Medve&amp;scaron;&#269;aka nakon ro&#273;endanske utakmice u Ledenoj protiv Dinama iz Moskve i poraza na gostovanju u Villachu nakon kaznenih udaraca, ve&#269;eras gostuju u Szekesfehervaru, u Ledenoj dvorani Gabora Ocskayja protiv Sape Fehervar AV 19.

	Medvjedi su se ove sezone s fehervarskim vragovima susreli dvaput. Me&#273;usoban omjer pobjeda je 1:1, s tim da su Medvjedi u Szekesfehervaru uzeli bod u produ&#382;etku, au ledenoj dvorani su u pet minuta rasturili Albu. Na pobjedu na gostovanju kod Albe Medvjedi jo&amp;scaron; uvijek &#269;ekaju i pobjeda bi bila odli&#269;an poklon za Bo&#382;i&#263;.

	Utakmica u Ma&#273;arskoj je po&#269;ela

	0:1 GOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOL

	00:41 Greg Day postigao je pogodak za vodstvo Medvjeda nakon &#269;etrdesetak sekundi utakmice, na asistenciju Adama NAGLICHA i Sa&amp;scaron;e MARTINOVI&#268;A

	00:56 Nakon postignutog pogotka Medvjedi imaju igra&#269;a manje, isklju&#269;en je Tom Zano&amp;scaron;ki, ali su se uspje&amp;scaron;no obranili i doma&#263;ini nisu iskoristili igra&#269;a vi&amp;scaron;e.

	07:09: Medvjedi imaju igra&#269;a vi&amp;scaron;e kod doma&#263;ih je isklju&#269;en Andras BENK zbog dr&#382;anja.

	08:02 Medvjedi nisu imali dugo igra&#269;a vi&amp;scaron;e jer je isklju&#269;en David BRINE.

	0:2 GOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOL

	13:02 Tomislav Zano&amp;scaron;ki postigao je pogodak za vodstvo Medvjeda 2:0, na asistenciju Dario KOSTOVI&#262;A i David BRINEA.

	Zavr&amp;scaron;ila je prva tre&#263;ina.

	Zapo&#269;ela je druga tre&#263;ina Medvjedi jo&amp;scaron; uvijek vode 2:0.

	1:2 GOL

	21:15 Ma&#273;ari su smanjili rezultat, a pogodak je postigao Arpad MIHALY na asistenciju Krisztiana PALKOVUCSA i Adrian TOTHA.

	28:47 Velika tu&#269;a na terenu Alan Letang je napadnut od strane Ma&#273;arskog igra&#269;a, ali Joel PRPICH je odmah sko&#269;io u obranu igra&#269;a i odmah je isklju&#269;en zajedno s igra&#269;em Albe Ladislav SIKORCINOM, igramo s istim brojem igra&#269;a. Vratili su se ka&#382;njeni igra&#269;i na teren 9. minuta prije kraja tre&#263;ine.

	35: 03 Medvjedi imaju igra&#269;a vi&amp;scaron;e kod Albe isklju&#269;en je Balazs LADA, me&#273;utim Medvjedi nisu iskoristili igra&#269;a vi&amp;scaron;e.

	Zavr&amp;scaron;ila je druga tre&#263;ina. Medvjedi vode 2:1.

	Po&#269;ela je tre&#263;a tre&#263;ina, a deset minuta u igri ne&#263;e biti Adama NAGLICHA koji je isklju&#269;en dvije sekunde prije kraja druge tre&#263;ine.

	50:02 Te&amp;scaron;ki prekr&amp;scaron;aj na Franku Banhamu s le&#273;a je udaren i ba&#269;en na ogradu, izgleda da je udario glavom u ogradu. Do&amp;scaron;li su po Banhama i poma&#382;u mu da iza&#273;e s leda. Ma&#273;arski igra&#269; Ladislav SIKORCIN je isklju&#269;en samo na dvije minute, a Raymond razgovara sa slovenskim sucem Dremeljom koji cijelu utakmicu navla&#269;i na stranu doma&#263;ina. Medvjedi imaju igra&#269;a vi&amp;scaron;e.

	1:3 GOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOLLLLLL

	50:23 Sasha POKULOK je postigao pogodak s plave linije samo 21 sekundu nakon &amp;scaron;to je Medve&amp;scaron;&#269;ak dobio igra&#269;a vi&amp;scaron;e. Asistenti su bili Alan LETANG i Greg DAY.

	2:3 GOL

	51:48 Ma&#273;ari su smanjili rezultat nakon nepune dvije minute, pogodak je postigao Attila ORBAN.

	54:23 Medvjedi imaju igra&#269;a vi&amp;scaron;e, isklju&#269;en je kod Albe VOLAN strijelac drugog pogotka Attila ORBAN.

	Medvjedi su pobijedili po prvi put od kad igraju u EBEL&#45;u Albu Volan u gostima.</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2011-12-23T06:15:47+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Rje&#353;enje za blok Badel tra&#382;i se putem interneta</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/rjesenje-za-blok-badel-trazi-se-putem-interneta/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/rjesenje-za-blok-badel-trazi-se-putem-interneta/#When:06:11:33Z</guid>
      <description>Grad Zagreb je, kao ve&#263;inski vlasnik prostora u obuhvatu bloka, odlu&#269;io zapo&#269;eti proces ure&#273;enja bloka Badel, kao jedne od posljednjih nedovr&amp;scaron;enih lokacija u Donjem gradu.

	Ure&#273;enje bloka ujedno &#263;e predstavljati dovr&amp;scaron;etak urbane preobrazbe &amp;scaron;ireg prostora Kvaternikovog trga, zapo&#269;etog jo&amp;scaron; 80&#45;tih godina ure&#273;enjem novoga parka i stambenog kvarta, a nastavljenog dovr&amp;scaron;etkom i preseljenjem tr&#382;nice i ure&#273;ivanjem Kvaternikovog trga.

	Za blok Badel odabrana je forma anketnog natje&#269;aja, kao najpogodnija vrsta natje&#269;aja, jer se njime mogu istra&#382;iti mogu&#263;i koncepti, sadr&#382;aji i kapacitet bloka, a na temelju ograni&#269;enja iz konzervatorskih smjernica, GUP&#45;a i prostornih mogu&#263;nosti lokacije.

	Rezultati natje&#269;aja bit &#263;e podloga za javnu diskusiju, za pronala&#382;enje i pregovaranje sa strate&amp;scaron;kim ulaga&#269;ima te za izradu detaljnog plana ure&#273;enja.

	Natje&#269;aj za blok Badel bit &#263;e prvi hrvatski urbanisti&#269;ko&#45;arhitektonski natje&#269;aj proveden u potpunosti putem interneta i na taj na&#269;in otvoren natjecateljima &#45; arhitektima iz cijelog svijeta.

	Provedba javnog, anketnog, me&#273;unarodnog natje&#269;aja tako &#263;e, osim odabira najkvalitetnijih rje&amp;scaron;enja, ispuniti i zada&#263;u me&#273;unarodne promocije hrvatske arhitektonske scene, ali i Grada Zagreba kao lokacije za nova ulaganja.

	Ure&#273;enje bloka Badel trebalo bi dati poticaj afirmaciji Kvaternikovog trga u donjogradskom tkivu, nadamo se i o&#382;ivljavanju poteza Marti&#263;eve i Vla&amp;scaron;ke. &#381;elja nam je da se taj socijalni prostor, prostor u kojem se nalazimo i dru&#382;imo, pro&amp;scaron;iri s ove uske zone, danas koncentrirane oko Trga bana Jela&#269;i&#263;a, na &amp;scaron;iri donjogradski prostor. Jedan od ciljeva natje&#269;aja je i obnova nekada&amp;scaron;nje destilerije i njeno privo&#273;enje novoj, javnoj namjeni.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-12-23T06:11:33+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>SNJE&#381;NA KRALJICA 2012: Zapo&#269;ela prodaja ulaznica</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/snjezna-kraljica-2012-zapocela-prodaja-ulaznica/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/snjezna-kraljica-2012-zapocela-prodaja-ulaznica/#When:16:25:46Z</guid>
      <description>Start prve vo&#382;nje mu&amp;scaron;kog slaloma 5. sije&#269;nja je u 14:30 sati, dok druga vo&#382;nja najboljih svjetskih slaloma&amp;scaron;a po&#269;inje u 17:30 sati. Ulaznice su ponovno podijeljene u tri zone, Zonu A (Mihaljevac &#45; Dom &#381;eljezni&#269;ara &#45; Mihaljevac), Zonu B (Mihaljevac &#45; &#381;ensko sedlo &#45; Mihaljevac) i Zonu C (Stubi&#269;ke toplice &#45; Apartmanska ku&#263;a &quot;Snje&#382;na kraljica&quot; &#45; Stubi&#269;ke toplice).

	Ulaznice za &#382;ensku utrku dostupne su po cijeni od 60 kuna za odrasle, dok cijena ulaznice za djecu od 7 do 15 godina iznosi 25 kuna. Cijene ulaznica za mu&amp;scaron;ku utrku iznose 100 kuna za odrasle i 40 kuna za djecu.

	Cijena paketa ulaznica za obje utrke za odrasle iznosi svega 120 kuna, a za djecu od 7 do 15 godina 50 kuna. Za djecu do sedam godina u pratnji roditelja ulaz je besplatan za oba dana.

	Uz atraktivne utrke &#382;enskog i mu&amp;scaron;kog slaloma i nastup najboljih svjetskih slaloma&amp;scaron;ica i slaloma&amp;scaron;a na Sljemenu, u cijeni svih vrsta ulaznica je uklju&#269;en prijevoz, koncerti na Krumpiri&amp;scaron;tu, zabavne i nagradne igre sponzora, te ponovno besplatna hrana i pi&#263;e!

	Prema prognozi Dr&#382;avnog hidrometeorolo&amp;scaron;kog zavoda ovoga vikenda sti&#382;e zahla&#273;enje s padavinama i zna&#269;ajniji pad temperatura pa je tako ve&#263; tijekom vikenda mogu&#263; prvi ja&#269;i ovogodi&amp;scaron;nji snijeg na Sljemenu.

	S padom temperatura i zahla&#273;enjem, radnici Skijali&amp;scaron;ta Sljeme zapo&#269;et &#263;e ovog vikenda i sa zasnje&#382;enjem staza na Sljemenu snje&#382;nim topovima.

	Svi ostali pripremni radovi organizacije utrka u zavr&amp;scaron;noj su fazi i u skladu s rokovima.

	U pripremi, organizaciji i realizaciji utrka na same dane odr&#382;avanja sudjeluje vi&amp;scaron;e od 2.000 ljudi.

	Foto: Mario &#262;U&#381;I&#262;</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2011-12-18T16:25:46+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>ZAKLADA ANA RUKAVINA: Bo&#382;i&#263;ni koncert &#8220;&#381;elim&#8230;</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zaklada-ana-rukavina-bozicni-koncert-zelim/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zaklada-ana-rukavina-bozicni-koncert-zelim/#When:07:16:45Z</guid>
      <description>Sada ve&#263; tradicionalni koncert okupit &#263;e poznata imena doma&#263;e estrade: Boris Novkovi&#263;, Dra&#382;en Ze&#269;i&#263;, E.T., Feminem, Goran Karan, Halid Be&amp;scaron;li&#263;, Iva Herceg, Ivana i Marija Husar, Jasmin Stavros, Jole, Klapa Intrade, Luka Ni&#382;eti&#263;, Maja &amp;Scaron;uput, Massimo, Miroslav &amp;Scaron;koro, Novi fosili i Prljavo kazali&amp;scaron;te te priu&amp;scaron;titi gra&#273;anima nezaboravnu besplatnu glazbenu no&#263; uz izravan prijenos na Novoj TV.

	U cilju prikupljanja sredstava za daljnju tipizaciju krvi koja je izuzetno va&#382;na kako bi hrvatski Registar krvotvornih mati&#269;nih stanica bio &amp;scaron;to operativniji i dostupniji za pretragu nesrodnih donatora krvotvornih mati&#269;nih stanica, tijekom koncerta bit &#263;e aktivan call centar u kojemu &#263;e ugledna lica iz hrvatskog javnog &#382;ivota prikupljati sredstva za daljnji rad Zaklade i Banke krvi iz pupkovine.

	Djelovanjem Zaklade Ana Rukavina do sada je spa&amp;scaron;eno 13 &#382;ivota, a svi gra&#273;ani izme&#273;u 18 i 40 godina starosti koji se &#382;ele upisati u Registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih mati&#269;nih stanica mo&#263;i &#263;e to u&#269;initi tako&#273;er u petak, 16. prosinca, od 13 do 16 sati u &amp;scaron;atoru na Trgu i to ispuniv&amp;scaron;i pristupnicu i davanjem uzorka krvi za HLA tipizaciju.

	U ulozi donora, ali i prodava&#269;a promotivnih materijala Zaklade na&#263;i &#263;e se lica Nove TV te brojni prijatelji Zaklade poput Boris Banovi&#263;a, Mirne Maras, Ivane Tomi&#263;, Jurice Radovi&#263;a, Dorijana Elezovi&#263;a, &amp;Scaron;ime Su&amp;scaron;i&#263;a, Viktorije Novosel, Ivane &amp;Scaron;utej, Ivice Prtenja&#269;e, Roberta Zubera i Sanje Mikleu&amp;scaron;evi&#263;.

	Svi gra&#273;ani, do 24. prosinca, pozivom na humanitarni telefon 060 9000, mogu donirati 5,00 kn (+ PDV ukupno 6,15 kn) i na taj na&#269;in pomo&#263;i u spa&amp;scaron;avanju ljudskih &#382;ivota &#45; sva sredstva prikupljena putem humanitarnog telefona utro&amp;scaron;iti &#263;e se za HLA tipizaciju donatora.</description>
      <dc:subject>Zabava</dc:subject>
      <dc:date>2011-12-13T07:16:45+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Donesen prora&#269;un Zagreba&#269;ke &#382;upanije za 2012.</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/donesen-proracun-zagrebacke-zupanije-za-2012/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/donesen-proracun-zagrebacke-zupanije-za-2012/#When:14:47:17Z</guid>
      <description>Kao i ove godine najvi&amp;scaron;e novca &amp;ndash; 102.998.096,00 kn odnosno gotovo 37,5 posto ukupnog Prora&#269;una namijenjeno je Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu, &amp;scaron;port i tehni&#269;ku kulturu. Za Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb predvi&#273;eno je 39.801.000,00 kn, za Upravni odjel za gospodarstvo 21.055.000,00 kn, za Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i &amp;scaron;umarstvo 20.828.000,00 kn, dok je za Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu namijenjeno 20.419.000,00 kn itd.

	&#381;upan Zagreba&#269;ke &#382;upanije Stjepan Ko&#382;i&#263; istaknuo je kako je ovakav Prora&#269;un realan i ostvariv. Nazna&#269;io je i kako se prihodovna strana Prora&#269;una za 2011. godinu ostvarila uz kredit od 10 milijuna kuna koji se koristi za nastavak kapitalne izgradnje u &amp;scaron;kolstvu kao i 2 milijuna kuna depozita za kreditiranje u poljoprivredi. Navedena sredstva ne planiraju se u prihodovnoj strani za idu&#263;u godinu i to je razlog radi kojeg je Prora&#269;un za 2012. godinu ni&#382;i za 3,96 posto &amp;ndash; pojasnio je Ko&#382;i&#263;. Tako&#273;er, naglasio je kako se Prora&#269;un za idu&#263;u godinu planirao na osnovu ostvarenja ovogodi&amp;scaron;njeg Prora&#269;una. Tako su ove godine prihodi na dan 30. studenog bili ve&#263;i za 18,5 milijuna kuna u odnosu za pro&amp;scaron;lu godinu, dok su na isti dan rashodi bili manji za 3 milijuna kuna u odnosu na pro&amp;scaron;lu godinu. Prora&#269;un je izglasan s 23 glasa za i 8 glasova protiv.

	Na sjednici je prihva&#263;en Plan za&amp;scaron;tite i spa&amp;scaron;avanja Zagreba&#269;ke &#382;upanije kao i Plan civilne za&amp;scaron;tite Zagreba&#269;ke &#382;upanije. Donesena je i odluka o osnivanju dviju postrojbi i to Specijalisti&#269;ke postrojbe civilne za&amp;scaron;tite za spa&amp;scaron;avanje iz ru&amp;scaron;evina i Specijalisti&#269;ke postrojbe za za&amp;scaron;titu i spa&amp;scaron;avanje iz vode.

	Skup&amp;scaron;tina Zagreba&#269;ke &#382;upanije dala je pozitivno mi&amp;scaron;ljenje na prijedlog promjene podru&#269;ne pripadnosti naselja Ilova&#269;ak, Desni Degoj, Gornja Bu&#269;ica, Donja Bu&#269;ica, Gornje Tabori&amp;scaron;te, Donje Tabori&amp;scaron;te, Zaloj, Gra&#269;anica &amp;Scaron;i&amp;scaron;ine&#269;ka i Pokupska Slatina na na&#269;in da se izdvoje iz sastava Grada Gline u Sisa&#269;ko&#45;moslava&#269;koj &#382;upaniji i pripoje Op&#263;ini Pokupsko u Zagreba&#269;koj &#382;upaniji. Kona&#269;nu odluko o tome donijet &#263;e Sabor Republike Hrvatske.

	Na aktualnom satu vije&#263;nike je zanimalo u kojoj je fazi projekt kojim &#381;upanija financira ugradnju solarnih kolektora u ku&#263;anstva, kako teku radovi na izgradnji &amp;scaron;kolske&#45;&amp;scaron;portske dvorane pored O&amp;Scaron; Pavao Belas u Brdovcu i kad se o&#269;ekuje njen zavr&amp;scaron;etak, te u kojoj je fazi izdavanje dozvola za izgradnju trgova&#269;kog centra IKEA u Rugvici. Vije&#263;nici su pitali kada &#263;e se u isto&#269;nom dijelu &#381;upanije osigurati jedna de&#382;urna ljekarna, koliko je koja op&#263;ina u &#382;upaniji dobila financijskih sredstava za ogrjev, koliko je cesta i kojih asfaltirano u ovoj godini, te ho&#263;e li se uskoro krenuti u asfaltiranje ceste od Greberja do Obedi&amp;scaron;&#263;a. Tako&#273;er, na aktualnom satu je bilo rije&#269;i i o po&#269;etku izgradnje zdravstvene ambulante u Zden&#269;ini, do kuda se do&amp;scaron;lo s realizacijom Integriranog prometnog sustava izme&#273;u Zagreba&#269;ke &#382;upanije i partnera u projektu, koliko se ula&#382;e u turizam u Zagreba&#269;koj &#382;upaniji, kada se o&#269;ekuje otvaranje Distributivnog centra za vo&#263;e i povr&#263;e u Velikoj Gorici itd.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-12-08T14:47:17+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>GNK DINAMO: O&#353;tro opovrgavamo insinuacije o namje&#353;taljci</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/gnk-dinamo-ostro-opovrgavamo-insinuacije-o-namjestaljci/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/gnk-dinamo-ostro-opovrgavamo-insinuacije-o-namjestaljci/#When:14:43:23Z</guid>
      <description>Dinamo je u srijedu zavr&amp;scaron;io susret sa sramotnim rezultatom, zbog kojega su u klubu ve&#263; po&#269;ela poduzimanja odre&#273;enih sankcija, te nikako ne mo&#382;e biti zadovoljan raspletom svoje jesenske epizode u Ligi prvaka.

	No, Dinamo se isto tako nakon &amp;scaron;to je poveo te prilikom izjedna&#269;enja borio za &amp;scaron;to bolji rezultat, a ovako bolan poraz sigurno je bilo kome u klubu bilo te&amp;scaron;ko o&#269;ekivati. Stoga GNK Dinamo jo&amp;scaron; jednom strogo osu&#273;uje sve insinuacije u medijima, kako inozemnim, tako i doma&#263;im, o bilo kakvom pogodovanju rezultata.

	Ju&#269;er je na Maksimiru pobijedila daleko mo&#263;nija i broj&#269;ano superiornija mom&#269;ad koja je bila itekako motivirana zbog velike mogu&#263;nosti prolaska u sljede&#263;u fazu natjecanja, u &#269;emu je naposljetku i uspjela.

	Molimo sve predstavnike medija kao i &amp;scaron;portske djelatnike koji su se uklju&#269;ili u raspravu koja je prili&#269;no poni&#382;avaju&#263;a za ugled na&amp;scaron;ega kluba, nogometa i sporta op&#263;enito da prekinu s istima i otklone bilo kakvu sumnju u rezultat ostvaren na sportskom polju boljom igrom jedne mom&#269;adi.

	Ukoliko se insinuacije u medijima nastave GNK Dinamo &#263;e poduzeti sve legalne mjere za za&amp;scaron;titu svojih prava.

	Foto: Mario &#262;U&#381;I&#262;</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2011-12-08T14:43:23+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>GNK DINAMO: Kruno Jur&#269;i&#263; vi&#353;e nije trener</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/gnk-dinamo-kruno-jurcic-vise-nije-trener/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/gnk-dinamo-kruno-jurcic-vise-nije-trener/#When:14:33:16Z</guid>
      <description>&#45; Ispri&#269;avam se navija&#269;ima zbog ove sramote, to nije jeftina demagogija, na&#263;i &#263;emo na&#269;ina da se iskupimo.&#45; rekao je vidno potresen Zdravko Mami&#263; nakon odluke Izvr&amp;scaron;nog odbora i Nadzornog odbora kluba da smijene Krunu Jur&#269;i&#263;a.

	U press prostorijama dugo se &#269;ekalo na trenere. Dinamov Kruno je odra&#273;ivao zadatak pred kamerama HTV&#45;a i naciji obja&amp;scaron;njavao razloge poraza, a Lyonov Remi Garde je slavio, nakon dugi niz godina Lyon se plasirao u drugi krug Lige prvaka i Francuzi slave veli&#269;anstvenu pobijedu.

	Kruno je do&amp;scaron;ao na presicu skru&amp;scaron;en, tih, bez borbenog garda spram novinara. Posuo se pepelom i tra&#382;io razloge u neiskustvu, mladosti, isklju&#269;enom Leki u 27. minuti, ozlije&#273;enom Beqiraju, i 40 utakmica odigranih u polusezoni. Utakmicu je podijelio na dva dijela, prvi kad je Dinamo parirao igrom i postigao pogodak i drugi kad se dogodio potop.

	Jur&#269;i&#263; je tra&#382;io razlog u neiskustvu igra&#269;a, a sam je postupio zeleno i neiskusno. Ne &#382;ele&#263;i se mije&amp;scaron;ati u taktiku i trenersku koncepciju, Jur&#269;i&#263; je krivac i zbog toga je i dobio otkaz. Pratit &#263;e ga kroz budu&#263;nost i u svim almanasima &#263;e biti zapisano da je bio trener mom&#269;adi koja je imala najgoru gol razliku u dosada&amp;scaron;njoj povijesti Lige prvaka.

	Dinamo je zabio gol s igra&#269;em manje, i kad je signalizirao Be&#263;o (Fatos Beqiraj op.a.) da je ozlije&#273;en trebao ga je zamjeniti, a ne &#269;ekati. Jo&amp;scaron; je Kruno izjavio na presici da su ga htjeli ostvaiti jo&amp;scaron; desetak minuta u drugom poluvremenu da vide ho&#263;e li mo&#263;i, a on im rekao da ne mo&#382;e.

	U drugom poluvremenu od 47 do 52 minute kao da Dinama nije bilo na terenu i kao da su de&#269;ki rekli Lovrenu i njegovim suigra&#269;ima evo zabijajte, treba vam gol razlika jer Ajax gubi u Amsterdamu. Da i Lyon je poklon uzeo i zabijao i punio Dinamovu mre&#382;u sve do 1:7, da im je trebalo vi&amp;scaron;e utrpali bi oni jo&amp;scaron; nekoliko komada.

	Dinamo na drugo poluvrijeme nije niti do&amp;scaron;ao i vaditi se na igra&#269;a manje, je nerealno jer su tri gola primili u tri minute po&#269;etkom drugog poluvremena.

	Da Dinamo je neiskusna mom&#269;ad, ali onda se ne raskida ugovor s najboljim igra&#269;em, Leonardom Cufreom, i zasigurno &#263;emo uskoro i saznati kome je smetao Cufre.

	Dvadeset pet tisu&#263;a gledatelja ve&#263; u 53. minuti utakmice je po&#269;elo napu&amp;scaron;tati Maksimir, tra&#382;ila se Jur&#269;i&#263;eva ostavka, pjevalo se Dinamu.

	Na&#382;alost hrvatski klupski nogomet je trenutno na najni&#382;im granama u Europi i ostaje nam &#269;ekati slijede&#263;e ljeto kad &#263;e nakon Europskog prvenstva u Poljskoj i Ukrajini, Dinamo opet loviti Ligu prvaka s nekim novim ili starim klincima.

	Neki igra&#269;i &#263;e zasigurno i oti&#263;i, a &quot;zvjezde&quot; se trebaju spustiti na zemlju i natopiti dres znojem kako bi zaradili pla&#263;u.

	Krunoslav Jur&#269;i&#263; je krivac kao kapetan broda, me&#273;utim i posada nije bez grijeha, i oni moraju na sebe preuzeti teret krivice!

	Tekst/Foto: Mario &#262;U&#381;I&#262;</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2011-12-08T14:33:16+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>LIGA PRVAKA: GNK Dinamo &#45;&amp;nbsp; Olympique Lyon 1:7</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/liga-prvaka-gnk-dinamo-olympique-lyon-17/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/liga-prvaka-gnk-dinamo-olympique-lyon-17/#When:14:28:10Z</guid>
      <description>U 6.kolu Lige prvaka Dinamo do&#269;ekuje Lyon

	Pred dvadeset pet tisu&#263;a vjernih navija&#269;a Dinamo tra&#382;i &amp;scaron;ansu za prvu pobjedu.

	PRVO POLUVRIJEME

	1&#39; Odmah je jasno kako &#263;e Leko biti stoper. Naravno, odlu&#269;io se na to trener Jur&#269;i&#263; nakon &amp;scaron;to je saznao kako je Gomis u sastavu, a ne ipak ne&amp;scaron;to br&#382;i Lisandro. Gomis pak igra dosta na snagu pa je zbog toga trener Modrih prednost dao iskusnijem Leki.

	4&#39; Dobra situacija za Modre. Sammir je iznio loptu i u prostoru tra&#382;io Beqiraja, ali Lovren je na mjestu.

	5&#39; Prilika za Modre. Lijepo su odigrali na&amp;scaron;i nekoliko dodavanja u sredini da bi na koncu Sammir ostao sam na 20&#45;tak metara, a njegov udarac odlazi preko gola.

	8&#39; Sti&amp;scaron;&#263;u Modri. Nekoliko minuta se ve&#263; igra na polovici Lyona gdje Dinamo mirno gradi svoj napad.

	9&#39; Obzirom da je Ademi upravo napravio drugi prekr&amp;scaron;aj tako &amp;scaron;to je protivnika povla&#269;io rukama s le&#273;a, sudac Clattenburg pozvao ga je na razgovor i rekao kako je ovo zadnji put da &#263;e to pro&#263;i bez kartona.

	10&#39; Evo prvog udarca gostiju. Gourcuff je oku&amp;scaron;ao svoj udarac, ali lopta odlazi preko gola.

	11&#39; Prvi &#382;uti karton na utakmici upravo je zaradio Leko, a gosti imaju priliku iz prekida.

	13&#39; &#381;estok duel imali su sada Beqiraj i Lovren, a na koncu je loptu odnio biv&amp;scaron;i stoper Modrih.

	14&#39; Nekoliko puta su ve&#263; igra&#269;i Dinama izgubili loptu na 40&#45;tak metara od gola Lyona nakon &#269;ega redovito slijedi brza kontra. Naravno, ne treba uop&#263;e napominjati kako se protiv ovako brze i kvalitetne mom&#269;adi ne smiju gubiti lopte u toj fazi napada jer &#263;e Francuzi to znati kazniti.

	15&#39; Sjajna prilika za Lyon!! Fantasti&#269;no je Gourcuff u prazan prostor gurnuo Brianda, ovaj dolazi do lopte malo prije Kelave i prebacuje ga, ali sre&#263;om lopta odlazi tik uz vratnicu.

	18&#39; Calello je neoprezno izgubio loptu na 25 metara od gola Kelave, prvo je poku&amp;scaron;ao Gomis pa potom i Briand da bi na koncu Leko izbio loptu u korner.

	20&#39; Odli&#269;na prilika za Dinamo!! Ademi je sjajno povukao loptu, osvojio puno prostora da bi na 20&#45;tak metara loptu predao Sammiru koji je gubi pa potom osvaja i na koncu puca sa desetak metara, ali ravno u Llorisa. &amp;Scaron;teta.

	25&#39; Odli&#269;no je sada Kova&#269;i&#263; uklizao i sprije&#269;io prodor Konea po desnoj strani.

	28&#39; Crveni karton za Dinamo! Leko je sru&amp;scaron;io Gomisa na 20&#45;tak metara, engleski sudac je procijenio kako se radi o prekr&amp;scaron;aju za &#382;uti karton, a budu&#263;i da je to Leki drugi &#45; Dinamo &#263;e nastaviti s igra&#269;em manje.

	29&#39; Na izlasku s terena stadionom se orilo &quot;Jerko Leko&quot; &amp;scaron;to &#263;e sigurno &quot;doma&#263;em de&#269;ku iz Zagreba&quot; puno zna&#269;iti. Naravno, odvratio je Leko pljeskom, a Dinamo &#263;e utakmicu nastaviti s igra&#269;em manje.

	31&#39; Puca Lovren! Poku&amp;scaron;ao je biv&amp;scaron;i stoper Modrih udarcem s 20&#45;tak metara, ali Kelava je siguran i lopta zavr&amp;scaron;ava u njegovim rukama.

	34&#39; Fantasti&#269;na obrana Kelave!!! Gourcuff je nabacio iz kornera, Lovren sjajno glavom spustio na pet metara gdje je bio Briand koji iz okreta puca, ali Kelava majstorski ulazi u njegov udarac i odbija loptu u korner.

	40&#39; Dinamo vodi!!!!!! Beqiraj je napravio veliki dio posla, sjajno pro&amp;scaron;ao kroz obranu Lyona i pucao, Lloris njegov poku&amp;scaron;aj brani, Be&#263;o se ne predaje i ide na odbijanac te &amp;scaron;alje loptu na drugu vratnicu gdje je sve pratio Kova&#269;i&#263; koji &amp;scaron;alje loptu u mre&#382;u za vodstvo Dinama!!!!!

	40&#39; GGGGGGGGGGGOOOOOOOOLLLLLLLLL!!!!! Dinamo vodi!!!!!!!!!

	45&#39; Gol. Lyon je izjedna&#269;io! Stisnuli su gosti Modre posljednjih minuta, Cissokho je nabacio, a njegov blokirani centar&amp;scaron;ut odlazi preko Kelave, a Gomis samo potvr&#273;uje pogodak. Kakva &amp;scaron;teta!

	Nakon prvog poluvremena na kratki predaha igra&#263;i su oti&amp;scaron;li sa izjedna&#269;enim rezultatom.

	DRUGO POLUVRIJEME

	47&#39; GOL. Lyon vodi u Maksimiru!!!

	48&#39; Novi pogodak!!!! 3:1 za Lyon!!!!!

	52 Novi pogodak Lyona!!!! Nije sada ugodno biti na Maksimiru. Cissokho je pro&amp;scaron;ao lijevom stranom i ubacio, a tamo je ponovno Gomis koji zabija svoj tre&#263;i gol i to je 4:1 za Lyon!!

	64&#39; Novi gol!!!! 5:1 vodi Lyon!!!! Lopez je u&amp;scaron;ao u kazneni prostor s lijeve strane i mirno poslao loptu u kut za novi pogodak gostiju.

	70&#39; GOL. 6:1 za Lyon!!!! Cissokho je jo&amp;scaron; jednom pro&amp;scaron;ao po strani, ubacio u sredinu gdje je bio Gomis koji zabija svoj &#269;etvrti gol i to je 6:1!

	76&#39; Novi gol!!!! Lyon ne prestaje! 7:1 u Maksimiru!

	Dinamo je ve&#269;eras do&#382;ivio potop i dokazao da ipak nije mom&#269;ad koja mo&#382;e parirati klubovima u Europi, dobro odigrane utakmice u pretkolu Lige prvaka, nisu se nastavile i u samoj Ligi. Puno je posla u mom&#269;adi Dinama koja bi trebao i u doma&#263;em prvenstvu briljirati u svojoj igri, a ne mukom dolaziti do golova.</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2011-12-08T14:28:10+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Dugo Selo &#45; grad koji to nije</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/dugo-selo-grad-koji-to-nije/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/dugo-selo-grad-koji-to-nije/#When:07:13:18Z</guid>
      <description>Pretpostavljam da se statusom grada stje&#269;e jedna vrsta administrativne i prora&#269;unske neovisnosti o nekom ve&#263;em sredi&amp;scaron;tu, u ovom slu&#269;aju Gradu Zagrebu, pretpostavljam da smo iz tog razloga krajem devedesetih izgubili ZET&#45;ov javni prijevoz a dobili &#268;azmatransov o &#269;ijoj cijeni i kvaliteti usluge bolje da &amp;scaron;utim.Pretpostavljam da sam zbog statusa grada imao prilike provoditi ugodna sije&#269;anjska jutra na &#45;7 u Sesvetskom Kraljevcu, to&#269;nije na &#382;eljezni&#269;kom kolodvoru tog od &amp;Scaron;tuli&#263;a u pjesmi spomenutog naselja, gdje bi me mrgud (koji samo radi svoj posao) od konduktera iskipao iz vlaka, jer poput pravog buntovnika nisam &#382;elio kupovati priklju&#269;nu kartu Dugo Selo &#45; Sesvetski Kraljevac &#269;ija dionica od cca 6 km je ko&amp;scaron;tala mjese&#269;no oko 100 kn, &amp;scaron;to je bilo to&#269;no dva puta vi&amp;scaron;e od H&#381;/ZET pokaza koji nam je dok smo bili selo uredno vrijedio na tom potezu.

	Dakle da pojasnim, sa &amp;scaron;kolskim pokazom od 55 kn mogli ste se za vrijeme vladavine ZET&#45;a voziti cijeli mjesec vlakom Dugo Selo &#45;Zagreb i Zagreba&#269;kim javnim prijevozom neograni&#269;eno, da bi dolaskom &#268;azmatransa nastala &quot;rupa&quot; od jedne stanice vlakom do administrativnog po&#269;etka Grada Zagreba, to&#269;nije S.Kraljevca, a ta rupa od 6 km je ko&amp;scaron;tala cca 100 kn, koliko je iznosila mjese&#269;na karta H&#381;&#45;a na toj relaciji.

	Unato&#269; &quot;ponekom&quot; negativnom iskustvu uslijed osamostaljenja, za pretpostaviti je da bi kao grad, osim table sa natpisom Grad Dugo Selo, taj isti grad trebao dobiti u gotovo 15 godina samostalnosti i nekakve konture grada, da centar tog grada ne bi trebao izgledati poput autobusnog kolodvora u Ba&#269;koj Palanci na koji je naslonjena &quot;pijaca&quot; i buregd&#382;inica &quot;Kod veselog Zije&quot;.

	No isto tako valja pretpostaviti da gradski oci svih ovih godina nisu mogli istovremeno trpati stada janjetine u svoja &#382;drijela pod krovom restorana Bun&#269;i&#263; i mora pr&#382;enih lignji u restoranu Picollo (koji je slu&#269;ajno naslonjen na zgradu op&#263;ine kako bi te&#382;aci mogli iz svojih ureda do restorana bez da dotaknu okrutni Dugoselski asfalt svojim na&#382;uljanim tabanima), i razmi&amp;scaron;ljati o tome da ona oronula i otu&#382;na fontana ispred &#382;eljezni&#269;kog kolodvora nije vrhunac urbanisti&#269;kog plana jednog sela koje se transformira u grad.

	Meni je doista skoro pa neugodno oti&#263;i u Veliku Goricu ili Samobor kao ve&#263;a sredi&amp;scaron;ta Zagreba&#269;kog prstena, kojima realno Dugo Selo iz vi&amp;scaron;e razloga (tradicija, broj stanovnika) ne mo&#382;e parirati, ali to nije razlog da se stanje na urbanisti&#269;kom planu nije pomaknulo niti pedlja ako izuzmemo gomile novoizgra&#273;enih stanova koji uslijed krize zjape prazni, a mnoge zgrade mogu poslu&#382;iti studentima gra&#273;evine kao pou&#269;ak kako ih ne treba praviti.

	Pri tome posebno mislim na kompleks Arcusovih zgrada u u&#382;em centru koje &#263;e za koju godinu (iako stare tek desetak godina) mo&#263;i slu&#382;iti kao izvrsna scenografija za scene iz postapokalipti&#269;nih filmova, a u podzemnim gara&#382;ama ispod tog kompleksa nakon svake iole ja&#269;e ki&amp;scaron;e mo&#382;ete izvaditi kajak i odraditi nekoliko treninga.Na sre&#263;u tih istih studenata gra&#273;evine, u krugu od samo nekoliko kilometara mogu na nekoliko lokacija vidjeti gotovo sve faze izgradnje jedne zgrade, svaka faza je ve&#263; neko vrijeme u stanju mirovanja i nema nekih naznaka da &#263;e se u skoroj budu&#263;nosti bilo &amp;scaron;ta promijeniti.

	Ina&#269;e, na temu Dugo Selo, zgrade i gra&#273;evinska mafija, mogla bi se napisati jedna ove&#263;a knji&#382;urina u kojoj bi ve&#263;ina odlomaka po&#269;injala sa :

	&quot;Vjerovali ili ne...&quot;

	Nije sve tako sivo, ima i &amp;scaron;arenila u strogom centru koje dopire iz onih palana&#269;kih ud&#382;erica, izbi, sjenica ili kako ve&#263; da ih nazovem, gdje se prodaje super kvalitetan nakit i markirana odje&#263;a, gdje miri&amp;scaron;u &#263;evapi i hamburgeri, samo urbano brate, urbano.

	Premda nije toliko stvar u famoznom urbanluku koliko je tragi&#269;no da jedan grad sa sada ve&#263; cca 17 000 stanovnika nema najobi&#269;niju &amp;scaron;etnicu, promenadu, korzo, da sa &#382;enom i djetetom imam dvije opcije prilikom &amp;scaron;etnje, oti&#263;i do Bille ili Kauflanda je dvojba, dodu&amp;scaron;e imamo Konzum i Plodine tako&#273;er, ali nisu na glavnoj cesti pa te nitko ne vidi, nije fora.

	Vjerujem (ali opet ne vjerujem), da znate kako se &amp;scaron;alim oko &#269;injenice ho&#263;e li me tko vidjeti ili ne, ali da Dugom Selu nedostaje du&amp;scaron;a to se ne mo&#382;e osporiti, nedostaje ono &quot;ne&amp;scaron;to&quot; &#269;ije bi konture, sadr&#382;aj, raspored bile preslika ljudi koji tu &#382;ive, zar nije apsurdno &quot;odcepiti&quot; se od &quot;trulog&quot; zapada tj. Zagreba i opet nastaviti biti spavaonica metropole u koju hitamo po materijalne ali i kulturne sadr&#382;aje?

	Du&#263;ani, koncerti, muzeji, kina, kazali&amp;scaron;ta, &amp;scaron;etnice, sve je to ostalo u gradu od kojeg smo se odcjepili i nitko ni ne misli kako se to mo&#382;e drasti&#269;no promijeniti, nema niti potrebe, ali da se mo&#382;e vi&amp;scaron;e od derutne fontane i centra koji je pijaca sa velikim satom, mo&#382;e se, ako se ho&#263;e, naravno!

	I za kraj, nedavno sam pro&#269;itao jednu zanimljivost, dodu&amp;scaron;e neprovjerenu, ali navodno je &#382;eljezni&#269;ki kolodvor u D.Selu bio prva meta Njema&#269;kih zrakoplova prilikom napada na Kraljevinu Jugoslaviju, nekih sat vremena prije bombardiranja Beograda u rano jutro 6. travnja 1941 godine, nema neke veze sa tekstom, ali u&#269;inilo mi se zanimljivim.

	Tekst &#45; Mihael Pinter</description>
      <dc:subject>Zabava</dc:subject>
      <dc:date>2011-12-07T07:13:18+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>KLOVI&#262;EVI DVORI: Majstori renesanse iz hrvatskih zbirki</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/klovicevi-dvori-majstori-renesanse-iz-hrvatskih-zbirki/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/klovicevi-dvori-majstori-renesanse-iz-hrvatskih-zbirki/#When:07:50:20Z</guid>
      <description>Meki tonovi mleta&#269;ke renesanse prelijevaju se po lijepim licima i bogatoj odje&#263;i svetaca i svetica na oltarnim palama du&#382; cijele jadranske obale.

	Prekrasno slikana ova vrhunska djela osim svojom ljepotom duboko nas diraju i kao svjedo&#269;anstva obrazovanja, senzibiliteta i istinske strasti za lijepim tada&amp;scaron;njih naru&#269;itelja. Slike koje &#263;emo vidjeti na izlo&#382;bi u Klovi&#263;evim dvorima kupovali su na&amp;scaron;i biskupi i opati, ali i svjetovni ljudi koji su plovili i trgovali po cijelom Mediteranu.

	Ta djela svjedo&#269;e o visokom nivou &#382;ivota i kulture sredine za koju su slikane i u kojoj i danas obitavaju. Mo&#382;emo ih promatrati kao neposredne dokaze &#382;ive humanisti&#269;ke kulture koja je pulsirala na cijelom Jadranu. Ove su slike kupovane u vrijeme kada su njihovi slavni autori jo&amp;scaron; uvijek bili samo najbolji majstori svoga zanata. Oni su imali aktivne radionice i slikali su za naru&#269;itelje cijele Evrope, ali su bili i vjesnici novoga duha kojeg su hrvatski mecene o&#269;igledno dobro razumjeli i cijenili.

	Carpaccio, Veronese pa &#269;ak ni Tintoretto nisu u to vrijeme bili globalne zvijezde i neupitni autoriteti kakvi su danas. Trebalo je znati, trebalo je imati interes i kontakte, trebalo je odabrati i naru&#269;iti najbolje za svoj samostan, za svoju crkvu. Tako ove slike svjedo&#269;e kako su na&amp;scaron;e male jadranske urbane jezgre &#382;ivjele u to vrijeme pravim gradskim &#382;ivotom koji u mnogim segmentima nije zaostajao &#269;ak ni za glamuroznom Venecijom.

	Izlo&#382;ba Tizian, Tintoretto, Veronese, veliki majstori renesansne ljepote predstavit &#263;e umjetni&#269;ki najzna&#269;ajnije slike iz cijele Hrvatske. Po prvi put &#263;e biti predstavljena antologijska djela slikana na platnu i na drvetu od 1450. do 1590. godine. Me&#273;u njima je skupina istinskih remek djela koja su izradili najzna&#269;ajniji talijanski slikari 15. i 16. stolje&#263;a. Naru&#269;ivali su ih ugledni predstavnici crkvenih zajednica, plemi&#263;i, pomorski trgovci i humanisti&#269;ki obrazovani pojedinci.

	Autor izlo&#382;be je Radoslav Tomi&#263;, a kustosica Marina Viculin.</description>
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2011-11-30T07:50:20+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>O kiparskoj koloniji u Dugom Selu</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/o-kiparskoj-koloniji-u-dugom-selu/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/o-kiparskoj-koloniji-u-dugom-selu/#When:07:42:51Z</guid>
      <description>&amp;bdquo;Sve je skulptura&amp;ldquo; &amp;ndash; jednostavna, elementarna i bitna istina, izjava na&amp;scaron;ega velikog kipara Branka Ru&#382;i&#263;a, &#269;esto citirana i interpretirana, mudrost je koja nas vra&#263;a na po&#269;etke poimanja skulpture i kiparskoga promi&amp;scaron;ljanja. Vra&#263;a nas na ono arhetipsko i otvara prostore za izra&#382;avanje o materijalima, oblicima, svojstvima, oblikotvornom, vizualnom, zna&#269;enjskom, simboli&#269;nom.
	Promatraju&#263;i sveukupnu povijest kiparskoga poimanja trodimenzionalne forme umjetnici su se koristili s nekoliko temeljnih tradicionalnih materijala, me&#273;u kojima je drvo, zbog svojih tehni&#269;kih pogodnosti, bilo rabljeno vrlo rano u umjetnosti. Podatno za obradu, &#269;est je materijal za kojim pose&#382;u kipari, bilo da se njime koriste radi njegovih svojstava, bilo radi oblika, ili pak dekonstrukcije razli&#269;itih referencija na zna&#269;enja i simboliku koju posjeduje, samo ili u kombinaciji s drugim materijalima.

	Slijedom toga stoga ne &#269;udi da su XI. susreti likovnih umjetnika u organizaciji Pu&#269;kog otvorenog u&#269;ili&amp;scaron;ta u Dugom Selu osmislili svoju koloniju oko drva. I to debla hrastova i topolina drva stara tisu&#263;u godina, prona&#273;ena ispod slojeva zemlje i vode. To promi&amp;scaron;ljanje da je sve skulptura sasvim je o&#269;ito s obzirom na to da je supfosilni ostatak iskori&amp;scaron;ten za umjetni&#269;ko istra&#382;ivanje, oblikovanje i izvedbu kiparskih radova petnaestero umjetnika za vrijeme trajanja spomenute kiparske kolonije.
	Heterogenost i kompleksnost u suvremenom umjetni&#269;kom stvarala&amp;scaron;tvu oslikava se i u kona&#269;noj izvedbi i izlo&#382;bi zavr&amp;scaron;nih radova ove kolonije &amp;ndash; jedan materijal, odnosno jedna &#269;injenica podarila je raznovrsne mogu&#263;nosti iskoristivosti i prezentacije &amp;ndash; od istra&#382;ivanja materijalnog i nematerijalnog, organskog i anorganskog, prisutnosti ili odsutnosti metanarativnog sadr&#382;aja, referencije na poetiku minimalizma, &#269;vrsto&#263;e i podatnosti materijala i isticanja vrijednosti arhetipskog i rudimentarnog u obliku drveta, do inzistiranja na plasti&#269;nosti forme ili njezinu nijekanju. Nastali radovi mogu se, slijedom opservacija autora predgovora kataloga izlo&#382;be zavr&amp;scaron;nih radova radionice, Vanje Babi&#263;a, podijeliti u tri skupine, u ve&#263;ini radova ne izlaze&#263;i iz okvira mimezisa, ovisno o principima obrade materije i shva&#263;anja kiparstva: analiti&#269;ko&#45;formalisti&#269;ki pristup oblikovanja skulpture, asocijativne analogije na realni svijet, s naznakama materijala i oblika; dekonstrucija s implikacijama na simboli&#269;ko&#45;identitetske analogije te konceptualni aspekti medija drva koji je bio ponu&#273;en na ovoj koloniji za rad.
	Autori koji su svoj rad temeljili na konceptualnim promi&amp;scaron;ljanjima oblikovali su drvo minimalnim intervencijama, stvaraju&#263;i jednostavne &#269;iste forme i nagla&amp;scaron;avaju&#263;i simboli&#269;ko. Veno Lebari&#263;skulpturom Prona&#273;eno vrijemeizravno je sugerirao i otvorio pitanje dualiteta i relativnost &#269;itanja vremena, u ovome slu&#269;aju vremena iz kojega potje&#269;e prona&#273;eno deblo i aktualnog vremena u kojem je drvo prona&#273;eno. Ranela Ivankovi&#263;simboli&#269;no je i doslovno otvorila i rastvorila vrijeme koje je proteklo do trenutka realne sada&amp;scaron;njosti te tako morfolo&amp;scaron;ki rje&amp;scaron;avala problematiku definiranja prostora skulpture i odnosa unutra/van, zatvorena/otvorena forma. Margareta Leki&#263;jo&amp;scaron; jasnije je po&amp;scaron;tovala vreme&amp;scaron;nost materijala, ali i njegov oblik, te je zagladiv&amp;scaron;i vanjsku formu skulpture stvorila napetu oblu formu u suprotnosti s unutra&amp;scaron;njo&amp;scaron;&#263;u neravne, grube, vremenom izbrazdane unutra&amp;scaron;njosti. Finaliziranjem skulpture &#382;eljeznim klanfama na napetoj vanj&amp;scaron;tini stvoreni su vizualni dekorativni akcenti, svojevrsni zaustavljiva&#269;i, dr&#382;a&#269;i uhva&#263;enoga protekla vremena supfosilne topole. Dejan Kljun predstavio je krajnje minimalisti&#269;ku skulpturu Beyond the time jednostavnih formi, sna&#382;na vertikalnog rasta energije unutar zatvorenoga volumena koji se prema vrhu stanjuje u potpuni vr&amp;scaron;ac te tako simboli&#269;ki predstavlja rastu&#263;u energiju prema Suncu, ali i vezu, u duhu drevnih civilizacijskih vjerovanja, neba i zemlje, dana i no&#263;i, Erosa i Thanatosa. Domagoj Gra&#269;an, kipar &#269;iji se rad tako&#273;er mo&#382;e interpretirati na osnovi sklonosti prema simboli&#269;ko&#45;konceptualnom promi&amp;scaron;ljanju, izveo je minimalne intervencije na materijalu, po&amp;scaron;tuju&#263;i u potpunosti formu i vizualno svjedo&#269;anstvo podrijetla materijala. Rast drveta iskori&amp;scaron;ten je i kao rast skulpture, pa i kao rast zna&#269;enja koji se htio oblikovati i predstaviti. Time je predo&#269;en ujedno i rast vremena, tijeka evolucijskog suglasja/nesuglasja &#269;ovjeka i prirode, i na kraju umjetni&#269;ka i kiparska transformacija materijala u formu, ekspresiju i na kraju zna&#269;enje.
	Pod drugu skupinu radova mogu se podvesti kiparska ostvarenja promi&amp;scaron;ljana putem dekonstrukcije forme s implikacijama na simboli&#269;no&#45;identitetske analogije, me&#273;u koje bi se mogli objediniti radovi Nikole Fallera, Ane Gizdi&#263;, Pere Mrnarevi&#263;a, Roberta Samard&#382;i&#263;a i Irene &amp;Scaron;krinjar. Faller je stvoriv&amp;scaron;i dvije mobilne konstruktivisti&#269;ke skulpture, simboli&#269;no ih okon&#269;av&amp;scaron;i izvedbom performansa vra&#263;anja starog drveta vodi iz koje je izvu&#269;eno, stvorio izrazito konceptualan rad otvoriv&amp;scaron;i dijalog s prirodom i odnosom &#269;ovjek&amp;ndash;priroda&amp;ndash;civilizacijsko vrijeme. Ana Gizdi&#263;iskoristila je drveno deblo kako bi izradila, slijedom dosada&amp;scaron;nje prakse, imaginarno vozilo &amp;ndash; prototip motora &#269;iji oblik sugerira morsko bi&#263;e realizirav&amp;scaron;i skulptorsku intervenciju pod naslovom Chauliodus sloani RR 2500. Mrnarevi&#263;i &amp;Scaron;krinjarova kombiniraju&#263;i materijale stvorili su kiparska djela u kojima sretno koegzistiraju i drvo i metal, svatko svojim morfolo&amp;scaron;kim i umjetni&#269;kim sklonostima &amp;ndash; Mrnarevi&#263;stvoriv&amp;scaron;i izrazito poeti&#269;an rad nagla&amp;scaron;ene dinamike u kompozicijskoj strukturi metalne premre&#382;ene kugle, a &amp;Scaron;krinjarova izradiv&amp;scaron;i karikaturalnu i humoristi&#269;nu skulpturu Ljudi. Samard&#382;i&#263;se kao slikar dobro sna&amp;scaron;ao u podru&#269;ju skulpture izradiv&amp;scaron;i skulpturalno zanimljive i vesele forme s jasnim asocijacijama na vizuru crte&#382;a drveta s kro&amp;scaron;njama.
	Tre&#263;u skupinu autora &#269;ine Ivan &#268;a&#269;i&#263;, Slavimir Slavi&#269;ek &amp;Scaron;umski, Helena Ohnjec, Marija Sr&amp;scaron;en i Vitar Drinkovi&#263;s radovima koji pokazuju sve elemente analiti&#269;ko&#45;formalisti&#269;kog pristupa oblikovanju skulpture, okrenuv&amp;scaron;i se oblikovanju, izvla&#269;enju formi sa svrhom stvaranja asocijativne analogije na realni svijet. Sova Ivana &#268;a&#269;i&#263;a, ptice Marije Sr&amp;scaron;en, vepar Vitra Drinkovi&#263;a, cvijet i riba Slavimira Slavi&#269;eka te brda Helene Ohnjec &amp;ndash; radovi su &#269;ije forme jasno ukazuju na &#382;eljeni sadr&#382;aj i motivsku asocijaciju, ponajprije usmjerenu na svijet flore i faune. Radovi su to autora kojima je, izuzev Drinkovi&#263;eva vepra, temeljno kiparsko promi&amp;scaron;ljanje bilo usmjereno prema skulptorskom oblikovanju, izvla&#269;enju, konstruiranju i dobivanju tra&#382;ene forme.
	Raznolikost i slojevitost interpretacija i zna&#269;enja kiparskih radova nastalih u okviru ove kolonije rezultat su razli&#269;itih autorskih generacijskih, stilskih i morfolo&amp;scaron;kih opredjeljenja, &#269;ime je, ovom kolonijom, dokumentirano dana&amp;scaron;nje supostojanje razli&#269;itog i suprotnog, suvremenog i aktualnog, modernog i tradicionalnog, koje &#263;e postati i osnova za kreiranje muzeja na otvorenom, smjestiv&amp;scaron;i se u javnim prostorima Dugog Sela te tako opravdati kontinuitet ove likovne kolonije.

	Preporuka: www.ucilisedugoselo.com</description>
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2011-11-30T07:42:51+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>54. obljetnica smrti Marije Juri&#263; Zagorke</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/54.-obljetnica-smrti-marije-juric-zagorke/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/54.-obljetnica-smrti-marije-juric-zagorke/#When:07:35:11Z</guid>
      <description>Marija Juri&#263; Zagorka, knji&#382;evnica i prva hrvatska novinarka, ro&#273;ena 2. o&#382;ujka 1873. godine u plemi&#263;kom dvoru u Negovcu nedaleko Vrbovca, umrla je 30. studenoga 1957. godine u Zagrebu. U povodu 54. obljetnice njezine smrti sutra &#263;e u Vrbovcu biti odr&#382;an prigodan program. Organizatori su Pu&#269;ko otvoreno u&#269;ili&amp;scaron;te Vrbovec i Srednja &amp;scaron;kola Vrbovec pod pokroviteljstvom grada Vrbovca.
	
	Zagorka se odmalena isticala inteligencijom i nadareno&amp;scaron;&#263;u za pisanje, a &#269;esto je &#382;estoko znala braniti svoja prava, kasnije &#382;enska prava, usprkos podsmijehu pa &#269;ak i otvorenim prijetnjama. Novinarsku karijeru Zagorka zapo&#269;inje objavljivanjem nepotpisanog teksta pod naslovom &quot;Jedan &#269;asak&quot; u zagreba&#269;kom Obzoru. Uskoro, na preporuku biskupa Strossmayera, postaje &#269;lanica uredni&amp;scaron;tva toga lista iako ju kolege blagonaklono nisu gledali smatraju&#263;i da novinar, posebice dobar novinar, mo&#382;e biti samo mu&amp;scaron;karac. Prvi roman &quot;Roblje&quot; objavila je u Obzoru, a u dnevnim je novinama u nastavcima objavljivala i ostale romane. Popularnost me&#273;u &#269;itateljstvom stekla je povijesnim romanom &quot;Gri&#269;ka vje&amp;scaron;tica&quot;, a &#269;itani su bili i romani &quot;K&#263;i Lotr&amp;scaron;&#263;aka&quot; te &quot;Gordana&quot;. Autorica je i kriminalisti&#269;kog romana &quot;Kneginja iz Petrinjske ulice&quot;, komedije &quot;Jalnu&amp;scaron;ev&#269;ani&quot;, drame &quot;Petrica Kerempuh&quot; te romansirane biografije &quot;Kamen na cesti&quot;. &#268;itatelji su je voljeli, a kritika je osporavala njezin rad o kojem su i danas mi&amp;scaron;ljenja podijeljena.

	Sutra to&#269;no u podne kod biste Marije Juri&#263; Zagorke u gradskom parku bit &#263;e polo&#382;en vijenac i zapaljena svije&#263;a. U 19:00 sati u Srednjoj &amp;scaron;koli Vrbovec prof. Silvija Kri&#382;an odr&#382;at &#263;e predavanje pod nazivom &quot;Vje&amp;scaron;tice &#45; stvarnost ili mit?&quot;, a vidjet &#263;emo i plesnu to&#269;ku Lov na vje&amp;scaron;tice koju je s u&#269;enicima &amp;Scaron;kole uvje&#382;bala Dubravka Torti&#263;. Na kraju programa u&#269;enici &amp;Scaron;kole izvest &#263;e Gri&#269;ku vje&amp;scaron;ticu. Roman je dramatizirala te ga u&#269;enicima uvje&#382;bala prof. Ivanka Dlaka.

	Izvor POU Vrbovec</description>
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2011-11-30T07:35:11+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Bo&#382;i&#263;ni sajam u Vrbovcu</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/bozicni-sajam-u-vrbovcu/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/bozicni-sajam-u-vrbovcu/#When:11:48:21Z</guid>
      <description>Pro&amp;scaron;e&#263;ite ulicom Matije Gupca u Vrbovcu i od 10:00 sati u&#382;ivajte u slasticama koje &#263;e prirediti udruge &#382;ena vrbove&#269;kog kraja. Bit &#263;e tu suhih kola&#269;a, rezanaca, mlinaca, ukrasa za bor, &amp;scaron;iba za Sv. Nikolu, kuhanog vina, lepinja, pala&#269;inki i jo&amp;scaron; puno toga. TZ Grada Vrbovca i udruge &#382;ena pozivaju vas subotom na dru&#382;enje u ulicu Matije Gupca</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-11-29T11:48:21+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Najava priredbe: &#8220;Revija u slici&#8221;</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/najava-priredbe-revija-u-slici/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/najava-priredbe-revija-u-slici/#When:11:15:09Z</guid>
      <description>U subotu, 3.12.2011. godine, svi putovi vode u Hotel Bun&#269;i&#263; Vrbovec, jer &#263;e se tamo s po&#269;etkom u 20:00 sati odr&#382;ati 4. Revija u slici.Obrtnici frizeri, kroja&#269;i, cvje&#263;ari i ostali &#263;e se predstaviti sa svojim kreacijama, odje&#263;u &#263;e nositi lijepe Vrbov&#269;anke, a sve &#263;e se to odvijati uz reviju na tanjuru za koju &#263;e se pobrinuti kuhari hotela, dok &#263;e za pjesmu i ples biti zadu&#382;en Blue Moon Band. Ako trebate neki poklon za svoje poslovne partnere ili &#382;elite obnoviti svoju kolekciju, na ponudi &#263;e vam biti slike koje mo&#382;ete nabaviti po povoljnim cijenama. Zato, do&#273;ite u Hotel Bun&#269;i&#263;

	

	Izvor TZ Vrbovec</description>
      <dc:subject>Zabava</dc:subject>
      <dc:date>2011-11-29T11:15:09+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>RED HOT CHILI PEPPERS: Najavljeno gostovanje na Hipodromu!</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/red-hot-chili-peppers-najavljeno-gostovanje-na-hipodromu/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/red-hot-chili-peppers-najavljeno-gostovanje-na-hipodromu/#When:07:41:11Z</guid>
      <description>Adria Entertainment je na konferenciji za medije sazvanoj u povodu koncerta Red Hot Chili Peppersa, objavila sve detalje vezane uz organizaciju koncerta i prodaju ulaznica.
	
	Na konferenciji su nazo&#269;ili direktor Adrije Vladimir Ivankovi&#263; i direktor Eventima, Damir &#381;igi&#263;, te de&#269;ki iz benda koji su tamo bili vi&amp;scaron;e tijelom, manje duhom, s obzirom da su od kartona. Dru&amp;scaron;tvu Anthonya Kiedisa i ostalih &#269;lanova RHCP&#45;a nisu odoljeli niti novinari koji su se s njima slikali i popili jednu ljutu prije po&#269;etka konferencije.
	
	Ivankovi&#263; je, u &#39;predizbornom tonu&#39; pozdravio sve prisutne i predstavio koncert aludiraju&#263;i na trenutne predizborne kampanje i naglasio: &#39;&#39; Adria Entertainment ima plan za 2012. te vas ne&#263;emo iznevjeriti, u &amp;scaron;to ste se u ovih pet godina mandata i uvjerili. Ne morate gospodo u Ljubljanu, Be&#269;, Budimpe&amp;scaron;tu ili Beograd po va&amp;scaron;u dozu koncerata. Mi ve&#263; pet godina govorimo &#39;ne u EU!&#39;. Sva velika glazbena imena dolaze k nama, u Zagreb, Split, Zadar&amp;hellip; Pa neki i vi&amp;scaron;e nego u nekim drugim zemljama EU.&#39;&#39;
	
	&#39;&#39;Koncert Red Hot Chili Peppersa je samo 50% plana za slijede&#263;u godinu, plana koji ima 100% vi&amp;scaron;e izgleda da se ostvari, nego sva obe&#263;anja kojih ste se naslu&amp;scaron;ali proteklih tjedana&#39;&#39;&#45; naglasio je Ivankovi&#263;.
	
	Ulaznice za najve&#263;i rock spektakl 2012. su u prodaji od petka 2. prosinca u 8.00 sati na svim prodajnim mjestima sustava Eventim,a podjeljene su u slijede&#263;e kategorije:
	
	Stajanje: 315 kn
	Hot pit: 405 kn
	Sjedenje: 495 kn
	
	U prodaji je 25.000 ulaznica. Damir &#381;igi&#263;, director Eventim Hrvatska, naglasio e jda &#263;e internet prodaja krenuti u isto vrijeme kad i prodaja ulaznica na prodajni mjestima. S obzirom da se o&#269;ekuje veliki pritisak i potra&#382;nja, osobito zbog promotivnih akcija, preporuka je da se ulaznice nabave u &amp;scaron;to kra&#263;em roku.
	
	R. H.</description>
      <dc:subject>Zabava</dc:subject>
      <dc:date>2011-11-29T07:41:11+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>KLIZA&#268;KI KLUB MEDO: Alisa u zemlji &#269;udesa</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/klizacki-klub-medo-alisa-u-zemlji-cudesa/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/klizacki-klub-medo-alisa-u-zemlji-cudesa/#When:07:26:06Z</guid>
      <description>Pregr&amp;scaron;t zabave, spektakularne vje&amp;scaron;tine kliza&#269;a i kliza&#269;ica koji sve plesove izvode s nevjerojatnom hrabro&amp;scaron;&#263;u i graciozno&amp;scaron;&#263;u, do&#269;arat &#263;e bajkoviti svijet koji je davne 1865. stvorio engleski knji&#382;evnik Lewis Carroll.

	Nezaboravno putovanje ovogodi&amp;scaron;nje bajke &#39;&#39;Alisa u zemlji &#269;udesa&#39;&#39; odvest &#263;e vas u &amp;scaron;arenu zemlju u kojoj je ba&amp;scaron; sve mogu&#263;e i u kojoj &#269;udesna igra traje cijele dane. Alisa &#263;e u svojoj zemlji &#269;udesa upoznati svijet hokeja i zagreba&#269;ke Medvjede koji &#263;e je podu&#269;iti pravilima igre koju svi toliko volimo.

	U ovom spektaklu na ledu sudjeluje do stotinjak kliza&#269;a i kliza&#269;ica.

	Ledena bajka &#39;&#39;Alisa u zemlji &#269;udesa&#39;&#39; u utorak (29. 11.) se odr&#382;ava u 10:00, 13:00 i 18:00 sati, a u srijedu (30. 11.) u 10:00.

	Ulaznice se mogu kupiti u poslovnici Eventima u Juri&amp;scaron;i&#263;evoj ulici 2 te na blagajni Dom sporova na dan predstave.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-11-29T07:26:06+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Razvoj seoskog turizma Zagreba&#269;ke &#382;upanije</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/razvoj-seoskog-turizma-zagrebacke-zupanije/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/razvoj-seoskog-turizma-zagrebacke-zupanije/#When:07:19:39Z</guid>
      <description>Regionalna razvojna agencija Zagreba&#269;ke &#382;upanije d.o.o.

	Ulica grada Vukovara 72, 10 000 Zagreb

	Ured: Ivana Lu&#269;i&#263;a 2a/XIII, 10000 Zagreb

	tel: 6556&#45;051, faks: 6556&#45;053

	e&#45;mail: info@zacorda.hr 

	www. zacorda.hr

	&amp;nbsp;

	POMO&#262; VLADE FLANDRIJE ZEMLJAMA CENTRALNE I JUGOISTO&#268;NE EUROPE

	Razvoj seoskog turizma Zagreba&#269;ke &#382;upanije 

	&amp;nbsp;

	ZAGREB &#45; 24.11.2011. &amp;nbsp;Vlada Flandrije (Belgija), u sklopu programa pomo&#263;i zemljama centralne i jugoisto&#269;ne Europe, podr&#382;ala je projekt &amp;ldquo;Razvoj seoskog turizma u Zagreba&#269;koj &#382;upaniji&amp;rdquo;, &amp;scaron;to ga je na natje&#269;aj prijavila Regionalna razvojna agencija Zagreba&#269;ke &#382;upanije (RRA). Provedba dvogodi&amp;scaron;njeg projekta, vrijednosti 109.212 eura, po&#269;ela je u sije&#269;nju 2009. godine. Flamanska Vlada sufinancirala ga je s 90.000 eura (82 posto potrebnih sredstava). 

	&amp;nbsp;

	S rezultatima projekta novinare su na dana&amp;scaron;njoj tiskovnoj konferenciji upoznali Zlatko Her&#269;ek &#45; direktor RRA Zagreba&#269;ke &#382;upanije, Damir Fa&amp;scaron;ai&#263; &#45; pro&#269;elnik za gospodarstvo Zagreba&#269;ke &#382;upanije, gosti iz Belgije (predstavnici projektnih partnera Syntra West i Westtoer iz belgijskoga Bruggea) Patrick Huyghe, Aline Nissenne i Isabelle Spenninck, te Marijan Slakoper (&amp;ldquo;Selski turizam Slakoper&amp;rdquo;) i Jasmina Kolari&#263; (&amp;ldquo;Malo gospodarstvo Kolari&#263;&amp;rdquo;). 

	&amp;nbsp;

	&#45; Ovaj je projekt doprinos daljnjem razvoju seoskog turizma, kojemu Zagreba&#269;ka &#382;upanija pridaje veliku pa&#382;nju. Njime smo dodatno popularizirali ponudu seoskih turisti&#269;kih doma&#263;instava &#45; naglasio je Zlatko Her&#269;ek. 

	&amp;nbsp;

	Osnovna zada&#263;a projekta bila je (dodatno) educirati seoska obiteljska gospodarstva koja se na prostoru &#382;upanije bave ruralnim turizmom, upoznati ih s belgijskim iskustvima, te unaprijediti njihovu ponudu. Za sudionike projekta bile su organizirane (besplatne) radionice, individualna savjetovanja, a za 15 gospodarstava, koja su ozbiljnije &#39;zagrizla&#39; u podru&#269;je seoskog turizma, petodnevno studijsko putovanje u Flandriju. 

	&amp;nbsp;

	&#45; Tradicija i priroda na&amp;scaron;e su velike prednosti. Kada bismo ih znali povezati s elementima radi&amp;scaron;nosti i pristupa poslu, kao &amp;scaron;to to rade u Belgiji, sigurno bismo uspjeli. Belgijanci &#382;ive u dru&amp;scaron;tvu koje je tri puta bogatije od na&amp;scaron;ega, no cijene na&amp;scaron;ih usluga gotovo su na razini belgijskih. To je na&amp;scaron; veliki problem &#45; iskustva iz Belgije sa&#382;eo je Marijan Slakoper. 

	&amp;nbsp;

	U sklopu projekta a&#382;urirana je baza podataka o turisti&#269;kim seoskim gospodarstvima u Zagreba&#269;koj &#382;upaniji, tiskan je priru&#269;nik za budu&#263;e poduzetnike u seoskom turizmu, kao i promotivna bro&amp;scaron;ura s ponudom turisti&#269;kih gospodarstava uklju&#269;enih u projekt. U pripremi je postavljanje putokaza (sme&#273;e turisti&#269;ke signalizacije) prema objektima seoskog turizma. 

	&amp;nbsp;

	&#45; Zadivljeni smo visokim standardom va&amp;scaron;ih turisti&#269;kih gospodarstava. Sobe su prostrane i uredne, a hrana odli&#269;na! Tijekom provedbe projekta na&amp;scaron;i su konzultanti dali sugestije na &amp;scaron;to treba obratiti pozornost, &amp;scaron;to je dobro, a &amp;scaron;to treba izbjegavati. Najva&#382;nija je stvar da ljudi koji se &#382;ele baviti seoskim turizmom moraju misliti na posebnosti svoga doma&#263;instva, na ono po &#269;emu se razlikuju od drugih. Moraju se pitati &amp;scaron;to ja mogu ponuditi gostu da do&#273;e kod mene, a ne kod moga susjeda &#45; rekla je Isabelle Spenninck. &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Uz Regionalnu razvojnu agenciju, s hrvatske strane, partner projekta bila je Turisti&#269;ka zajednica Zagreba&#269;ke &#382;upanije, a podr&#382;ala ga je i Zagreba&#269;ka &#382;upanija.

	&amp;nbsp;

	&#45; U &#382;upaniji imamo 37 registriranih turisti&#269;kih doma&#263;instava. Seoski turizam nije masovni turizam, on je prilika da gosti vide kako se &#382;ivi na selu. &#381;upanija osjetno ula&#382;e u ovaj vid turizma, jer &#382;elimo da se gostu ruralnog prostora ponudi &amp;scaron;ira paleta proizvoda od hrane i vina &#45; rekao je Fa&amp;scaron;ai&#263;.

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	kontakt:

	Dra&#382;en Kopa&#269;, 091 768 02 68</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-11-25T07:19:39+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>FOTO: U SPOMEN NA 20.GODINA OD PADA VUKOVARA</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/foto-u-spomen-na-20.godina-od-pada-vukovara/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/foto-u-spomen-na-20.godina-od-pada-vukovara/#When:12:18:30Z</guid>
      <description>&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Domovinski rat</dc:subject>
      <dc:date>2011-11-18T12:18:30+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Sve &#353;to biste trebali znati o izborima za Sabor</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/sve-sto-biste-trebali-znati-o-izborima-za-sabor/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/sve-sto-biste-trebali-znati-o-izborima-za-sabor/#When:18:16:40Z</guid>
      <description>Odlukom predsjednika Ive Josipovi&#263;a hrvatski gra&#273;ani iza&#263;i &#263;e na birali&amp;scaron;ta 4. prosinca kako bi me&#273;u ponu&#273;enim kandidatima odabrali one koji &#263;e ih sljede&#263;e &#269;etiri godine zastupati u sedmom sazivu Hrvatskog sabora.

	Hrvatski sabor nositelj je zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskog i najvi&amp;scaron;e je predstavni&#269;ko tijelo gra&#273;ana. Prema Ustavu mo&#382;e imati najmanje 100, a najvi&amp;scaron;e 160 zastupnika. Sedmi saziv Sabora sadr&#382;avat &#263;e ukupno 151 zastupnika, a za sastavljanje vlade bit &#263;e potrebna natpolovi&#269;na ve&#263;ina, odnosno 76 zastupnika. Iz svake od ukupno 12 izbornih jedinica bira se po 14 zastupnika, a pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na osam svojih zastupnika.

	Zastupnici u Sabor biraju se neposrednim izborima, svake &#269;etiri godine, tajnim glasovanjem, primjenom razmjernog sustava po kojem svaki kandidat ili stranka imaju pravo na broj mandata razmjeran broju glasova. Prera&#269;unavanje glasova u mandate odvija se po D&amp;rsquo;Hondtovoj metodi. Tijela koja provode izbore su: Dr&#382;avno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, izborna povjerenstva izbornih jedinica, gradska i op&#263;inska izborna povjerenstva te bira&#269;ki odbori.

	Predlaganje izbornih kandidata i pravo na nadoknadu tro&amp;scaron;kova 

	Pravo predlaganja kandidata za zastupnike imaju sve politi&#269;ke stranke registrirane u Hrvatskoj. Dvije ili vi&amp;scaron;e stranaka mogu predlo&#382;iti zajedni&#269;kog kandidata za izbore. Gra&#273;ani tako&#273;er imaju i pravo predlo&#382;iti nezavisnog kandidata. U tom slu&#269;aju moraju dostaviti najmanje 500 popisa bira&#269;a iz odre&#273;ene izborne jedinice da bi kandidatura bila zakonski valjana. Svaki bira&#269; mo&#382;e svojim potpisom podr&#382;ati samo jednu kandidacijsku listu. Pravo na naknadu tro&amp;scaron;kova izborne promid&#382;be imaju politi&#269;ke stranke i nositelji nezavisnih lista koji su istaknuli svoje kandidature u barem jednoj izbornoj jedinici, a imali su zastupnike u prethodnom sazivu Hrvatskog sabora ili one stranke ili nezavisni kandidati koji su ostvarili najmanje 5 % va&#382;e&#263;ih glasova bira&#269;a izborne jedinice odnosno posebne izborne jedinice kad su u pitanju kandidati nacionalnih manjina.

	Tko sve ima pravo birati i biti biran 

	Pravo glasovanja imaju svi punoljetni dr&#382;avljani RH, s prebivali&amp;scaron;tem u zemlji i inozemstvu koji su radno sposobni. Pravo biti biran za zastupnika imaju svi punoljetni i poslovno sposobni dr&#382;avljani Republike Hrvatske bez obzira na prebivali&amp;scaron;te. Svi bira&#269;i koji su u RH upisani u popis bira&#269;a dobit &#263;e na adresu prebivali&amp;scaron;ta tzv. rezanac, odnosno izvadak iz popisa bira&#269;a koji sadr&#382;i osnovne podatke o njima iz popisa bira&#269;a.

	Ustroj izbornih jedinica 

	Teritoriji RH zakonom je podijeljen na deset izbornih jedinica. Jedanaesta izborna jedinica je zasebna izborna jedinica u kojoj zastupnike biraju hrvatski dr&#382;avljani koji nemaju prebivali&amp;scaron;te na teritoriju RH. U dvanaestoj izbornoj jedinici pripadnici autohtonih nacionalnih manjina biraju svoje zastupnike u Sabor.

	I. izborna jedinica &amp;ndash; sjeverozapadni dio Zagreba&#269;ke &#382;upanije te dio centra i zapada grada Zagreba

	II. izborna jedinca &amp;ndash; isto&#269;ni dio Zagreba&#269;ke &#382;upanije, Koprivni&#269;ko&#45;kri&#382;eva&#269;ka &#382;upanija, Bjelovarsko&#45;bilogorska &#382;upanija i isto&#269;ni dio grada Zagreba

	III. izborna jedinica &amp;ndash; Krapinsko&#45;zagorska &#382;upanija,Vara&#382;dinska &#382;upanija i Me&#273;imurska &#382;upanija.

	IV.izborna jedinica &amp;ndash; Viroviti&#269;ko&#45;podravska i Osje&#269;ko&#45;baranjska &#382;upanija

	V. izborna jedinica &amp;ndash; Po&#382;e&amp;scaron;ko &#45;slavonska &#382;upanija, Brodsko&#45;posavska &#382;upanija i Vukovarsko&#45;srijemska &#382;upanija

	VI. izborna jedinica &amp;ndash; jugoisto&#269;ni dio Zagreba&#269;ke &#382;upanije, Sisa&#269;ko&#45;moslava&#269;ka &#382;upanija i jugoisto&#269;ni dio grada Zagreba

	VII. izborna jedinica &amp;ndash; jugozapadni dio Zagreba&#269;ke &#382;upanije, Karlova&#269;ka &#382;upanija, isto&#269;ni dio Primorsko&#45;goranske &#382;upanije i ju&#382;ni dio grada Zagreba

	VIII. izborna jedinica &amp;ndash; Istarska &#382;upanija i zapadni dio Primorsko&#45;goranske &#382;upanije

	IX. izborna jedinica &amp;ndash; Li&#269;ko&#45;senjska &#382;upanija, Zadarska &#382;upanija, &amp;Scaron;ibensko&#45;kninska &#382;upanija i sjeverni dio Splitsko&#45;dalmatinske &#382;upanije

	X. izborna jedinica &amp;ndash; ju&#382;ni dio Splitsko&#45;dalmatinske &#382;upanije i Dubrova&#269;ko&#45;neretvanska &#382;upanija

	XI. izborna jedinica &amp;ndash; zasebna jedinica za izbor zastupnika koje biraju hrvatski dr&#382;avljani koji nemaju prebivali&amp;scaron;te u Republici Hrvatskoj.

	XII. Izborna jedinica &amp;ndash; pripadnici autohtonih nacionalnih manjina u RH biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor u jednoj izbornoj jedinici koju &#269;ini cjelokupno podru&#269;je RH.

	Nacionalne manjine

	Pripadnici mnogobrojnih nacionalnih manjina koje obitavaju na podru&#269;ju Republike Hrvatske imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor i to u posebnoj izbornoj jedinici koju &#269;ini dr&#382;avni teritoriji (XII. Izborna jedinica). Najbrojnija nacionalna manjina, srpska, bira tri zastupnika dok je zakon ma&#273;arskoj i talijanskoj nacionalnoj manjini namijenio po jednog predstavnika u Saboru.

	Jo&amp;scaron; dva zastupni&#269;ka mandata osigurana su za dvije skupine nacionalnih manjina. Prvu sa&#269;injavaju pripadnici austrijske, bugarske, njema&#269;ke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vla&amp;scaron;ke i &#382;idovske manjine. U drugoj &#263;e saborskog zastupnika birati Albanci, Bo&amp;scaron;njaci, Crnogorci, Makedonci i Slovenci.

	Zastupnici nacionalnih manjina mogu glasovati za manjinske liste ili za liste od I. do X. izborne jedinice.

	Postupak glasovanja

	Pravilo je da bira&#269;i glasaju u onim izbornim jedinicama u kojima su prijavljeni. Glasa&#269;i na birali&amp;scaron;ta trebaju donijeti slu&#382;beni identifikacijski dokument (va&#382;e&#263;a osobna iskaznica, putovnica ili vojna iskaznica) te ga predati bira&#269;kom odboru. &#268;lanovi bira&#269;kog odbora potom identificiraju bira&#269;a, potra&#382;e njegovo ime u Izvatku popisa bira&#269;a, zaokru&#382;e ga te mu zatim predaju glasa&#269;ki listi&#263;. On sadr&#382;i popis strana&#269;kih/koalicijskih/nezavisnih lista po rednim brojevima te je ozna&#269;en serijskim brojem.

	Glasa&#269; potom pristupa glasovanju koje obavlja u prostoru koji je za to namijenjen i koji je izdvojen od ostatka prostorije kako bi se osiguralo pravo na privatnost. Kada se zaokru&#382;i jedan broj ispred imena kandidata, glasa&#269;ki listi&#263; se savija te potom ubacuje u glasa&#269;ku kutiju.

	Glasovanje izvan mjesta prebivali&amp;scaron;ta

	Mogu&#263;nost izbora ni ove godine nije uskra&#263;ena onima koji 4. prosinca ne namjeravaju boraviti u podru&#269;ju op&#263;ine ili grada u kojoj su slu&#382;beno prijavljeni. Takvi bira&#269;i moraju prethodno uputiti osobni zahtjev za privremen upis u popis bira&#269;a onoj op&#263;ini ili gradu u kojoj planiraju boravak i to najkasnije 14 dana prije dana kada su predvi&#273;eni izbori.

	Glasovanje u XI. izbornoj jedinici

	Svi Hrvatski dr&#382;avljani koji se u vrijeme izbora zateknu izvan granica domovine, mogu glasovati u dr&#382;avama u kojima se nalaze, to&#269;nije u hrvatskim konzularnim predstavni&amp;scaron;tvima i diplomatskim misijama u svijetu s tim da se prethodno, najkasnije 15 dana prije izbora, registriraju u istima. Oni dr&#382;avljani koji planiraju napustiti teritorij RH neposredno uo&#269;i izbora tako&#273;er mogu glasovati u konzularnim predstavni&amp;scaron;tvima i veleposlanstvima, ali najprije moraju u Uredu dr&#382;avne uprave u gradu ili op&#263;ini u kojoj imaju prebivali&amp;scaron;te izvaditi potvrdu o upisu u popis bira&#269;a koju na dan izbora predaju bira&#269;kom odboru u konzulatu ili diplomatskoj misiji u kojoj glasuju.

	Bira&#269;i koji imaju prebivali&amp;scaron;te u Hrvatskoj, a glasuju izvan njenih granica, biraju zastupnike iz one izborne jedinice koja pripada njihovu prebivali&amp;scaron;tu. Svi ostali, odnosno oni koji nemaju prebivali&amp;scaron;te u RH, tako&#273;er mogu izabrati svoje predstavnike u Saboru, ali oni zastupnike biraju s liste kandidata XI. izborne jedinice. Njima nije potrebna prethodna registracija osim ako od pro&amp;scaron;lih izbora nisu promijenili prebivali&amp;scaron;te ili se preselili u drugu dr&#382;avu.

	&amp;nbsp;

	Preneseno sa vecernji.hr</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2011-11-10T18:16:40+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Uvid u bira&#269;ke popise</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/uvid-u-biracke-popise/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/uvid-u-biracke-popise/#When:12:28:49Z</guid>
      <description></description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-11-03T12:28:49+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Borkovi&#263;: Oteli su me da se ne bi saznalo tko je ukrao novac za oru&#382;je!</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/borkovic-oteli-su-me-da-se-ne-bi-saznalo-tko-je-ukrao-novac-za-oruzje/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/borkovic-oteli-su-me-da-se-ne-bi-saznalo-tko-je-ukrao-novac-za-oruzje/#When:11:29:42Z</guid>
      <description>Na samu dvadesetu obljetnicu bitke za grad heroj, me&#273;u vukovarskim braniteljima ponovno vrije. Gu&amp;scaron;i ih bijes zbog najnovijih otkri&#263;a nepravdi i korupcije, kao i spoznaja da do danas nisu priznati kao legalni branitelji, dok su pojedini zapovjednici JNA protiv kojih su se borili, od Republike Hrvatske u me&#273;uvremenu dobili visoki &#269;in, izda&amp;scaron;nu mirovinu i stan!

	Po&#269;elo prosvjedom protiv korupcije na HTV&#45;u

	&#45; Sve je po&#269;elo osnivanjem grupe na Facebooku &#39;Heroji Vukovara&#39;, koja je nastala kao spontani prosvjed zbog korupcije pojedinaca na HTV&#45;u. Odgovorni na javnoj televiziji su, naime, umjesto izvrsnog gotovog serijala &#39;Heroji Vukovara 2&#39;, za prikazivanje na 20&#45;tu obljetnicu odabrali na brzinu snimljeni te do danas nedovr&amp;scaron;eni serijal &#39;Bitka za Vukovar&#39; hrvatskog kralja sapunica Romana Majeti&#263;a. Usred tog na&amp;scaron;eg nezadovoljstva, grupi na Facebooku odjedanput se s kritikom upu&#263;enom jednom vukovarskom branitelju pridru&#382;io brigadir HV&#45;a u mirovini Damir Kozi&#263;, za kojega smo u me&#273;uvremenu doznali da je za vrijeme napada na Vukovar bio oficir neprijateljske vojske &#45; s neskrivenim ogor&#269;enjem u glasu ispri&#269;ao nam je Damir Radni&#263;, pet puta ranjavani vukovarski dragovoljac i biv&amp;scaron;i zapovjednik obrane Bogdanovaca, a danas pukovnik Hrvatske vojske u mirovini.

	
		Biv&amp;scaron;i pripadnik JNA naknadno je korigirao papire


	&#45; &#268;im sam vidio njegovo ime, prisjetio sam se logora&amp;scaron;a koji su mi po&#269;etkom 1992. pri&#269;ali o Vukovarcu koji je bio zapovjednik vojne policije biv&amp;scaron;e JNA koja ih je tih dana zarobljavala. Odmah sam nazvao nekoliko suboraca i dobio potvrdu da je to upravo on, biv&amp;scaron;i oficir koji je sudjelovao u napadu na Vukovar! Naknadno sam &#269;uo da je dane koje je proveo u &amp;scaron;injelu Jugoslavenske armije uspio uz ne&#269;iju pomo&#263; &#39;prevesti&#39; u vrijeme provedeno u HV&#45;u! Bio sam &amp;scaron;okiran tolikom koli&#269;inom licemjerja i bezobra&amp;scaron;tine, jer je istovremeno moj suborac, dragovoljac iz Francuske Jean Michel Nicollier, kojeg su &#269;etnici odveli iz vukovarske bolnice i batinama ubili u hangaru na Ov&#269;ari, izgubio status hrvatskog branitelja. Lako je mogu&#263;e da je taj hangar &#39;&#269;uvao&#39; upravo vod vojne policije biv&amp;scaron;e JNA kojim je zapovijedao dana&amp;scaron;nji brigadir HV&#45;a u mirovini Damir Kozi&#263; &amp;ndash; dodaje Radni&#263;, &#269;ije smo tvrdnje provjerili kod vi&amp;scaron;e slu&#382;benih i neslu&#382;benih izvora, te dobili potvrdu da je Kozi&#263; doista bio poru&#269;nik JNA sve do velja&#269;e 1992. godine. Tako&#273;er smo u registru branitelja naknadno utvrdili da je uistinu &#39;korigirao&#39; papire, pa po njima ispada da je pripadnikom Hrvatske vojske postao jo&amp;scaron; u studenom 1991., u vrijeme kada su se vodile naj&#382;e&amp;scaron;&#263;e borbe u Vukovaru.

	&#39;Lau&amp;scaron;i&#263; je trebao ba&amp;scaron; takve ljude&#39;

	&#45; Istra&#382;uju&#263;i dalje, doznao sam da je isti &#269;ovjek prvi puta sigurnosno provjeravan u travnju 1992., te da je u HV uistinu primljen 29. travnja, ali i da je ve&#263; 1. svibnja, kao osoba od posebnog povjerenja tada&amp;scaron;njih &#269;elnika Uprave vojne policije, generala Mate Lau&amp;scaron;i&#263;a i brigadira Marijana Bi&amp;scaron;ki&#263;a, promaknut za zapovjednika 67. bojne vojne policije HV&#45;a. Pretpostavljam da mu je kod Lau&amp;scaron;i&#263;a najve&#263;i plus bila epizoda iz Vukovara, jer je i &#39;general s lulom&#39; na &#269;elo Vojne policije do&amp;scaron;ao ba&amp;scaron; u trenutku kada je trebalo privoditi branitelje koji su se sredinom studenog probili iz opkoljenog grada, a koje je Manoli&#263;eva komisija ubrzo potom proglasila ru&amp;scaron;iteljima ustavnog poretka Republike Hrvatske &amp;ndash; dodaje Radni&#263;.

	Sve njegove navode potvrdio nam je i Branko Borkovi&#263;, Mladi Jastreb, posljednji zapodvjednik obrane Vukovara, koji je potkraj studenog 1991. tako&#273;er bio uhi&#263;en i zatvoren u kotlovnici na La&amp;scaron;&#263;ini.

	Mladi Jastreb: Na La&amp;scaron;&#263;ini sam vidio prebijenog Dedakovi&#263;a

	&#45; Lau&amp;scaron;i&#263;evi ljudi 23. studenog su me kidnapirali iz kancelarije na&#269;elnika glavnog sto&#382;era Hrvatske vojske Antona Tusa, te me odveli u logor na La&amp;scaron;&#263;inu, gdje su me dva tjedna ispitivali. Tamo sam vidio prebijenog Milu Dedakovi&#263;a Jastreba, prvog zapovjednika obrane Vukovara, a tamo su s nama bili uhi&#263;eni i mnogi drugi vukovarski branitelji. Optu&#382;ivali su nas da smo htjeli ru&amp;scaron;iti ustavni poredak Republike Hrvatske, a ja sam gotovo siguran da je pravi razlog na&amp;scaron;eg nelegalnog uhi&#263;enja bilo inzistiranje na ra&amp;scaron;&#269;i&amp;scaron;&#263;avanju istine oko pada Vukovara, odnosno istine o oru&#382;ju i pomo&#263;i koja je navodno u vi&amp;scaron;e navrata slana u opkoljeni grad, a koju mi nikada nismo vidjeli &amp;ndash; podvla&#269;i Mladi Jastreb, te dodaje da je 23. studenog kod na&#269;elnika Tusa do&amp;scaron;ao kako bi zatra&#382;io izvje&amp;scaron;taj o toliko spominjanom oru&#382;ju i pomo&#263;i za Vukovar.

	Manoli&#263; je tvrdio da je u opkoljeni Vukovar uspio do&#263;i kamion s kola&#269;ima?!

	&#45; I danas se stidim na&#269;ina na koji sam uhi&#263;en. Na prijevaru su me izvukli iz Tusove kancelarije, da bi u hodniku na mene sko&#269;ili ljudi koji su me ne&#269;im prekrili preko glave, stavili mi lisice, odvukli me u auto i odvezli u kotlovnicu na La&amp;scaron;&#263;inu. Ni general Tus u to vrijeme nije znao da sam uhi&#263;en. Doznao je nekoliko minuta kasnije, kada su se oni koji su izvodili tu akciju uvjerili da mu ljudi koji su bili u mojoj pratnji ne&#263;e u&#269;initi ni&amp;scaron;ta. Postojala je, naime, opasnost da reagiraju u trenutku kad saznaju da sam otet, zbog &#269;ega su se bojali da ne ubiju i generala Tusa... Tada je, na svu sre&#263;u, sve pro&amp;scaron;lo mirno. No mene i danas boli &#269;injenica da ni dvadeset godina kasnije nismo rehabilitirani, odnosno da jo&amp;scaron; uvijek van snage nije stavljen sramotni izvje&amp;scaron;taj Manoli&#263;eve komisije koja nas je tada optu&#382;ila za ru&amp;scaron;enje ustavnog poretka. Osporavali su &#269;ak i &#269;injenicu da smo u Vukovaru bili u neprijateljskom okru&#382;enju, tvrde&#263;i da su &#269;uli da je do nas u to vrijeme uspio do&#263;i kamion s kola&#269;ima, koji je kasnije tobo&#382;e bez problema iza&amp;scaron;ao iz Vukovara?! Dvadeset godina kasnije jo&amp;scaron; sam uvjereniji da smo &#39;ru&amp;scaron;iteljima ustavnog poretka&#39; progla&amp;scaron;eni smi&amp;scaron;ljeno, kako bi nas se diskreditiralo u trenutku kada smo postavljali vrlo neugodna pitanja, a vjerujem da su i brojne optu&#382;nice iz Srbije stigle s istim ciljem. No, ni sve muke i poni&#382;enja kroz koje ova dva desetlje&#263;a prolazimo ne&#263;e nas odgovoriti od namjere da stvari istjeramo na &#269;istac i da kona&#269;no dobijemo odgovor na isto pitanje: &#39;Gdje je nestao novac za naoru&#382;avanje Vukovara? &#45; zaklju&#269;uje Branko Borkovi&#263;, Mladi Jastreb.

	&amp;nbsp;

	Autor: Damir Kramari&#263; / Photo: Pixsell</description>
      <dc:subject>Pogled s prozora</dc:subject>
      <dc:date>2011-10-31T11:29:42+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Obilje&#382;imo Svjetski dan mu&#353;karaca!</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/obiljezimo-svjetski-dan-muskaraca/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/obiljezimo-svjetski-dan-muskaraca/#When:11:17:07Z</guid>
      <description>Osnovna poruka je potreba i razvoj svijesti o doprinosu, &#382;rtvovanju i napretku u dru&amp;scaron;tvu djelovanjem mu&amp;scaron;karaca.

	Tako&#273;er se &#382;eli naglasiti va&#382;nost zdravog na&#269;ina &#382;ivljenja te zdravlja mu&amp;scaron;karaca i dje&#269;aka, ravnopravnost me&#273;u spolovima i ukazivanje na diskriminaciju mu&amp;scaron;kog spola, isticanje pozitivnih mu&amp;scaron;kih uzora u obitelji i dru&amp;scaron;tvenoj zajednici mla&#273;im generacijama.
	
	R. P.</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2011-10-31T11:17:07+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>BLAGDAN SVIH SVETIH: Prometni vodi&#269;</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/blagdan-svih-svetih-prometni-vodic/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/blagdan-svih-svetih-prometni-vodic/#When:05:17:52Z</guid>
      <description>Posebna regulacija prijevoza na snazi &#263;e biti u ponedjeljak i utorak &#45; 31. listopada te 1. studenog. Tramvajske i autobusne linije koje prolaze uz gradska groblja bit &#263;e poja&#269;ane dodatnim prijevoznim kapacitetima, a uspostavit &#263;e se i izvanredne autobusne linije.

	&amp;nbsp;

	TRAMVAJSKI PROMET UO&#268;I I NA BLAGDAN SVIH SVETIH
	U nedjelju, 30. listopadatramvajske linije 2, 5, 7, 8, 9, 13 i 15 prometovat &#263;e prema uobi&#269;ajenom nedjeljnom voznom redu, a linije 4, 6, 11, 12, 14 i 17 bit &#263;e poja&#269;ane dodatnim kapacitetima.

	U ponedjeljak, 31. listopada tramvajske linije 2, 4, 5, 7, 8, 9, 13, 14, 15 i 17 prometovat &#263;e prema subotnjem rasporedu, a na linije 6, 11 i 12 bit &#263;e uklju&#269;ena dodatna vozila.

	&amp;nbsp;

	Na blagdan Svih svetih, 1. studenog, na linijama 2, 5, 8, 9, 13 i 15 primjenjivat &#263;e se nedjeljni vozni red, dok &#263;e na linijama 4, 6, 7, 11, 12, 14 i 17 prometovati ve&#263;i broj vlakova u odnosu na redovan nedjeljni raspored. Kada broj putnika bude to zahtijevao, uspostavljat &#263;e se dodatno tramvajsko stajali&amp;scaron;te na samom po&#269;etku Ilice.

	Vozni red linija (po smjerovima): 

	4a, 4b, 6a, 6b, 7a, 7b, 11a, 11b, 12a, 12b, 14a, 14b,17a, 17b

	AUTOBUSNI PROMET UO&#268;I I NA BLAGDAN SVIH SVETIH

	Prema gradskim grobljima ZET ve&#263; uklju&#269;uje dodatne autobuse na redovne linije, ovisno o priljevu putnika.

	U ponedjeljak i utorak, 31. listopada i 1. studenog, vozit &#263;e izvanredne autobusne linije: Kaptol &#45; Mirogoj, Kaptol &#45; Krematorij, Kvaternikov trg &#45; Srebrnjak, Dubrava &#45; Miro&amp;scaron;evec i Dubec &amp;ndash; Markovo Polje.

	&amp;bull; PRIJEVOZ DO MIROGOJA

	Izvanredna autobusna linija Kaptol &amp;ndash; Mirogoj i Kaptol &amp;ndash; Krematorij bit &#263;e uspostavljena u ponedjeljak, 31. listopada i utorak, 1. studenog od 8 do 20 sati. Na liniji Kaptol &amp;ndash; Mirogoj autobusi &#263;e voziti u vremenskim razmacima od jedne do tri minute bez usputnog zaustavljanja, a na liniji Kaptol &amp;ndash; Krematorij autobusi &#263;e kretati odmah nakon popunjenja, uz usputno zaustavljanje na stajali&amp;scaron;tu na Remetskoj cesti, sjeverno od raskri&#382;ja s Mirogojskom.

	Trasa linije Kaptol &amp;ndash; Mirogoj: Kaptol &amp;ndash; Degenova &amp;ndash; Medve&amp;scaron;&#269;ak &amp;ndash; Gup&#269;eva zvijezda &amp;ndash; Mirogojska &amp;ndash; Mirogoj. U povratku: Mirogoj &amp;ndash; Mirogojska &amp;ndash; Gup&#269;eva zvijezda &amp;ndash; Vran&#269;i&#263;eva &amp;ndash; Nova Ves &amp;ndash; Kaptol.

	Trasa linije Kaptol &amp;ndash; Krematorij: Kaptol &amp;ndash; Degenova &amp;ndash; Medve&amp;scaron;&#269;ak &amp;ndash; Gup&#269;eva zvijezda &amp;ndash; Mirogojska &amp;ndash; Remetska cesta &amp;ndash; Krematorij. U povratku: Krematorij &amp;ndash; Remetska cesta &amp;ndash; Mirogojska &amp;ndash; Gup&#269;eva zvijezda &amp;ndash; Vran&#269;i&#263;eva &amp;ndash; Nova Ves &amp;ndash; Kaptol.

	Ulazak putnika u autobuse za Mirogoj i Krematorij bit &#263;e na Kaptolu, na ulaznim stajali&amp;scaron;tima redovnih autobusnih linija toga terminala. U suprotnom smjeru, ulazak putnika u autobuse za Kaptol bit &#263;e na Mirogoju ispred mrtva&#269;nice, a kod Krematorija 20&#45;ak metara ju&#382;nije od pje&amp;scaron;a&#269;kog prijelaza, kod ulaznog stajali&amp;scaron;ta redovne autobusne linije Kaptol &#45; Mirogoj &#45; Krematorij.

	Izlazak putnika na Kaptolu bit &#263;e na izlaznom stajali&amp;scaron;tu redovnih linija, na Mirogoju ispred glavnog ulaza na groblje, a ispred Krematorija na izlaznom stajali&amp;scaron;tu redovne linije.

	Izvanredna autobusna linija Kvaternikov trg &amp;ndash; Srebrnjak vozit &#263;e tako&#273;er u ponedjeljak, 31. listopada i utorak, 1. studenoga, od 8 do 20 sati. Autobusi &#263;e kretati svakih pet do sedam minuta.

	Trasa linije 297: Kvaternikov trg &amp;ndash; Heinzelova &amp;ndash; Kvaternikov trg &amp;ndash; Domjani&#263;eva &amp;ndash; Srebrnjak &amp;ndash; Bijeni&#269;ka cesta (okreti&amp;scaron;te autobusa) te istom trasom natrag. Autobusi &#263;e se usput zaustavljati samo na stajali&amp;scaron;tu Srebrnjak/Petrova ulica.

	Ulazak putnika u autobuse za Srebrnjak bit &#263;e na terminalu Kvaternikov trg (Heinzelova ulica), na peronu linije 201 Kaptol &amp;ndash; Kvaternikov trg, a izlazak na zapadnom dijelu Heinzelove ulice. Ulazak putnika u autobuse za Kvaternikov trg bit &#263;e u zoni raskri&#382;ja Bijeni&#269;ke ceste s Ulicom Srebrnjak, na putni&#269;kom peronu autobusnog okreti&amp;scaron;ta.

	Izlazak putnika na Srebrnjaku bit &#263;e na Bijeni&#269;koj cesti, isto&#269;no od raskri&#382;ja s Ulicom Srebrnjak.

	Obustave i izmjene obli&#382;njih autobusnih linija

	Linije 106 (Kaptol &amp;ndash; Mirogoj &amp;ndash; Krematorij), 201 (Kaptol &amp;ndash; Kvaternikov trg) i 238 (Kaptol &amp;ndash; Kozjak) ne&#263;e voziti 31. listopada i 1. studenog od 8 do 20 sati.

	U istom vremenu linije 203 (Svetice &amp;ndash; Vinec &amp;ndash; Krematorij) i 226 (Kaptol &amp;ndash; Remete &amp;ndash; Svetice) bit &#263;e skra&#263;ene te &#263;e voziti na relaciji Svetice &amp;ndash; Vinec &amp;ndash; Remete (alternativno Svetice &amp;ndash; Vinec) i Svetice &amp;ndash; Remete (alternativno Svetice &amp;ndash; Remete/&#268;esmi&#269;kog). Autobus linije 207 (Srebrnjak &amp;ndash; Rim &amp;ndash; Srebrnjak) prometovat &#263;e 31. listopada od 8 sati do 1. studenog do 20 sati na relaciji Kozjak &amp;ndash; Rim &amp;ndash; Kozjak i to trasom: Kozjak &amp;ndash; Rebar &amp;ndash; La&amp;scaron;&#263;inska &amp;ndash; Bijeni&#269;ka &amp;ndash; redovna trasa do raskri&#382;ja Bijeni&#269;ka/La&amp;scaron;&#263;inska &amp;ndash; La&amp;scaron;&#263;inska &amp;ndash; Rebar &amp;ndash; Kozjak.

	Zbog posebne regulacije prometa, 31. listopada od 8 sati do 1. studenog do 20 sati mijenja se i trasa redovne autobusne linije 105 (Kaptol &#45; Britanski trg) u smjeru Britanskog trga. Privremena trasa bit &#263;e: Kaptol &amp;ndash; Degenova &amp;ndash; Medve&amp;scaron;&#269;ak &amp;ndash; Gup&#269;eva zvijezda &amp;ndash; Vran&#269;i&#263;eva i dalje redovnom trasom. U istom vremenu u smjeru Britanskog trga bit &#263;e uspostavljeno stajali&amp;scaron;te u Vran&#269;i&#263;evoj ulici (u zoni raskri&#382;ja s Medvedgradskom ulicom). U smjeru Kaptola autobusi &#263;e voziti redovnom trasom.
	&amp;bull; PRIJEVOZ DO MIRO&amp;Scaron;EVCA

	Izvanredna autobusna linija Dubrava &amp;ndash; Miro&amp;scaron;evec vozit &#263;e 31. listopada i 1. studenog od 8 do 19 sati, a autobusi &#263;e kretati svake dvije do tri minute, bez usputnog zaustavljanja.

	Vozit &#263;e trasom: Avenija Gojka &amp;Scaron;u&amp;scaron;ka &amp;ndash; Oporove&#269;ka &amp;ndash; Aleja ti&amp;scaron;ine &amp;ndash; Oporove&#269;ka (stara), a u povratku Oporove&#269;ka (stara) &amp;ndash; Oporove&#269;ka &amp;ndash; Avenija Gojka &amp;Scaron;u&amp;scaron;ka &amp;ndash; Dubrava.

	Ulazak putnika u Dubravi bit &#263;e na isto&#269;nom kolniku Avenije Gojka &amp;Scaron;u&amp;scaron;ka, sjeverno od izlaza s terminala. Ulazak putnika na Miro&amp;scaron;evcu bit &#263;e na sjevernom kolniku stare Oporove&#269;ke, na dijelu od Mramornog prilaza do Aleje ti&amp;scaron;ine.

	Izlazak putnika u Dubravi bit &#263;e na izlaznom zapadnom stajali&amp;scaron;tu terminala Dubrava, a na Miro&amp;scaron;evcu sjeverno od raskri&#382;ja Gri&#382;anske s novom Oporove&#269;kom, na isto&#269;nom prometnom traku Aleje ti&amp;scaron;ine.

	Obustave i izmjene obli&#382;njih autobusnih linija

	Linije 206 (Dubrava &amp;ndash; Miro&amp;scaron;evec) i 210 (Dubrava &amp;ndash; Studentski grad &amp;ndash; Klin) ne&#263;e voziti 31. listopada i 1. studenog od 8 do 19 sati.

	U istom vremenu linija 223 (Dubrava &amp;ndash; Trnov&#269;ica &amp;ndash; Dubec), radi posebne regulacije vozit &#263;e izmijenjenom trasom u smjeru terminala Dubrava. Trasa: Dubec &amp;ndash; Dube&#269;ka &amp;ndash; A. Nui&#263;a &amp;ndash; Stadlerova &amp;ndash; Trnov&#269;ica &amp;ndash; Klin &amp;ndash; Koledine&#269;ka &amp;ndash; Dankove&#269;ka &amp;ndash; Ulica Dubrava &amp;ndash; terminal Dubrava.

	&amp;bull; PRIJEVOZ DO MARKOVOG POLJA

	Izvanredna autobusna linija Dubec &amp;ndash; Markovo polje vozit &#263;e 31. listopada i 1. studenog od 7.30 do 18.30 sati trasom: Dubec &amp;ndash; Zagreba&#269;ka &amp;ndash; Vara&#382;dinska &amp;ndash; Vugrove&#269;ka &amp;ndash; Aleja mira do groblja Markovo polje (parkirali&amp;scaron;te za osobna vozila izme&#273;u groblja i Vugrove&#269;ke ceste), uz usputno zaustavljanje na stajali&amp;scaron;tu u Sesvetama (Zagreba&#269;ka &amp;ndash; Bistri&#269;ka) i Popovcu (Vugrove&#269;ka &amp;ndash; Vara&#382;dinska).

	Ulazak putnika u autobuse za Markovo polje bit &#263;e na terminalu Dubec, na ulaznom stajali&amp;scaron;tu linije 274 za Laktec, a ulazak putnika prema Dupcu bit &#263;e na sjeverozapadnoj strani parkirali&amp;scaron;ta, izme&#273;u groblja i Aleje mira.

	Izlazak putnika iz autobusa na terminalu Dubec bit &#263;e na izlaznom stajali&amp;scaron;tu redovnih linija, a na Markovom polju na sjevernoj strani parkirali&amp;scaron;ta izme&#273;u groblja i Aleje mira.
	DRUGE AUTOBUSNE LINIJE

	Uo&#269;i blagdana Svih svetih, u ponedjeljak, 31. listopada redovne autobusne linije 230 (Dubrava &amp;ndash; Grane&amp;scaron;inski Novaki) i 125 (&#268;rnomerec &amp;ndash; Gornje Vrap&#269;e) bit &#263;e poja&#269;ane s dodatnim autobusima. Na liniji 181 (Trg mladosti &amp;ndash; Groblje Zapre&amp;scaron;i&#263;) vozit &#263;e jedan dodatni autobus prema posebnom rasporedu. Autobusna linija 177 (&#268;rnomerec &amp;ndash; Poljanica &amp;ndash; Gornja Bistra) bit &#263;e poja&#269;ana izvanrednom autobusnom linijom Susedgrad &amp;ndash; Poljanica &amp;ndash; Gornja Bistra, na kojoj &#263;e voziti autobus s polaskom svakih 90 minuta sa stajali&amp;scaron;ta Podsusec &#45; centar.

	Autobusi linija 172 (&#268;rnomerec &amp;ndash; Zapre&amp;scaron;i&#263;), 176 (&#268;rnomerec &amp;ndash; Gornja Bistra) i 177 (&#268;rnomerec &amp;ndash; Poljanica &amp;ndash; Gornja Bistra) zaustavljat &#263;e se u vremenu od 8 do 20 sati na stajali&amp;scaron;tu Aleja Bologne/Gospodska.

	Na ostalim redovnim autobusnim linijama primjenjivat &#263;e se vozni red radnoga dana koji &#263;e po potrebi biti reduciran. O mogu&#263;im redukcijama na pojedinim linijama putnici &#263;e biti pravovremeno obavije&amp;scaron;teni.

	Na blagdan Svih svetih, u utorak, 1. studenog na redovnim autobusnim linijama primjenjivat &#263;e se nedjeljni vozni red koji &#263;e se, po potrebi, poja&#269;avati pri&#269;uvnim prijevoznim kapacitetima.

	Linija 125 (&#268;rnomerec &amp;ndash; Gornje Vrap&#269;e) poja&#269;at &#263;e se dodatnim vozilima od 8 do 17 sati. Redovna autobusna linija 230 (Dubrava &amp;ndash; Grane&amp;scaron;inski Novaki) bit &#263;e poja&#269;ana od 8.30 do 19 sati. Na redovnoj autobusnoj liniji 181 (Trg mladosti &#45; Groblje Zapre&amp;scaron;i&#263;) prema posebnom rasporedu prometovat &#263;e jedan autobus.

	Redovna autobusna linija 177 (&#268;rnomerec &amp;ndash; Poljanica &amp;ndash; Gornja Bistra) poja&#269;at &#263;e se izvanrednom linijom Susedgrad &amp;ndash; Poljanica &amp;ndash; Gornja Bistra na kojoj &#263;e voziti autobus s polaskom svakih 90 minuta sa stajali&amp;scaron;ta Podsused &#45; centar.

	Autobusi linija 172 (&#268;rnomerec &amp;ndash; Zapre&amp;scaron;i&#263;), 176 (&#268;rnomerec &amp;ndash; Gornja Bistra) i 177 (&#268;rnomerec &amp;ndash; Poljanica &amp;ndash; Gornja Bistra) od 8 do 20 sati zaustavljat &#263;e se na stajali&amp;scaron;tu Aleja Bologne/Gospodska.

	PRA&#262;ENJE PROMETA I INFORMIRANJE

	ZET&#45;ov Centar za nadzor i upravljanje prometom pratit &#263;e sve linije prema grobljima na podru&#269;ju i u okolici grada, koje &#263;e se do 19 sati, prema potrebi i mogu&#263;nostima, poja&#269;avati dodatnim prijevoznim kapacitetima.

	Gra&#273;ane &#263;e se o stanju u prometu informirati promptnim objavama na slu&#382;benoj internetskoj stranici ZET&#45;a te izravnim tonskim sadr&#382;ajima koji &#263;e se &#269;uti u putni&#269;kim prostorima svih vozila i na stajali&amp;scaron;tima opremljenim informativnim zaslonima.

	Telefonske informacije o stanju u prometu na podru&#269;ju posebne prometne regulacije mo&#263;i &#263;e se dobiti u Kontakt centru ZET&#45;a u subotu, nedjelju, ponedjeljak i utorak, 29. 30. i 31. listopada te 1. i 2. studenog od 8 do 20 sati na broju 060 100 001.

	CIJENA PRIJEVOZA

	Na izvanrednim autobusnim linijama, 31. listopada i 1. studenog, prijevoz &#263;e se napla&#263;ivati 8,00 Kn (povratna karta). Djeca do 7 godina starosti prevozit &#263;e se besplatno.</description>
      <dc:subject>Promet</dc:subject>
      <dc:date>2011-10-28T05:17:52+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>PUCNJAVA U VRBOVCU</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/pucnjava-u-vrbovcu/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/pucnjava-u-vrbovcu/#When:18:21:06Z</guid>
      <description>Dva zagreba&#269;ka policajca te&amp;scaron;ko su ranjena u pucnjavi u Vrbovcu oko 17 sati. Nasre&#263;u, nisu u &#382;ivotnoj opasnosti. Na njih je iz automatske pu&amp;scaron;ke Stjepan Foglec (50) ispalio &amp;scaron;est hitaca. Pomahnitalom mu&amp;scaron;karcu, doznajemo, se zako&#269;ila pu&amp;scaron;ka. Policajca I. S. ranio je u potkoljenicu, a vje&#382;benika M. H. u natkoljenicu. Oba su zbrinuta u KB Dubrava. Lije&#269;nici ka&#382;u kako su policajci stabilno te &#263;e ih zadr&#382;ati u bolnicu nekoliko dana na promatranju.

	Policiju su nazvali mje&amp;scaron;tani. Foglec je prvo u lokalnoj gostionici pijan napao konobaricu, a od vlasnika iznudio 300 kuna. Iza&amp;scaron;ao je iz lokala i na ulici, bez ikakva povoda, &amp;scaron;akom u glavu udario &#382;enu koja je prolazila. Susjedi su nazvali policiju i odmah rekli o kome je rije&#269;. S Foglecom i ina&#269;e imaju problema, osobito kad se napije.

	Kad su tri policajca do&amp;scaron;la na intervenciju, nasilnik se ve&#263; sakrio u svoju ku&#263;u odakle je i zapucao prema njima. Dvojicu je ranio, a tre&#263;i ga je uspio savladati. Bacio se na njega i uhitio ga.</description>
      <dc:subject>Crna kronika</dc:subject>
      <dc:date>2011-10-27T18:21:06+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>IZBORNI PRAG: Kuku lele, Kukuriku vodi!</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/izborni-prag-kuku-lele-kukuriku-vodi/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/izborni-prag-kuku-lele-kukuriku-vodi/#When:17:07:17Z</guid>
      <description>&amp;nbsp;Kada je 17. listopada 2007. godine tada&amp;scaron;nji predsjednik RH Stjepan Mesi&#263; raspisao parlamentarne izbore za 25. studenoga iste godine prema svim postoje&#263;im anketama, dvije najja&#269;e hrvatske stranke HDZ i SDP bile&amp;nbsp;su&amp;nbsp;gotovo izjedna&#269;ene. Danas, &#269;etiri godine kasnije i samo &#269;etrdesetak dana pred predstoje&#263;e izbore na nacionalnoj razini situacija se, bar &amp;scaron;to se anketa ti&#269;e, stubokom promijenila. Naime, prema najnovijim istra&#382;ivanjima agencije Ipsos Puls Kukuriku koalicija za 18 posto vodi ispred HDZ&#45;a.
	Prema njihovim podacima, Kukuriku koalicija, na po&#269;etku izborne utrke ima potporu 38,8 potencijalnih bira&#269;a dok bi HDZ podr&#382;alo samo 20,3 posto bira&#269;a. Vladaju&#263;u stranku mora zabrinuti i &#269;injenica da je Kukuriku koalicija od kolovoza zabilje&#382;ila rast od 4 posto dok je HDZ u istom razdoblju ostao na istoj razini. A prije &#269;etiri godine situacija je bila upravo obrnuta. Na krilima promjena u SDP&#45;u, nakon Ra&#269;anove smrti i izborom novog predsjednika, mladog i poletnog Zorana Milanovi&#263;a SDP je u ljeto 2007. godine imao veliku prednost pred HDZ&#45;om, ali se ona svakim narednim mjesecom vidno smanjivala, da bi upravo u listopadu HDZ gotovo uspio poravnati SDP&#45;ovu prednost.

	Danas je situacija po vladaju&#263;u stranku, bar &amp;scaron;to se aktualnih anketa ti&#269;e, vi&amp;scaron;e nego alarmantna jer prednost SDP&#45;a raste a HDZ&#45;a stagnira. PR agencije i spin doktori koji kreiraju kampanju vladaju&#263;e stranke morali bi, nakon dosada&amp;scaron;njih anketa uzviknuti kuku lele, jer dosada&amp;scaron;nja HDZ&#45;ova mobilizacijska kampanja bila je o&#269;iti proma&amp;scaron;aj. Dodatnu zabrinutost vladaju&#263;oj stranci mo&#382;e proizvesti i u&#382;asno lo&amp;scaron; rejting njihova najva&#382;nijeg i najvjernijeg koalicijskog partnera HSS&#45;a, koji je na povijesno najni&#382;oj potpori od 2,5 posto bira&#269;a. Dakle da su danas izbori HSS bi morao re&#263;i zbogom Hrvatskom saboru. No, HDZ ne mo&#382;e biti zadovoljan ni osobnim imid&#382;em svoje &amp;scaron;efice Jadranke Kosor, koja je u listopadu dobila negativne bodove kod gra&#273;ana. U ovom trenutku pozitivan dojam o njoj ima 26 posto bira&#269;a, &amp;scaron;to je njezin drugi najlo&amp;scaron;iji rezultata u godinu dana. Za razliku od nje, &#269;elnik SDP&#45;a Zoran Milanovi&#263; u&#382;iva potporu 46 posto gra&#273;ana. Naime, toliko ih je dalo pozitivnu ocjenu lideru Kukuriku koalicije. Zanimljivo je da je Milanovi&#263; godinu dana s potporom od 42 do 48 posto, a najnoviji rezultata ankete za njega mogu biti apsolutno ohrabruju&#263;i jer broj onih koji o njemu misle pozitivno je u blagom porastu. A da nevolje nikad ne idu same potvr&#273;uju i ostali rezultati iz spomenute ankete koji su toliko lo&amp;scaron;i po vladaju&#263;u stranku da nikako ne mogu ostaviti ravnodu&amp;scaron;nim njihovo rukovodstvo. HDZ u izbornu kampanju ulazi s negativnom percepcijom stanja u zemlji, pa tako 83 posto gra&#273;ana misli da idemo u lo&amp;scaron;em smjeru, a jedva 11 posto misli suprotno. Zbunjuju&#263;e a jo&amp;scaron; vi&amp;scaron;e uzbunjuju&#263;e za stranku Jadranke Kosor jeste to da 56 posto HDZ&#45; ovih bira&#269;a misli da zemlja ide u pogre&amp;scaron;nom smjeru.

	Dakle, ako je vjerovati ovoj anketi, premda i ostale ankete pokazuju gotovo isto, zanimljivo bi bilo vidjeti koliki je postotak onih koji na izbornim skupovima HDZ&#45;a skandiraju J.K. je OK, a misle da zemlja ide u pogre&amp;scaron;nom smjeru. U narednom periodu, sve do izbora, pred HDZ&#45;om je velika borba, kako dosti&#263;i gotovo nedosti&#382;no i je li uop&#263;e mogu&#263;e, nogometnim rije&#269;nikom re&#269;eno, u produ&#382;etcima, preokrenuti rezultata u njihovu korist. Ho&#263;e li im u tome pomo&#263;i eventualne trzavice na relaciji Lini&#263; &amp;ndash; Milanovi&#263; po pitanju dovo&#273;enja MMF&#45;a u Hrvatsku, ili ne&amp;scaron;to drugo, u ovom trenutku nepredvidivo, te&amp;scaron;ko je odgonetnuti. No, brojne afere koje priti&amp;scaron;&#263;u vladaju&#263;u stranku, kao i najave da bi DORH, neposredno pred izbore mogao podi&#263;i optu&#382;nicu protiv njih. samo su jo&amp;scaron; ve&#263;i kamen oko vrata HDZ&#45;u. Pa i da od svega toga, bar prije izbora, ne bude ni&amp;scaron;ta, medijski prostor je ve&#263; toliko kontaminiran negativnim tekstovima o HDZ&#45;u, da ih vi&amp;scaron;e nikakvi spin doktori, do izborne no&#263;i, ne mogu dekontaminirati. &amp;Scaron;to bi to HDZ, u situaciji u kojoj se nalazi morao, odnosno mogao napraviti, da preokrene izbornu utrku u svoju korist te&amp;scaron;ko je re&#263;i.

	Ako im &#269;elnici Kukuriku koalicije svojim nepredvidivim potezima ili trzavicama ne pomognu u tome, kao &amp;scaron;to su to obilato &#269;inili, prije svega predsjednik SDP&#45;a Zoran Milanovi&#263; prije &#269;etiri godine, onda HDZ&#45;u, bar &amp;scaron;to se izbornog rezultata ti&#269;e, ne&#263;e ba&amp;scaron; procvjetati ru&#382;e. U tom kontekstu nije te&amp;scaron;ko ni predvidjeti tko &#263;e u izbornoj no&#263;i slavljeni&#269;ki zapjevati:&amp;rsquo;Svijet voli pobjednike&amp;rsquo;!</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2011-10-26T17:07:17+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Pomi&#269;u se satovi: Po&#269;inje usporena, uspavana, tmurna i nezdrava sezona?</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/pomicu-se-satovi-pocinje-usporena-uspavana-tmurna-i-nezdrava-sezona/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/pomicu-se-satovi-pocinje-usporena-uspavana-tmurna-i-nezdrava-sezona/#When:12:30:32Z</guid>
      <description>Rano ujutro 31. listopada, opet &#263;ete pomaknuti svoje satove na zimsko ra&#269;unanje vremena. Vratit &#263;ete sat 60 minuta unatrag i spavati toliko dulje, bar tu jednu no&#263;. Naravno, to vam se mo&#382;e u&#269;initi dobrim potezom i u mnogo aspekata to i jest tako. &amp;Scaron;tedi se energija, ekonomski je povoljno, a dokazano je i da pomicanje satova direktno utje&#269;e na broj umrlih u prometnim nesre&#263;ama. No, otkad se praksa pomicanja satova koristi, to&#269;nije od po&#269;etka 20 stolje&#263;a u zapadnim zemljama, oko nje su se lomila koplja, te je bila tema mnoge diskusije.

	&amp;nbsp;Tako su znanstvenici s Cambridgea u Britaniji u nedavno objavljenoj studiji uspjeli dokazati da bi se nepomicanjem sata unatrag u biti u&amp;scaron;tedjelo vi&amp;scaron;e struje, te da bi se znatno smanjila emisija CO2. &amp;Scaron;to se ti&#269;e Velike Britanije, &#269;ak za najmanje pola milijuna tona &amp;scaron;tetnog plina.

	Tako&#273;er, s obzirom da nam podneva onda traju sat vremena kra&#263;e, znanstvenici tvrde da je pomicanje sata &amp;scaron;tetno za zdravlje. Taj bi dodatni sat navodno mogao potaknuti ljude da iza&#273;u na zrak i bave se nekim sportom du&#382;e, a time bi se organizam napunio prijeko potrebnim vitaminom D. Prema istra&#382;ivanju, gotovo polovica Zemljana ima manjak &#39;sun&#269;evog vitamina&#39;, koji suzbija autoimune bolesti, a poma&#382;e u borbi s jo&amp;scaron; mnogo medicinskih problema.

	&amp;Scaron;to se sun&#269;eve svjetlosti ti&#269;e, pomicanje satova je najizra&#382;enije na sjeveru, pa su tako znanstvenici fokusirali svoje istra&#382;ivanje na &amp;Scaron;kotsku, gdje je utvr&#273;eno da bi ustezanje od pomicanja satova dalo ve&#263;ini odraslih ljudi dodatnih 300 sati sunca.

	Ljudi bi se s jo&amp;scaron; jednim satom sunca, odnosno svjetlosti dnevno, osje&#263;ali bolje, bili motoviraniji, energi&#269;niji i sretniji, isti&#269;u znanstvenici. Tako&#273;er, sun&#269;eva svjetlost dokazano pospje&amp;scaron;uje lu&#269;enje seratonina, &#39;hormona sre&#263;e&#39;. Mo&#382;da bi i na&amp;scaron;li vremena za ve&#263; spomenutu vje&#382;bu, ili samo boravljenje na svje&#382;em zraku, &amp;scaron;to opet utje&#269;e na niz bolesti povezanih s manjkom tjelesne aktivnosti.

	Kako je rekao Dr. Mate Mihanovi&#263;, ravnatelj psihijatrijske bolnice Sv. Ivan u Zagrebu, za T&#45;portal, Hrvati su u zimskim mjesecima lo&amp;scaron;e raspolo&#382;eniji, umorniji i usporeniji.

	&#45; Motivacija je slabija. Prirodni lijek za to je tjelesna aktivnost, me&#273;utim, treba se dobro oznojiti da bi se efekt osjetio. Problem sezonske depresije je izra&#382;eniji u skandinavskim zemljama. Kod nas je u Zagrebu situacija danas znatno bolja nego &amp;scaron;to je bila prije 20 godina, kada je bilo vi&amp;scaron;e tmurnih dana. U grad se uvelo centralno grijanje, a smanjena je nazo&#269;nost industrije, tako da su se smanjile koli&#269;ine smoga, &amp;scaron;to zna&#269;i da imamo vi&amp;scaron;e sunca &#45; zaklju&#269;uje Dr. Mihanovi&#263;.

	

	Autor: M.S.| Photo: flickr</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-10-25T12:30:32+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>KAMENA NAKLAPANJA: Jesu li novinari krivi za sve?</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/kamena-naklapanja-jesu-li-novinari-krivi-za-sve/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/kamena-naklapanja-jesu-li-novinari-krivi-za-sve/#When:19:30:43Z</guid>
      <description>Blago li je hrvatskoj dr&#382;avi kad su za sve krivi novinari. Sve &amp;scaron;to se negativno doga&#273;a u hrvatskoj krivi su novinari. Novinari su krivi i za klevete, za gubljenje &#269;asti polita&#269;ara, za njihove lopovluke, za privatizaciju, za Domovinski rat, za impotentnu oporbu i totalitarnu ve&#263;inu. Novinari su krivi za sve!!!

	Kad Dinamo gubi novinari su krivi, kad Vatreni lo&amp;scaron;e igraju opet su novinari krivi. Novinari su krivi i kad estradnjake uhvate u zagrljaju s ljubavnicom, ljubavnikom ili objave njihove izgubljene slobodnije foto i video uratke.

	Novinari su krivi i za Dajlu priop&#263;ili su hrvatski biskupi. Pa drage moje kolege u kakvoj to Dr&#382;avi mi &#382;ivimo?
	Zar je jedini problem ove Dr&#382;ave novinarska struka koja pi&amp;scaron;e ono &amp;scaron;to vidi, koja bilje&#382;i sramotnu i beskrupuloznu borbu za vlast u kojoj se ne biraju sredstva.

	Sabor je u predzadnjem tjednu svog zasjedanja prikupio kvorum i donio Zakone i bez oporbe koja se sjetila u zadnjem mjesecu &#269;etverogodi&amp;scaron;njeg sjedenja &amp;scaron;trajkati i ne dolaziti u klupe velike Sabornice. Nije ni da su u protekle &#269;etiri godine bili redoviti pa i sam Zoran Milanovi&#263; je priznao da on ne mo&#382;e dugo sjediti na jednom mjestu.

	Ovaj Sabor je sru&amp;scaron;en, demokratska bit je uni&amp;scaron;tena, a gdje je kraj? Kraj je 4. prosinca &#45; rekao je Milanovi&#263;. Zna&#269;i demokratska bit nije uni&amp;scaron;tena kad je Sanader dao ostavku, kad su padali Polan&#269;ec, Bari&amp;scaron;i&#263;, kad su otkrivani crni fondovi tada nije sru&amp;scaron;en Sabor i volja gra&#273;ana, nego tek sada. I da jadna je Dr&#382;ava u kojoj &#263;e narod opet od dva zla birati manje ili mo&#382;da &#269;ak izabere iste, nikad se ne zna kako hrvatski gra&#273;ani di&amp;scaron;u?

	I &amp;scaron;to se bitno dogodilo u ovoj Dr&#382;avi u kojoj su novinari krivi za sve?, donesen je Zakon u kojem &#263;e novinari biti tu&#382;eni za klevete u svakom &#269;lanku u kojem se bilo koji politi&#269;ar, tajkun, ili hrvatske posvudu&amp;scaron;e osjete oklevetani.

	Recimo Luka Raji&#263; mo&#382;e tu&#382;iti svakoga tko napi&amp;scaron;e ili ka&#382;e da je ratni profiter, a to &amp;scaron;to cijela Hrvatska zna da je on ratni profiter nije bitno. Vladaju&#263;i i oporba bilo kukuriku ili kokoda koalicija, bila &amp;scaron;estorka ili &#269;etvorka, vodio Vladu Gregori&#263;, Mate&amp;scaron;a ili Kosorica ka&#382;u da je on zaslu&#382;an Hrvat koji kapital ula&#382;e u Hrvatsku.

	Horvatin&#269;i&#263; i &#268;a&#269;i&#263; mogu tu&#382;iti medije koji ka&#382;u da su oni ubojice jer nikad nisu pravomo&#263;no osu&#273;eni za ubojstva koja su istina bog po&#269;inili u prometu, ali i to je ubojstvo. Mo&#382;e Vas tu&#382;iti bilo tko za bilo &amp;scaron;to jer novinari samo kleve&#263;u.

	Biskupi su se sastali u Vara&#382;dinu i odlu&#269;ili da je Vatikan u pravu, crkveno nema veze za dr&#382;avnim i novinari su opet krivi za sve jer su krivo predo&#269;ili javnosti stvari oko Dajle. Eto u Hrvatskoj u kojoj skoro pola zaposlenih nema redovito pla&#263;u, u kojoj je 300 tinjak tisu&#263;a nezaposlenih biskupi su odlu&#269;ili da su mediji krivi za sve. I kad govori&amp;scaron; protiv bahatosti i neskromnosti te iste Crkve ti si protiv Boga i vjere. A to &amp;scaron;to u Crkvi niti jedan sve&#263;enik, &#382;upnik, biskup nema auto manje vrijednosti od 20&#45;tak tisu&#263;a eura dok narod gladuje to nije protiv vjere i Boga.

	Novinari su krivi za sve i svojim pisanjem uni&amp;scaron;tavaju volju za igranjem nogometa&amp;scaron;ima, ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;ima, tenisa&#269;ima i svima onima koji se osjete lo&amp;scaron;e zbog pisanja novinara, jer pi&amp;scaron;u neistine i la&#382;i.

	S toga s obzirom da su novinari krivi za sve najbolje bi bilo da ste usvojili i zatvorske kazne za novinare koji ne pi&amp;scaron;u lijepo ve&#263; samo kritiziraju i u Hrvatskoj &#263;e odmah procvjetati tisu&#263;u cvjetova.</description>
      <dc:subject>Pogled s prozora</dc:subject>
      <dc:date>2011-10-21T19:30:43+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Susret sa Zagorkom u Vrbovcu</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/susret-sa-zagorkom-u-vrbovcu/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/susret-sa-zagorkom-u-vrbovcu/#When:10:12:39Z</guid>
      <description>&amp;Scaron;ETNJA SA ZAGORKOM PO ZAGREBA&#268;KOM PRSTENU</description>
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2011-10-21T10:12:39+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>PROMOCIJA KNJIGE DAMIRA &#268;IVRAKA: Tibor i vampiri nad Zrinom</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/promocija-knjige-damira-civraka-tibor-i-vampiri-nad-zrinom/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/promocija-knjige-damira-civraka-tibor-i-vampiri-nad-zrinom/#When:09:55:56Z</guid>
      <description>Spisatelj Damir &#268;ivrak predstavit &#263;e svoju knjigu Tibor i vampiri nad Zarinom.

	&#268;ivrak je u Vrbovcu predstavio i prvu knjigu iz ovog serijala, Tibor &amp;ndash; bajka o dobro&#263;udnom vampiru.

	Nakon romana za mlade&#382; &quot;Na tulumu&quot; tom se knjigom &#268;ivrak vratio onome &#269;ime je i po&#269;eo svoj literarni rad &#45; pisanju za djecu.

	Ve&#269;eras se odr&#382;ava jo&amp;scaron; jedna promocija, ali u susjednoj Cirkveni. Nekada&amp;scaron;nji radnik PIK&#45;a Vrbovec Nikola Vrhar ve&#269;eras predstavlja svoju ve&#263; &#269;etvrtu zbirku pjesama Za svakog pone&amp;scaron;to.

	Prvu zbirku Slutnja srca izdao je to&#269;no prije 15 godina.</description>
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2011-10-21T09:55:56+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>GRADSKA GROBLJA: Nove usluge za blagdan Svih svetih</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/gradska-groblja-nove-usluge-za-blagdan-svih-svetih/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/gradska-groblja-nove-usluge-za-blagdan-svih-svetih/#When:08:14:29Z</guid>
      <description>O stanju na zagreba&#269;kim grobljima, pripremama za nadolaze&#263;i blagdan, problemima s kra&#273;ama na grobljima te novim uslugama, uvedenim ove godine u emisiji Radio Sljemena &amp;bdquo;Zagreba&#269;ki razgovori&amp;ldquo; govorila voditeljica podru&#382;nice Gradska groblja Ljerka &#268;osi&#263;. Istaknula je kako u danima uo&#269;i blagdana Svih svetih gradska groblja svake godine posje&#263;uje velik broj gra&#273;ana, a podru&#382;nica Zagreba&#269;kog holdinga d.o.o. Gradska groblja tih je dana u punom pogonu jer za ovu prigodu rade na temeljitom &#269;i&amp;scaron;&#263;enju grobnih polja te dodatnom ure&#273;enju hortikulture.

	&#45;Gradska groblja kao i svake godine na vrijeme po&#269;inju s pripremama za blagdan Svih svetih. Posebnu brigu vodimo o nemo&#263;nima i invalidima. Tako &#263;e na Mirogoju invalidnim osobama biti na raspolaganju elektromobil, koji ina&#269;e vozi od 8 do 16 sati, a uo&#269;i i 1. studenog vozit &#263;e i dulje. Na Krematoriju je starijim osobama i invalidima na raspolaganju mini bus koji ih prevozi do mjesta na Krematoriju koje &#382;ele posjetiti&#45; rekla je Ljerka &#268;osi&#263;, napominju&#263;i da &#263;e u danima uo&#269;i i na sam dan blagdana na snazi biti zabrana vo&#382;nje automobilima prema gradskim grobljima.

	Podru&#382;nica se mo&#382;e pohvaliti i nizom novih usluga koje je uspjela uvesti tijekom ove godine i koje su gra&#273;ani dobro prihvatili.

	&#45;Trudimo se pobolj&amp;scaron;ati svoje usluge i prilagoditi se potrebama gra&#273;ana pa smo ove godine uveli pla&#263;anje sprovoda kreditnim karticama te omogu&#263;ili i obro&#269;no otpla&#263;ivanje. Pored toga od ove godine podru&#382;nica Gradska groblja nudi i usluge kompletne organizacije sprovoda, od ukopa, prodaje pogrebne opreme, organiziranja glazbe, fotografiranja i ostaloga. &amp;ndash; nastavila je Ljerka &#268;osi&#263;.

	Ipak, da na grobljima uvijek sve ne funkcionira kako bi trebalo svjedo&#269;i problem kra&#273;e aran&#382;mana i sadnica na i oko grobova. O tome su voditeljicu podru&#382;nice Gradska groblja informirali i brojni gra&#273;ani koji su se ovog &#269;etvrtka javljali u emisiju.

	&#45;Postoji organizirana grupa kradljivaca koja ve&#263; godinama krade po grobljima. Kradu lampa&amp;scaron;e s grobova, sadnice, cvjetne aran&#382;mane i ostale vrijedne stvari. Iako redovito obavje&amp;scaron;tavamo policiju o svakoj kra&#273;i spomenutoj je skupini lopova te&amp;scaron;ko dosko&#269;iti. Osim toga svaku kra&#273;u, &#269;ija je vrijednost manja od 1000 kuna, u policiji ne klasificiraju kao te&#382;u pa i to dodatno ote&#382;ava pronalazak po&#269;initelja. S kradljivcima imaju problema i ostali gradovi u Europi, no naravno da &#263;emo se i dalje boriti da se takve nedopustive radnje u &amp;scaron;to manjoj mjeri doga&#273;aju na grobljima.&#45; rekla je &#268;osi&#263;.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-10-21T08:14:29+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Zagreba&#269;ka &#382;upanija: 950 tisu&#263;a kuna za komunalnu infrastrukturu</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zagrebacka-zupanija-950-tisuca-kuna-za-komunalnu-infrastrukturu/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zagrebacka-zupanija-950-tisuca-kuna-za-komunalnu-infrastrukturu/#When:11:29:44Z</guid>
      <description>Trgova&#269;kom dru&amp;scaron;tvu Gospodarenje otpadom Zagreba&#269;ke &#382;upanije d.o.o. dodijelit &#263;e se milijun kn za realizaciju projekta &amp;bdquo;&#381;upanijski koncept gospodarenja otpadom&amp;ldquo; i to prema Studiji &amp;bdquo;Gospodarenje otpadom Zagreba&#269;ke &#382;upanije&amp;ldquo; te Planu gospodarenja otpadom Zagreba&#269;ke &#382;upanije.

	&amp;nbsp;

	Temeljem provedenog natje&#269;aja Zagreba&#269;ka &#382;upanija dodijelit &#263;e 1,5 milijuna kn bespovratnih potpora za razvoj posebnih oblika turizma na svom podru&#269;ju. Ukupno je zaprimljeno 65 zahtjeva, a potpore &#263;e dobiti 39 korisnika. Cilj potpore je oboga&#263;ivanje turisti&#269;ke ponude i unapre&#273;enje razvoja turizma u Zagreba&#269;koj &#382;upaniji.

	&amp;nbsp;

	Bespovratne potpore u iznosu od 88.000 kn dobit &#263;e i sedam korisnika za uvo&#273;enje i primjenu novih metoda poslovanja i upravljanja, standarda kvalitete i certificiranja u 2011. godini.&amp;nbsp; Uz navedenih 88 tisu&#263;a kuna &#382;upanija je tijekom godine dodijelila 202.000 kuna za istu potporu. Ina&#269;e, Za ovu potporu &amp;nbsp;prora&#269;unom je osigurano 450.000 kuna, a natje&#269;aj za dodjelu preostalih sredstava otvoren je do utro&amp;scaron;ka sredstava, a najkasnije do 31. listopada 2011. godine.

	&amp;nbsp;

	Bespovratne kapitalne pomo&#263;i za tradicijske i umjetni&#269;ke potpore u iznosu od gotovo 50.000 kn dobit &#263;e 6 korisnika. Potpore u iznosu od 144.000 &amp;nbsp;kn dobit &#263;e i 10 korisnika za sufinanciranje organizacije i nastupa na sajmovima, izlo&#382;bama i natjecanjima vezanim uz poduzetni&amp;scaron;tvo. I za navedene dvije potpore nisu utro&amp;scaron;ena sva planirana sredstva, pa se potencijalni korisnici mogu javiti na natje&#269;aj do kraja mjeseca.

	&amp;nbsp;

	Na kolegiju je donesen zaklju&#269;ak o dodjeli 829.720 kn subvencija poljoprivrednim gospodarstvima. Subvenciju &#263;e dobiti 173 korisnika. Tako&#273;er, 122.577 kn dodijelit &#263;e se za subvencije u lovstvu.

	&amp;nbsp;

	&amp;Scaron;esti me&#273;unarodni festival vina i kulinarstva VINO.COM 2011. odr&#382;at &#263;e se u hotelu &amp;bdquo;The Regent Esplanade&amp;ldquo; 25. i 26. studenog. Na njemu &#263;e se i ove godine predstaviti vinari Ple&amp;scaron;ivi&#269;ke i Zelinske vinske ceste te proizvo&#273;a&#269;i robnih marki sira &amp;bdquo;Dragec&amp;ldquo; i &amp;bdquo;Samoborske salame&amp;ldquo; za &amp;scaron;to &#263;e &#381;upanija izdvojiti 10.000 kn. Festival je u cijelosti posve&#263;en kulturi stola, vina i hrani, kao nezaobilaznom dijelu gospodarstva i hrvatske turisti&#269;ke ponude. Tako&#273;er, proizvo&#273;a&#269;i portugisca u Zagreba&#269;koj &#382;upaniji ovog &#263;e vikenda u balonu Bo&#263;arskog doma organizirati Dane Portugisca Ple&amp;scaron;ivica. Kako bi se vinari &amp;scaron;to bolje prezentirali i organizirali manifestaciju, &#381;upanija &#263;e izdvojiti 25.000 kn.

	&amp;nbsp;

	Ministarstvo znanosti, obrazovanja i &amp;scaron;porta RH i Odjel za fonetiku Hrvatskog filolo&amp;scaron;kog dru&amp;scaron;tva od 22. do 30. listopada u Dugoj Uvali organiziraju 38. Govorni&#269;ku &amp;scaron;kolu &amp;bdquo;Ivo &amp;Scaron;kari&#263;&amp;ldquo; na kojoj &#263;e sudjelovati 11 srednjo&amp;scaron;kolaca s podru&#269;ja &#382;upanije. Sudjelovanje svojih u&#269;enika &#381;upanija &#263;e financirati s 23.100 kn.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-10-20T11:29:44+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>SUBOTOM SAJAM U VRBOVCU</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/subotom-sajam-u-vrbovcu/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/subotom-sajam-u-vrbovcu/#When:11:10:02Z</guid>
      <description>Svake subote u ulici Matije Gupca u Vrbovcu organizirat &#263;e se sajam koji nudi veliki raspon popusta i proizvoda na akcijama. Sudionici sajma su: Trgovina PENJALICA, ... Tekstil MIRJANA, Butik NADA, Cvjetni atelje RU&#381;A, Modni salon PERLA, Trgovina BONOTEX, Art&#45;hobby i poklon galerija TRATIN&#268;ICA, LS STUDIO projektiranje i hortikultura, Caffe bar CAMPARI, Frizerski studio KORNELIJA, Modni salon VENUS, Trgovina KLIMOLUX, Studio mode A, Modni studio FIRST, Motel MARINA</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-10-20T11:10:02+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>KRUNOSLAV JUR&#268;I&#262;: Nisam ja jukebox da ispunjavam &#382;elje</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/krunoslav-jurcic-nisam-ja-jukebox-da-ispunjavam-zelje/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/krunoslav-jurcic-nisam-ja-jukebox-da-ispunjavam-zelje/#When:08:54:48Z</guid>
      <description>&amp;bdquo;Stavi stopera, stavi stopera&amp;hellip;&amp;ldquo; pjevao je stadion Kruni nakon &amp;scaron;to je umjesto napada&#269;a, Fatosa Beqiraja, uveo stopera, Nikolu Pokriva&#269;a. Nakon svih proma&amp;scaron;enih prilika Dinamovih igra&#269;a u Ligi prvaka, jo&amp;scaron; nije postignut prvijenac, ali je zato petarda pala u mre&#382;u Kelave. Po dva gola su zabili Lyon i Ajax, a jedan Real.

	Dinamo &#45; Ajax 0:2

	&#45; Nisam ja jukebox da ispunjavam &#382;elje navija&#269;a&#45; rekao je Krunoslav Jur&#269;i&#263; na presici nakon utakmice, ali &#382;elja Zdravka Mami&#263;a zasigurno nije da Dinamo u Ligi prvaka ne zabije niti jedan pogodak i ne osvoji niti jedan bod. Na pitanje &amp;scaron;to ka&#382;e na glasine o svojoj smijeni, uzvratio je protupitanjem kolegi novinaru &amp;scaron;to on misli o toj konstataciji, a kolega je na to rekao da je smije&amp;scaron;na.

	Me&#273;utim Zdravku Mami&#263;u zasigurno nije do smijeha i koliko god bio u dobrim odnosima s Krunoslavom Jur&#269;i&#263;em ne&#263;e &#382;rtvovati nikoga drugoga nego trenera. Koliko god Kruno Jur&#269;i&#263; bio siguran u smije&amp;scaron;nu stranu dobivanja otkaza, situacija uop&#263;e nije smije&amp;scaron;na.

	Dinamo je na najboljem putu da u&#273;e u dru&amp;scaron;tvo dvanaest klubova koji od kad se igra Liga prvaka nisu osvojili u skupini niti boda.

	Me&#273;u tim klubovima su i velikani kao Anderlecht 2004/05, Dyamo Kijev 2007/08, Bayer Leverkusen 2002/03, Fenerbahce 2001/2002, Rapid Vienna 2005/06 i na posljetku u pro&amp;scaron;logodi&amp;scaron;njoj Ligi prvaka beogradski Partizan nije osvojio niti jedan bod, ali je postigao dva pogotka i primio 12. Jedino Maccabi Haifa od svih klubova nije postigao niti pogotka u sezoni 2009/10, a primio ih je osam.

	I sam Jur&#269;i&#263; je ve&#269;eras priznao na presici da &#263;e ovoliko neiskori&amp;scaron;tenih prilika biti smanjeno jedino ako se za 20&#45;tak milijuna eura kupi neki napada&#269;, tako da i on sumnja da se mo&#382;e ne&amp;scaron;to promjeniti bez velikih nov&#269;anih ulaganja koliko god to ironi&#269;no rekao.

	Zdravko Mami&#263; je nakon Zadra rekao da ide na bolovanje, a ono bi moglo biti i du&#382;e nakon &amp;scaron;to &#269;uje koliko milijuna Jur&#269;i&#263; tra&#382;i za napada&#269;a, a Dinamovi napada&#269;i jalovi s milijunima u d&#382;epu.

	U subotu u Zagreb dolazi uvijek neugodna Rijeka i ako Jur&#269;i&#263; izgubi tu utakmicu a Hajduk se pribli&#382;i na bod razlike, svi mo&#382;emo pretpostaviti kakva &#263;e biti sudbina trenera i za to mu zasigurno ne&#263;e biti krivi novinari, jer kritizirati i pisati kriti&#269;ki ne zna&#269;i da se nekoga mrzi, ne voli ili mu se sapuna daska. Kritiku treba znati prihvatiti i u&#269;iti iz pogre&amp;scaron;ki, stara narodna poslovica je rekla: Budala se u&#269;i na vlastitima, a pametni na tu&#273;im pogre&amp;scaron;kama!!!</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2011-10-19T08:54:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>KOMEDIJA S NOGU dolazi u Vrbovec</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komedija-s-nogu-dolazi-u-vrbovec/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komedija-s-nogu-dolazi-u-vrbovec/#When:16:44:40Z</guid>
      <description>Zagreba&#269;ka atrakcija stand up comedy show &#39;KOMEDIJA S NOGU&#39; dolazi u Vrbovec
	i nastupit &#263;e u dvorani Pu&#269;kog otvorenog u&#269;ili&amp;scaron;ta u &#269;etvrtak 20. listopada s po&#269;etkom u 20 sati
	
	Do&#273;ite i nasmijte se ovim pri&#269;ama o &#382;ivotu, jer kako ovi de&#269;ki vele &#45; od &#382;ivota nema boljeg &amp;scaron;aljivd&#382;ije!

	Pred vas &#263;e iza&#263;i sljede&#263;i stand up komi&#269;ari:
	
	Pedja Bajovi&#263;, lider ove skupine, a to je i jedino &amp;scaron;to uspijeva voditi u svom &#382;ivotu. &#381;ena, dvoje djece, kredit u francima... od njega &#269;ine vrlo ljutog, ali i dalje bespomo&#263;nog mu&amp;scaron;karca.
	
	Domagoj Pintari&#263;, kako uop&#263;e funkcionira netko tko je student u 32. godini &#382;ivota,&amp;nbsp;a u 22. je pisao zakon za Ustav Republike Hrvatske? Kako od &#382;ivciranja i frustracija nasmijati druge? To ne zna ni on, ali mu to redovito uspijeva!
	
	Marko Petar Ore&amp;scaron;kovi&#263;, prati ga glas najve&#263;eg improvizatora i najboljeg animatora na hrvatskoj stand up comedy sceni. Kao komi&#269;ar je manje&#45;vi&amp;scaron;e ni&amp;scaron;koristi. Publika se smije, ali kolegama nije jasno za&amp;scaron;to! Mo&#382;da im sipa ne&amp;scaron;to u pi&#263;e?
	
	Tomislav Koza&#269;inski Koza, dugi niz godina uspje&amp;scaron;no pretvara vino u vodu i &#382;ene u samohrane majke. Svaka sli&#269;nost sa Antikristom je slu&#269;ajna. Crni princ crne komedije &#45; &#269;ovjek u crnom. Koza.
	
	Ulaz za ovo dvosatno namsijano dru&#382;enje je 25 kuna, a karte se prodaju sat vremena prije po&#269;etka predstave.&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	WEB LINK 1
	WEB LINK 2
	
	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2011-10-18T16:44:40+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>EU projekt Regionalne razvojne agencije Zagreba&#269;ke &#382;upanije</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/eu-projekt-regionalne-razvojne-agencije-zagrebacke-zupanije/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/eu-projekt-regionalne-razvojne-agencije-zagrebacke-zupanije/#When:16:22:05Z</guid>
      <description>U sklopu IV. Komponente IPA programa &#45; &amp;ldquo;Razvoj ljudskih potencijala&amp;rdquo;, Regionalna razvojna agencija Zagreba&#269;ke &#382;upanije, financijskom podr&amp;scaron;kom &#381;upanije, provela je EU projekt &amp;ldquo;Certificirane profesionalne dadilje na tr&#382;i&amp;scaron;tu rada Zagreba&#269;ke &#382;upanije&amp;rdquo;. Rezultate projekta, na dana&amp;scaron;njoj tiskovnoj konferenciji, predstavili su 

	Zlatko Her&#269;ek &#45; direktor RRA Zagreba&#269;ke &#382;upanije, Vesna Matija&amp;scaron;evi&#263; &#45;

	pro&#269;elnica Podru&#269;ne slu&#382;be Zagreb Hrvatskog zavoda za zapo&amp;scaron;ljavanje,&amp;nbsp; Damir Fa&amp;scaron;ai&#263; &#45; pro&#269;elnik za gospodarstvo Zagreba&#269;ke &#382;upanije, te dadilje:&amp;nbsp; Ljiljana Frdelja, Bla&#382;enka Me&amp;scaron;trovi&#263;, Silvana Osli&#263;, Nela Sla&#263;anac, Aleksandra Toma&amp;scaron;inec&#45;&#268;avrag i Brigita Vulinec. 

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Vrijednost projekta je 941.457,98 kuna (127.224,07 eura), od &#269;ega je Europska unija osigurala 83,74 posto potrebnog iznosa. Partneri projekta su Hrvatski zavod za zapo&amp;scaron;ljavanje, koji je odabrao kandidatkinje, te pu&#269;ka otvorena u&#269;ili&amp;scaron;ta Samobor, Velika Gorica i Ivani&#263;&#45;Grad, u kojima su &#382;ene, prema verificiranom programu, educirane za posao dadilje. 

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; U projekt su bile uklju&#269;ene dugotrajno nezaposlene &#382;ene, &#382;ene starije od 40 godina, te nezaposlene samohrane majke.

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Zavr&amp;scaron;no testiranje &#45; nakon odslu&amp;scaron;ane teorije u pu&#269;kim otvorenim u&#269;ili&amp;scaron;tima te odra&#273;ene prakse u dje&#269;jim vrti&#263;ima, ukupno 450 nastavnih sati &#45; uspje&amp;scaron;no je pro&amp;scaron;lo 59 &#382;ena koje &#263;e dobiti uvjerenje o stru&#269;noj osposobljenosti koje se upisuje u radnu knji&#382;icu.

	Zlatko Her&#269;ek, direktor Regionalne razvojne agencije, naglasio je da nema formalne zapreke da &#382;ene koje su osposobljene za dadilju otvore obrt, odnosno trgova&#269;ko dru&amp;scaron;tvo. Naime, u o&#269;itovanju Ministarstva gospodarstva, Uprave za rad i tr&#382;i&amp;scaron;te rada, odaslanom Hrvatskom zavodu za zapo&amp;scaron;ljavanje stoji: Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. &#45; NKZ 10 (&amp;laquo;Narodne novine&amp;raquo; broj 147/10 i 14/11) u primjeni je od 1. sije&#269;nja 2011. godine. Nacionalna klasifikacija zanimanja obuhva&#263;a rodove i vi&amp;scaron;e skupine zanimanja uskla&#273;ene s odgovaraju&#263;im rodovima i skupinama Me&#273;unarodne standardne klasifikacije zanimanja ISCO&#45;08, ali zasad ne sadr&#382;i popis pojedina&#269;nih zanimanja. Stoga je u prijelaznim i zavr&amp;scaron;nim odredbama pod to&#269;kom VII. (&amp;laquo;Narodne novine&amp;raquo; broj 147/10 i 14/11) odre&#273;eno da &#263;e se popis pojedina&#269;nih zanimanja prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja 2010. &#45; NKZ 10 odrediti i objaviti do 31. prosinca 2013., te da &#263;e se do njegove objave primjenjivati i Nacionalna klasifikacija zanimanja &#45; NKZ 98 (&amp;laquo;Narodne novine&amp;raquo; broj 111/98 i 124/08) koja sadr&#382;i popis pojedina&#269;nih zanimanja, pa tako i zanimanje dadilja.

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Tijekom stru&#269;nih radionica, treninga i prakse &#382;ene su dobile temeljna znanja iz psihologije, pedagogije, komunikacije i bontona, o hranjenju i presvla&#269;enju djece, pripremanju jednostavnih zdravih jela, hitnoj pomo&#263;i, o dje&#269;jim igrama i dje&#269;joj knji&#382;evnosti, informatici, medijskoj kulturi, organizaciji vremena, higijeni i za&amp;scaron;titi na radu. Tako&#273;er, educirane su i o poduzetni&amp;scaron;tvu &#45; o pravnim propisima, izra&#269;unu cijene rada, osnovnim pojmovima u knjigovodstvu... 

	&amp;nbsp;

	Financiranje projekta&amp;nbsp; 

	EU (kroz IPA program) .............................................. 788.337,18 kn (83,74%)

	Regionalna razvojna agencija Zagreba&#269;ke &#382;upanije 

	(sredstva je donirala Zagreba&#269;ka &#382;upanija) ................. 29.637,00 kn (3,15%)

	Hrvatski zavod za zapo&amp;scaron;ljavanje .................................... 32.093,80 kn (3,41%)

	POU Samobor .................................................................. 51.430,00 kn (5,46%)

	POU Velika Gorica ......................................................... 19.980,00 kn (2,12%)

	POU Ivani&#263;&#45;Grad ............................................................ 19.980,00 kn (2,12%)</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2011-10-18T16:22:05+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>POZIV ZA OKRUGLI STOL NA TEMU</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/poziv-za-okrugli-stol-na-temu/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/poziv-za-okrugli-stol-na-temu/#When:08:22:58Z</guid>
      <description>Mjesto odr&#382;avanja:Gradska vje&#263;nica grada Dugo Selo, Josipa Zori&#263;a 1, Dugo Selo

	Datum i vrijeme&amp;nbsp; odr&#382;avanja:28. listopad 2011. (petak), u 11 sati

	Predvi&#273;eno trajanje :2 sata

	Organizatori:Udruga za ranu logopedsku i edukacijsko&#45;rehabilitacijsku intervenciju &amp;ldquo;LERI&amp;ldquo; i Centar za socijalnu skrb Dugo Selo

	Uvod i ciljevi Okruglog stola:

	Rana intervencija je djelatnost koja u djece rane dobi prevenira nastanak dodatnih te&amp;scaron;ko&#263;a i

	daje odgovaraju&#263;u stru&#269;nu (interdisciplinarnu) podr&amp;scaron;ku, kako djetetu, tako i njegovoj obitelji.

	Va&#382;nost ranog uklju&#269;ivanja djeteta i obitelji u program rane intervencije povezana je s

	mogu&#263;no&amp;scaron;&#263;u kori&amp;scaron;tenja mozgovne plasti&#269;nosti u malog djeteta, koja rano u&#269;enje &#269;ini

	temeljnim za kasniji razvoj.

	Ako nam je poznato da se s &#269;imbenicima neurorizika u Hrvatskoj ra&#273;a preko 6 % djece, a

	preko 70%&amp;nbsp; te djece ima zna&#269;ajniji vid razvojnog odstupanja i ozbiljne razvojne te&amp;scaron;ko&#263;e, rana

	intervencija za obitelj i cijelu lokalnu zajednicu (kao njihovo neposredno okru&#382;enje) postaje

	izuzetno va&#382;an pojam.

	Iako je u zemljama zapadne Europe koncept rane intervencije razvijen ve&#263; vi&amp;scaron;e od 20 godina,

	u Hrvatskoj takvi su programi nedostatni i nedovoljno zastupljeni, posebno u manjim

	sredinama.

	Stoga je cilj ovog Okruglog stola da sudionici iz razli&#269;itih podru&#269;ja djelovanja (regionalne

	vlasti, lokalne vlasti, javne uprave, stru&#269;nog podru&#269;ja, te sami roditelji) iznesu svoja iskustva i

	stajali&amp;scaron;ta o 3 sljede&#263;a pitanja na podru&#269;ju isto&#269;nog dijela Zagreba&#269;ke &#382;upanije:

	&amp;nbsp;

	1. Provodi li se i na koji na&#269;in program rane intervencije u djetinjstvu na podru&#269;ju

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; njihove lokalne zajednice?

	2. Koje su trenutno jake, koje slabe strane ranih interventnih programa na razlini lokalne

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; zajednice (kakva je kvaliteta stru&#269;ne interdisciplinarne suradnje)?

	3. Koje su dobre, a koje lo&amp;scaron;e strane &#269;injenice da je financiranje usluga rane intervencije

	&amp;nbsp;&amp;nbsp; zasad uglavnom na projektnoj osnovi?

	Pozvani sudionici: 

	
		predstavnici Ministarstva obitelji, branitelja i me&#273;ugeneracijske solidarnosti (dr&#382;avni tajnik gosp. Stjepan Adami&#263;, na&#269;elnica Odjela za osobe s invaliditetom, g&#273;a Zvjezdana Bogdanovi&#263;)
	
		predstavnici Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (ravnateljica Uprave za socijalnu skrb g&#273;a Tatjana Katki&#263; Stani&#263;; g&#273;a &amp;nbsp;Mirjana Znaor)
	
		Do&#382;upan Zagreba&#269;ke &#382;upanije, gosp. Rudolf Vujevi&#263;
	
		Pro&#269;elnica&amp;nbsp; Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Zagreba&#269;ke &#382;upanije, g&#273;a Ksenija &#268;uljak
	
		Pro&#269;elnik&amp;nbsp; Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, &amp;scaron;port i tehni&#269;ku kulturu Zagreba&#269;ke &#382;upanije, gosp. Vjeran &amp;Scaron;tublin
	
		Gradona&#269;elnik grada Dugo Selo, gosp. Vlado Kruhak
	
		Dogradona&#269;elnik grada Dugo Selo, gosp. Ivan Gereci
	
		Pro&#269;elnik Upravnog odjela za dru&amp;scaron;tvene djelatnosti Grada Dugo Selo, gosp. Veljko Bertak
	
		Gradona&#269;elnik grada Vrbovca, gosp. Vladimir Bregovi&#263;
	
		Pro&#269;elnik Upravnog odjela za dru&amp;scaron;tvene djelatnosti grada Vrbovca, gosp. Tomica Pisa&#269;i&#263;
	
		Gradona&#269;elnik Ivani&#263; Grada, gosp. Boris Kova&#269;i&#263;
	
		Pro&#269;elnica, g&#273;a Dra&#382;ena Mucha
	
		Gradona&#269;elnik grada Sv. Ivan Zelina, gosp. Vlado &#381;igrovi&#263;
	
		Pro&#269;elnica Upravnog odjela za dru&amp;scaron;tvene djelatnosti, normativne, upravno&#45;pravne i ostale


	poslove grada grada Sv. Ivan Zelina, g&#273;a Branka Ho&#273;a

	
		Na&#269;elnik Op&#263;ine Brckovljani, gosp. &#381;eljko Funtek
	
		Na&#269;elnik Op&#263;ine Rugvica, gosp. Ivan Remenar
	
		Dom zdravlja Zagreba&#269;ke &#382;upanije Ispostava Dugo Selo, voditeljica dr.med. Sun&#269;ana


	&#381;utekovi&#263;

	
		Dom zdravlja Zagreba&#269;ke &#382;upanije Ispostava Dugo Selo, dr. med. Dino Kramer
	
		Dom zdravlja Zagreba&#269;ke &#382;upanije Ispostava Dugo Selo, dr. med. Vi&amp;scaron;nja Novak
	
		Dom zdravlja Zagreba&#269;ke &#382;upanije Ispostava Dugo Selo, dr. med. Danica Herc Cerovac
	
		Dom zdravlja Zagreba&#269;ke &#382;upanije Ispostava Vrbovec, voditeljica dr.med. Vesna Knaflec
	
		Dom zdravlja Zagreba&#269;ke &#382;upanije Ispostava Vrbovec, dr. med. Irena Glad
	
		Dom zdravlja Zagreba&#269;ke &#382;upanije Ispostava Ivani&#263; Grad, dr. med. Kata Modri&#263;
	
		Dom zdravlja Zagreba&#269;ke &#382;upanije Ispostava Sv. Ivan Zelina, dr. med. Zdravko Vinkovi&#263;
	
		Dom zdravlja Zagreba&#269;ke &#382;upanije Ispostava Ivani&#263; Grad &#45; Kri&#382;,


	dr. med. Marija Monto Boban

	
		Dje&#269;ji vrti&#263; Dugo Selo, ravnateljica g&#273;a Dra&#382;enka Sesan
	
		Dje&#269;ji vrti&#263; &amp;bdquo;DIDI&amp;ldquo;, Dugo Selo, ravnateljica g&#273;a Karmen Pavli&#263;
	
		Dje&#269;ji vrti&#263; Vrbovec, ravnateljica g&#273;a Natalija Matuli&#263;
	
		Dje&#269;ji vrti&#263; Ivani&#263; Grad, g&#273;a Ravnateljica
	
		Dje&#269;ji vrti&#263; Prolje&#263;e, Sv. Ivan Zelina, g&#273;a Ravnateljica
	
		CZSS Dugo Selo, ravnateljica g&#273;a Marica Belai&#263;
	
		CZSS Sveti Ivan Zelina, ravnateljica g&#273;a Alma Ma&amp;scaron;i&#263; Biljan
	
		CZSS Vrbovec, ravnatelj gosp. Kruno Car
	
		CZSS Ivani&#263; Grad, ravnateljica g&#273;a Mirjana Car
	
		Policijska postaja Dugo Selo, na&#269;elnik gosp. Branko Gu&amp;scaron;tek
	
		roditelji djece s razvojnim odstupanjima
	
		Dugoselska kronika, ravnatelj gosp. Nenad Haleu&amp;scaron;
	
		Radio Martin
	
		Vrbove&#269;ki list


	Program Okruglog stola:

	Moderator &amp;ndash; prof. dr. sc. Dra&#382;enka Bla&#382;i (Udruga &amp;bdquo;LERI&amp;ldquo;)

	
		pozdravljanje prisutnih i predstavljanje sudionika okruglog stola (prof.dr.sc. D. Bla&#382;i)
	
		o konceptu rane intervencije u djetinjstvu op&#263;enito i ciljevima okruglog stola (prof.dr.sc. D.Bla&#382;i)
	
		o konceptu rane intervencije s pozicije MOBMS&#45;a i MZSS&#45;a (predstavnici ministarstava)
	
		predstavljanje modela rane intervencije izvan sustava socijalne skrbi &amp;ndash; primjer modela rane intervencije Udruge LERI (predsjednica Udruge Natalija Kova&#269; Gornji, prof. logoped)
	
		o ranoj intervenciji s perspektive &#382;upanijskih i lokalnih vlasti (predstavnici Zagreba&#269;ke &#382;upanije i gradova Dugo Selo, Vrbovec, Sv. Ivan Zelina, Ivani&#263; Grad)
	
		o ranoj intervenciji s perspektive centara za socijalnu skrb (CZSS Dugo Selo)
	
		o ranoj intervenciji s perspektive pedijatara (dr.med. Irena Glad)
	
		o ranoj intervenciji s perspektive odgojitelja i dje&#269;jih vrti&#263;a (g&#273;a. Dra&#382;enka Sesan)
	
		o ranoj intervenciji s perspektive roditelja: roditeljsko iskustvo
	
		rasprava o postoje&#263;em stanju u ranoj intervencijji i mogu&#263;im rje&amp;scaron;enjima (svi prisutni)
	
		dono&amp;scaron;enje zaklju&#269;aka
	
		zahvala za sudjelovanje (prof.dr.sc. D. Bla&#382;i) i kratko dru&#382;enje uz osvje&#382;enje


	&amp;nbsp;

	Trajanje izlaganja govornika:&amp;nbsp;8 do 10 minuta po govorniku.

	Rasprava i zaklju&#269;ci: &amp;nbsp;30 minuta.

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; U nadi da &#263;ete se odazvati pozivu na sudjelovanje i time doprinijeti boljitku svih gra&#273;ana Va&amp;scaron;e (i na&amp;scaron;e) lokalne zajednice, lijepo Vas pozdravljamo.

	Potvrdu sudjelovanja molimo javiti do 26. listopada 2011. na broj telefona

	&amp;nbsp;098 862 122.

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;

	S po&amp;scaron;tovanjem,

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; u ime organizatora

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; prof. dr. sc. Dra&#382;enka Bla&#382;i

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; dopredsjednica Udruge &amp;bdquo;LERI&amp;ldquo;</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-10-17T08:22:58+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>IZBORNI PRAG: Nemoj ga, ud&#8217;ri ga!</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/izborni-prag-nemoj-ga-udri-ga/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/izborni-prag-nemoj-ga-udri-ga/#When:07:45:14Z</guid>
      <description>Aktualna doga&#273;anja na hrvatskoj politi&#269;koj sceni nisu vi&amp;scaron;e nikakva zafrkancija, nisu bezazlena, ona svakim novim danom postaju sve opakija i opasnija, te se ne mogu vi&amp;scaron;e pravdati predizbornom groznicom, nego predizbornim ludilom u kojem malo nedostaje da se s verbalnih prijetnji pre&#273;e na konkretna djela, odnosno &amp;scaron;tange. Zapravo to se ve&#263; i dogodilo pro&amp;scaron;li tjedan na zasjedanju Mandatno imunitetskog povjerenstva, kada su prema &#269;lanu povjerenstva Arsenu Bauku(SDP) poletjeli papiri u glavu od strane HDZ&#45;ovca Tomislava &#268;uljaka. Na sre&#263;u nije bilo puno papira, pa posljedice nisu bile kobne, a u blizini nije bilo ni torbi, poput one Bobetka juniora, koja je na nekom od ranijih saziva Hrvatskog sabora letjela prema glavi njegova politi&#269;kog protivnika. Ispadu Tomislava &#268;uljaka prethodio je &amp;scaron;okantan istup potpredsjednika Sabora Vladimira &amp;Scaron;eksa, ina&#269;e HDZ&#45;ova baraka&amp;scaron;a i najdugovje&#269;nijeg sudionika hrvatske politi&#269;ke scene, koji je na sjednici povjerenstva na kojoj se raspravljalo o imunitetu SDP&#45;ovcu &#381;eljku Jovanovi&#263;u, nakon polusatnog monologa i opaske SDP&#45;ove zastupnice Gordane Sobol da ga treba biti sram jer je povjerenstvo pretvorio u sudnicu kazao:&amp;rsquo;Dr&#382;ite se pristojnosti kao &amp;scaron;to se dr&#382;ite plesa oko &amp;scaron;tange&#39; aludiraju&#263;i na Soboli&#269;inu vje&#382;bu fitnessa oko &amp;scaron;ipke. No, vidno iznervirani &amp;Scaron;eks se nije zaustavio na &amp;scaron;tangi,( mo&#382;da je sre&#263;a u nesre&#263;i da u blizini nije bilo nekakvih &amp;scaron;tangi za bacanje, jer u takvoj proklju&#269;aloj atmosferi i one su mogle, umjesto &#268;uljakovih papira, letjeti prema nedu&#382;nim glavama &#269;lanova povjerenstva), nego je nastavio s verbalnim &amp;lsquo;cipelarenjem&amp;rsquo; SDP&#45;ovke Sobol. Pitao ju je, kao da su u Uskokovoj prostoriji za istrage, gdje joj je suprug, a nakon &amp;scaron;to je ona odgovorila da je kod ku&#263;e &amp;Scaron;eks je, onako isljedni&#269;ki, konstatirao: &#39;A &amp;scaron;to, nije u zatvoru?&#39; I taman kada su mnogi pomislili, ne samo u Hrvatskom saboru nego i cjelokupnoj javnosti, da je takvim nastupima kona&#269;no dohva&#263;eno dno dna kulture politi&#269;kog komuniciranja i opho&#273;enja, ve&#263; sutradan se dogodio neo&#269;ekivan, i nada sve ohrabruju&#263;i, preokret. Vladimir &amp;Scaron;eks izi&amp;scaron;ao je za saborsku govornicu i ispri&#269;ao se za sve &amp;scaron;to je prethodnog dana izgovorio Gordani Sobol. Takav &amp;Scaron;eksov potez, mora se priznati, do&amp;scaron;ao je kao melem na opasno inficiranu ranu politi&#269;ke tolerancije, i za takav, ina&#269;e neuobi&#269;ajen potez u svakodnevici na&amp;scaron;e politi&#269;ke scene, zaslu&#382;uje sve &#269;estitke. Jo&amp;scaron; kada je isti dan i premijerka i predsjednica HDZ&#45;a Jadranka Kosor pozdravila takav &amp;Scaron;eksov potez, kao da se osjetio uzdah olak&amp;scaron;anja diljem Lijepe na&amp;scaron;e. Oporba je takav potez vladaju&#263;ih prije svega &amp;Scaron;eksovu nenadanu ispriku, tako&#273;er do&#269;ekala s vidnim ola&amp;scaron;anjem, slikovito re&#269;eno, kao da su pojeli Bronhi, pa su odjednom po&#269;eli lak&amp;scaron;e disati. Takvoj iznenadno relaksiraju&#263;oj politi&#269;koj situaciji, nakon mu&#269;nih doga&#273;anja, nije mogla odoljetio ni HNS&#45;ova Vesna Pusi&#263;, koja je, iznena&#273;ena &amp;Scaron;eksovom isprikom kazala:&amp;rsquo; Cijenimo ispriku, to je hvale vrijedan potez Vladimira &amp;Scaron;eksa&#39;! I taman kada se pomislilo da na hrvatskoj politi&#269;koj sceni vi&amp;scaron;e ne&#263;e bujati korov netolerancije koji poput ambrozije mo&#382;e prouzro&#269;iti opasne politi&#269;ke alergije s nesagledivim posljedicama ne samo po hrvatsku strana&#269;ku scenu nego i stabilnsot hrvatske dr&#382;ave, najprije je &#269;elnik HNS&#45;a Radimir &#268;a&#269;i&#263; po&#382;urio svojom izjavom da je &amp;Scaron;eksova isprika bila farska isprika i bez sadr&#382;aja, cijelu situaciju vratio na prvobitno stanje, stanje otkopanih ratnih sjekira. A da ne bi bilo nikakve zabune ili zablude jesu li se uzavrele politi&#269;ke strasti, nakon &amp;Scaron;eksove isprike sti&amp;scaron;ale, potrudila se i sama premijerka Jadranka Kosor, koja je u Mariji Bistrici gdje je prisustvovala 11. hodo&#269;a&amp;scaron;&#263;u branitelja i njihovih obitelji vratila pri&#269;u na po&#269;etak.&amp;rsquo; &amp;Scaron;to se ti&#269;e oporbe, tu nema ni&amp;scaron;ta novoga, sve je ve&#263; vi&#273;eno &#45; to su dvije godine opstrukcije i nerada oporbe u Hrvatskom saboru. Mnogi oporbeni zastupnici, uz samog njihovog &amp;scaron;efa, dopu&amp;scaron;taju si da danima ne dolaze u Sabor i da ni&amp;scaron;ta ne rade, a primaju pla&#263;u&#39;, rekla je Jadranka Kosor jasno daju&#263;i na znanje da je kratkotrajno zati&amp;scaron;je nakon &amp;Scaron;eksove isprike pro&amp;scaron;lost, a da prava predizborna bura tek predstoji. Takva su me najnovija burna doga&#273;anja, ne samo na sjednici Mandatno imunitetskog povjerenstva, nego i cijeli tijek dosada&amp;scaron;nje kampanje podsjetila na onaj vic o dvojici besmrtnih prijatelja, Muji i Sulji, koji su na jednoj nogometnoj utakmici do&amp;scaron;li u sukob s protivni&#269;kim navija&#269;ima. Nakon &amp;scaron;to je jedan navija&#269; pogrdnim imenima &amp;lsquo;&#269;astio&amp;rsquo; njihova nogometnog ljubimca sko&#269;io je Suljo kao oparen i po&#269;eo ga udarati. Mujo, kao dobri de&#269;ko, nije sjedio prekri&#382;enih ruku, nego je kao pravi mirotvorac molio svog prijatelja da prestane s grubostima rije&#269;ima:&amp;rsquo;Nemoj ga, u&amp;rsquo;dri ga&amp;rsquo;! Nadajmo se da u nastavku izborne kampanje, dvije najja&#269;e hrvatske stranke, HDZ i SDP, koje HSLS&#45;ovac Dra&#382;en Budi&amp;scaron;a optu&#382;uje da su najodgovornije za sijanje politi&#269;ke mr&#382;nje i destabiliziranje dr&#382;ave, ne&#263;e preko svojih jastrebova jo&amp;scaron; &#382;e&amp;scaron;&#263;e udariti jedni na druge, i to podmuklo i ispod pojasa, a potom smirivati uzavrelu situaciju na na&#269;in kako je to, u vicu, &#269;inio mirotvorac Mujo.</description>
      <dc:subject>Pogled s prozora</dc:subject>
      <dc:date>2011-10-17T07:45:14+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>&#272;aki&#263;u, pazi Srbin!</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/dakicu-pazi-srbin/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/dakicu-pazi-srbin/#When:16:55:28Z</guid>
      <description>Ovih se dana na strana&#269;kom skupu prisjetio &amp;ldquo;Rajka, Ranka, Radeta, Veljka i Zokija&amp;rdquo; iz Kukuriku koalicije, podijeliv&amp;scaron;i s auditorijem svoju strepnju da bi oni &amp;ldquo;zastupali srpsku, a ne hrvatsku Vladu&amp;rdquo;. Ne mo&#382;e &#272;aki&#263;u ni&amp;scaron;ta promaknuti. Ni jedan Srbin. Pa makar i ne bio Srbin.

	Izo&amp;scaron;trena su mu osjetila, nadra&#382;ene nozdrve, fokusiran pogled. On je uvijek budni stra&#382;ar na osjetljivom braniku hrvatstva.

	Nema Srba, nema vlasti

	Ali kako mu je onda promaknuo Slobodan Uzelac? Ili Milorad Pupovac? Ili jo&amp;scaron; bolje, Vojislav Stanimirovi&#263;? Kako je nabrijanom &#272;aki&#263;u mogla promaknuti jedna &#269;itava stranka, i to Samostalna demokratska, pa jo&amp;scaron; i srpska?

	Zna li on da nema Srba, ne bi bilo ni HDZ&#45;ove vlade. Da nema predsjednika SDSS&#45;a Vojislava Stanimirovi&#263;a. Da nema Pupovca, onog koji punih osam godina podr&#382;ava HDZ. A da ne spominjemo Slobodana Uzelca, potpredsjednika hrvatske Vlade.

	One Vlade koju vodi Jadranka Kosor. Koalicijske vlade. Vlade u kojoj HDZ koalira &amp;ndash; &#272;aki&#263;u, obrati pa&#382;nju &amp;ndash; sa predstavnicima srpske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru.

	Tko zastupa srpske interese?

	Pa ako je, po &#272;aki&#263;evim kriterijima, neka hrvatska Vlada &amp;ldquo;zastupala srpske interese&amp;rdquo;, onda je to upravo njegova. Kako mu je, onako promu&#263;urnom, sve to uspjelo promaknuti?

	Ali dobro, sve to sad nije bitno. Okrenimo se va&#382;nijem pitanju: ho&#263;e li Josip &#272;aki&#263; zavr&amp;scaron;iti u zatvoru?

	Naime, koliko god plemenito bilo njegovo koaliranje sa Srbima, i to njihovim legitim(ira)nim predstavnicima, toliko je utu&#382;ivo prebrojavanje srpskih krvnih zrnaca. Jedno je mrziti politi&#269;ke protivnike, a sasvim ne&amp;scaron;to drugo mrziti ih zato &amp;scaron;to su &amp;ndash; navodno &amp;ndash; Srbi.

	Ako se &#381;eljku Jovanovi&#263;u skida imunitet zato &amp;scaron;to je nazivao HDZ zlo&#269;ina&#269;kom organizacijom, onda bi se jo&amp;scaron; vi&amp;scaron;e &#272;aki&#263;u trebao oduzeti imunitet zbog pozivanja na rasnu i nacionalnu mr&#382;nju.

	Tko &#263;e &#272;aki&#263;a otjerati u zatvor?

	Samo, tko &#263;e to u&#269;initi?

	Dr&#382;avno odvjetni&amp;scaron;tvo sigurno ne&#263;e reagirati po slu&#382;benoj du&#382;nosti, jer se pravi da ima pametnija posla. SDP sigurno ne&#263;e podi&#263;i kaznenu prijavu, jer se pravi da se ne &#382;eli spu&amp;scaron;tati na njegovu razinu, a zapravo zato &amp;scaron;to se boji da &#263;e ih oni kojima se &#272;aki&#263; obra&#263;ao proglasiti srbofilima.

	&#272;aki&#263;evu izjavu osudio je samo pu&#269;ki pravobranitelj Jurica Mal&#269;i&#263;, dok &#263;e ostali uglavnom odmahnuti rukom, kao da je vrije&#273;anje Srba ne&amp;scaron;to najnormalnije. I to od &#269;ovjeka koji je u koaliciji sa Srbima.

	Bilo bi pravo &#269;udo da &#272;aki&#263; odgovara zato &amp;scaron;to je pobrojao Srbe u oporbi, optu&#382;io ih da zastupaju &amp;ldquo;srpske, a ne hrvatske interese&amp;rdquo; i upozorio ljude da ne smiju glasati za oporbu jer &#263;e time glasati za zloglasne Srbe.

	Mo&#382;da Pupovac?

	Ali opet, tko zna, mo&#382;da ga prijavi upravo njegov koalicijski partner Milorad Pupovac, &amp;scaron;to bi cijelom slu&#269;aju dalo dodatnu dra&#382;. Da ne ka&#382;emo legitimitet.

	Znate &amp;scaron;to jo&amp;scaron; daje dra&#382; cijelom ovom slu&#269;aju? &#268;injenica da dobar dio onih koje &#272;aki&#263; naziva Srbima zapravo, na njegovu &#382;alost, uop&#263;e nisu Srbi. Da jesu, on bi sigurno s njima koalirao.

	Taj njegov &amp;ldquo;Rade, Zoki, Veljko, Rajko, Ranko&amp;rdquo; podsje&#263;a na ono slavno &amp;Scaron;eksovo &amp;ldquo;Stevane Mesi&#263;u&amp;rdquo;. Kad HDZ&#45;ovac ho&#263;e nekog uvrijediti, onda ga nazove Srbinom.To je u njihovu mentalnom sklopu jo&amp;scaron; uvijek najgora uvreda. Biti Srbin gore je nego biti komunjara. A svakako gore nego biti korumpirani lopov.

	Radimir Rade &#268;a&#269;i&#263;

	Zato je Radimir &#268;a&#269;i&#263; samo za ovu priliku &amp;ndash; i vjerojatno prvi puta u &#382;ivotu &amp;ndash; postao Rade, a Zoran Milanovi&#263; Zoki, ali oni se na to se ne&#263;e naljutiti jer to ne shva&#263;aju kao uvredu.

	Me&#273;utim, budu&#263;i da je mi&amp;scaron;ljeno kao uvreda, i to uvreda na ra&#269;un &#269;itave nacionalne zajednice, netko bi kona&#269;no &#272;aki&#263;u morao za&#269;epiti usta. Ne samo njemu, ali upravo bi on mogao poslu&#382;iti kao primjer.

	Jesu li Srbi ili nisu?

	Jer ako je ve&#263; utu&#382;ivo nazivati HDZ zlo&#269;ina&#269;kom organizacijom, premda je on punih osam godina predano i postojano radio na toj tituli, onda treba u javnosti kona&#269;no osvijestiti &#269;injenicu da je jo&amp;scaron; gore &amp;ndash; mnogo gore &amp;ndash; vrije&#273;ati ljude samo zato &amp;scaron;to su Srbi. Ili nisu. &#272;aki&#263;u je sasvim svejedno.

	Tko nije peder, taj je komunjara. Tko nije komunjara, taj je Srbin. A tko nije Srbin&amp;hellip; E taj ne koalira s HDZ&#45;om.</description>
      <dc:subject>Kolumna</dc:subject>
      <dc:date>2011-10-16T16:55:28+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Izabrana nova vinska kraljica Zagreba&#269;ke &#382;upanije za 2012. godinu</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/izabrana-nova-vinska-kraljica-zagrebacke-zupanije-za-2012.-godinu/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/izabrana-nova-vinska-kraljica-zagrebacke-zupanije-za-2012.-godinu/#When:18:14:51Z</guid>
      <description>Provjera znanja o op&#263;oj kulturi, tradiciji i obi&#269;ajima &#382;upanije, vinogradarstvu, vinarstvu i podrumarstvu, turizmu i eno&#45;gastronomiji, sljubljivanju vina i jela, odr&#382;ana je u vinoto&#269;ju obitelji Velimira Jaguni&#263;a na Ple&amp;scaron;ivi&#269;koj vinskoj cesti 6. listopada 2011. godine. Desetero&#269;lanim ocjenjiva&#269;kim sudom predsjedao je zamjenik &#382;upana Zagreba&#269;ke &#382;upanije Damir Tomljenovi&#263;.

	&amp;nbsp;

	Za prvu pratilju Vinske kraljice izabrana je Martina Bere&#269;ek iz Jastrebarskoga, studentica Pravnog fakulteta.

	&amp;nbsp;

	Za laskavu titulu ove godine uz Jelenu i Martinu konkurirale su Nevenka i Valentina Jerbi&#263; iz Jastrebarskoga, Maja Matija&amp;scaron; iz Dugog Sela te Petra Skenderovi&#263; iz Donjeg Dragono&amp;scaron;ca.

	&amp;nbsp;

	Ina&#269;e, Zagreba&#269;ka &#382;upanija prva je &#382;upanija u Hrvatskoj koja je zapo&#269;ela s projektom Izbora vinske kraljice jo&amp;scaron; 2003. godine. Uz jo&amp;scaron; uvijek aktualnu Vinsku kraljicu za 2011. godinu Kristinu Vugrin iz Samobora do sada su izabrane: Ivana i Nata&amp;scaron;a Puhelek, te &#381;ana &amp;Scaron;terc iz Svetog Ivana Zeline, Irena Majcenovi&#263;, Ivana Jambrovi&#263; te Gabrijela Vrbeti&#263; iz Jastrebarskog, Ivana Renduli&#263; iz Zagreba i Sandra Jerkovi&#263; iz Ivani&#263;&#45;Grada.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-10-14T18:14:51+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Mladi inovatori rije&#353;ili problem manjka parkinga</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/mladi-inovatori-rijesili-problem-manjka-parkinga/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/mladi-inovatori-rijesili-problem-manjka-parkinga/#When:06:11:36Z</guid>
      <description>Mladi Zagrep&#269;ani Leon Trivi&#263; i Goran Tanodi svojim su projektom &#39;&#39;Zagreba&#269;ko parkirali&amp;scaron;te&#39;&#39; osvojili zlatnu medalju na 7. me&#273;unarodnoj izlo&#382;bi inovacija i tehnologija INST 2011. na Tajvanu. Projekt koji bi mogao rije&amp;scaron;iti gu&#382;ve ne samo na zagreba&#269;kim ulicama, ve&#263; i ulicama gradova diljem svijeta, nastao je sasvim slu&#269;ajno. Leon je jednog jutra kasnio na nastavu u Tehni&#269;koj &amp;scaron;koli Ru&#273;era Bo&amp;scaron;kovi&#263;a, jer nije mogao na&#263;i parkirali&amp;scaron;no mjesto pa je po&#269;eo razmi&amp;scaron;ljati kako to promijeniti. Svoju ideju je ispri&#269;ao Goranu, odlu&#269;ili su kako &#263;e to postati njihov zavr&amp;scaron;ni rad te su uz pomo&#263; profesora Milana Kora&#263;a razvili projekt koji je na koncu dobio me&#273;unarodno priznanje.

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	
		
			
				
		
		
			
				
					Photo Zvonimira Ivani&amp;scaron;evi&#263;/ Zagrebancija 
			
		
	


	Osnovne komponentne projekta su lampice, koje ovisno o tome je li parkirno mjesto slobodno, rezervirano ili zauzeto svijetle zeleno, naran&#269;asto ili crveno, te displejevi na po&#269;etku ulice koje pokazuju koliko je slobodnih mjesta u toj ulici. Zna&#269;i, netko tko se &#382;eli parkirati, ne mora se vozati gradom u potrazi za slobodnim mjestom ve&#263; jednostavno na displejevima vidi u kojoj ulici ima mjesta, po&amp;scaron;alje poruku s registarskim brojem i &#382;eljenom lokacijom. Ubrzo voza&#269;u sti&#382;e povratna poruka s kodom kojim potvr&#273;uje rezervaciju parkinga.

	&amp;nbsp;

	&amp;Scaron;to ako netko stane na rezervirano mjesto?

	De&#269;ki su i sami svjesni kako naran&#269;asto svjetlo ne garantira da nitko ne&#263;e stati na rezervirano mjesto, no smislili su rje&amp;scaron;enje i za to.

	&amp;nbsp;

	
	Svako parkirno mjesto ima svoj senzor i svako mjesto ima svoju diodu koja pokazuje koje mjesto je slobodno, tada je zeleno, koje mjesto je zauzeto, tada je crveno, koje mjesto je rezervirano, tada je naran&#269;asta lampica. Uz to smo dodali displejeve koji pokazuju koliko je slobodnih mjesta u toj ulici. To bi zna&#269;ilo da kada ulazimo u centar grada, na po&#269;etku ulice znamo u kojoj ulici ima mjesta i znamo gdjhe bi trebali i&#263;i. Kad trebamo izabrati ho&#263;emo li ravno, desno ili lijevo pogledamo gdje nam je slobodno mjesto i ne moramno po gradu tro&amp;scaron;iti vrijeme i zaga&#273;ivati okoli&amp;scaron;
	
		Leon Trivi&#263;


	&#45; Senzor na parkirnom mjestu pokazuje je li netko stao na to mjesto ili nije. Prvih pet minuta nakon &amp;scaron;to si netko stane na to mjesto, a to mjesto je rezervirano za slijede&#263;ih pola sata, ne&#263;e biti nikakvih reakcija. Sustav kao takav &#269;eka tih pet minuta nakon &amp;scaron;to se na senzoru osjeti auto i &#269;eka da se po&amp;scaron;alje taj kod koji se dobije u povratnoj poruci za rezervaciji. Ako kod nije poslan, to pokazuje sustavu da ne&amp;scaron;to nije u redu. Operativac koji rje&amp;scaron;ava stvari, zna&#269;i &#269;ovjek koji brine o parkingu, provjeri o &#269;emu je rije&#269;. Ako je rije&#269; o nekom tko je stao privremeno i &#269;ovjek je jo&amp;scaron; u autu, zamoli ga da ode, a ako je rije&#269; o nekome tko je tu ostavio automobil iz nemarnosti, pokre&#263;e se postupak uklanjanja &#45; obja&amp;scaron;njava nam Leon.

	&amp;nbsp;

	Osim za rje&amp;scaron;enje problema parkiranja, de&#269;ki su se pobrinuli i za problem potro&amp;scaron;nje energije. Tako bi rasvjetni stupovi radili na solarnu energiju, a nakon 22 sata gasila bi se svaka druga svjetiljka u ulici.

	U Tehni&#269;koj &amp;scaron;koli Ru&#273;era Bo&amp;scaron;kovi&#263;a presti&#382;ne nagrade su ve&#263; tradicija

	Sa svojim projektom de&#269;ki su osvojili medalje i na izlo&#382;bi INOVA&#45;MLADIH i 4. Nacionalnoj izlo&#382;bi mladih inovatora u Kastvu, a i Grad Zagreb je za njih pokazao interes. De&#269;ki vjeruju kako su zlatnu medalju na Tajvanu osvojili jer rje&amp;scaron;enja poput njihovig ne postoje na otvorenom.

	Dok ne dodaju nove komponente u projekt, de&#269;ki u&#269;e.

	&#45; Ove godine smo upisali Fakultet strojarstva i brodogradnje, zajedno smo upisali strojarstvo, sad je po&#269;elo, prvi kolokviji su krenuli. Samo treba redovito u&#269;iti i to je to &#45; ispri&#269;ao nam je Goran.

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	
		
			
				
		
		
			
				
					Photo Zvonimira Ivani&amp;scaron;evi&#263;/ Zagrebancija 
			
		
	


	Na svoje biv&amp;scaron;e u&#269;enike ponosna je i ravnateljica &amp;scaron;kole, &#272;ur&#273;ica Fu&amp;scaron;tar.

	&amp;nbsp;

	&#45; Naziv rada je &#39;&#39;Zagreba&#269;ko parkirali&amp;scaron;te&#39;&#39; i smatram da je to nagrada ne samo &amp;scaron;koli ve&#263; i gradu Zagrebu jer sigurno se taj naziv pro&#269;uo i ima veze s gradom u kojem je &amp;scaron;kola i u kojemu je rad napravljen &#45; rekla je ravnateljica.

	Dodala je kako u&#269;enici Tehni&#269;ke &amp;scaron;kole Ru&#273;era Bo&amp;scaron;kovi&#263;a svake godine osvajaju presti&#382;ne na grade u podru&#269;ju inovacija.

	&amp;nbsp;

	Autor: Gorana Banjeglav

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Pogled s prozora</dc:subject>
      <dc:date>2011-10-14T06:11:36+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>TRA&#381;I SE NESTALA OSOBA</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/trazi-se-nestala-osoba/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/trazi-se-nestala-osoba/#When:06:02:07Z</guid>
      <description>Molim vas ako mo&#382;ete objaviti ovu sliku o nestaloj osobi iz udomiteljskog doma &amp;nbsp;u vrbovskom.&#381;eljko Radeka Ro&#273;en 6.11.1958 god.visok 170 cm.Boja kose kestenjasta,boja o&#269;iju kestenjasta.Odjeven u tamnoplavu trenirku i zelenu majcu..U nedjelju 18.09 Od pono&#263;i do &amp;scaron;est sati ujutro udaljio se iz udomiteljskog doma Koritna.Osoba boluje od &amp;scaron;izofrenije sa sobom nema osobnih dokumenata.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-10-11T06:02:07+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Poziv &#353;kolama u &#382;upaniji i gradu na uklju&#269;ivanje u humanitarnu akciju</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/poziv-skolama-u-zupaniji-i-gradu-na-ukljucivanje-u-humanitarnu-akciju/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/poziv-skolama-u-zupaniji-i-gradu-na-ukljucivanje-u-humanitarnu-akciju/#When:08:14:15Z</guid>
      <description>&amp;Scaron;kole su pozvane da crte&#382;e u&#269;enika mla&#273;ih dobnih skupina (do 4. razreda) na temu &amp;bdquo;HRANA&#45; &amp;scaron;to volim jesti&amp;ldquo; po&amp;scaron;alju do srijede, 12. listopada 2011. godine na adresu: Zagreba&#269;ka &#382;upanija, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i &amp;scaron;umarstvo &#45; Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb. Crte&#382;i trebaju biti na papiru formata A4, te sadr&#382;avati ime, prezime, dob djeteta te razred i naziv &amp;scaron;kole.

	&amp;nbsp;

	U&#269;eni&#269;ki radovi bit &#263;e izlo&#382;eni i prodavat &#263;e se, po simboli&#269;noj cijeni od 20 kuna, u sklopu manifestacije &amp;ldquo;Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagreba&#269;ke &#382;upanije i Grada Zagreba,&amp;rdquo; a sav prikupljen novac od prodaje donirat &#263;e se Specijalnoj bolnici za kroni&#269;ne bolesti dje&#269;je dobi Gornja Bistra. Stru&#269;na komisija odabrat &#263;e tri najbolja crte&#382;a, a njihovi autori osvojiti &#263;e prigodne nagrade. Progla&amp;scaron;enje najboljih radova i dodjela nagrada odr&#382;at &#263;e se u subotu, 15. listopada 2011. u 10:30 sati u Bo&#263;arskom domu.

	&amp;nbsp;

	Ina&#269;e, &#381;upanija i Grad deveti put zaredom organiziraju manifestaciju &amp;ldquo;Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagreba&#269;ke &#382;upanije i Grada Zagreba&amp;ldquo;, a ove godine predstaviti &#263;e se oko 120 izlaga&#269;a.&amp;rdquo;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-09-30T08:14:15+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Zagreba&#269;ka &#382;upanija &#8211; 2,2 milijuna kuna za stipendije</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zagrebacka-zupanija-22-milijuna-kuna-za-stipendije/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zagrebacka-zupanija-22-milijuna-kuna-za-stipendije/#When:10:53:45Z</guid>
      <description>Od 30 stipendija za u&#269;enike, prema kriteriju izvrsnosti dodijelit &#263;e se 10 stipendija, od toga 3 za zanimanja glazbenog smjera. Prema socijalnom kriteriju dodijelit &#263;e se 20 stipendija za u&#269;enike, od &#269;ega 10 za deficitarna zanimanja kao &amp;scaron;to su autolakirer, dimnja&#269;ar, kuhar, fasader, slasti&#269;ar, tesar, tokar, kozmeti&#269;ar itd.

	&amp;nbsp;

	Od 20 stipendija za studente, prema kriteriju izvrsnosti dodijelit &#263;e se do 10 stipendija, od toga najvi&amp;scaron;e 3&amp;nbsp; stipendije za zanimanja glazbenog smjera. Prema socijalnom kriteriju dodijelit &#263;e se do 10 stipendija.

	&amp;nbsp;

	Kao i pro&amp;scaron;le godine stipendije se dodjeljuju za 12 mjeseci, a mjese&#269;no iznose 500,00 kn za u&#269;enike i 1000,00 kn za studente. Prijedlog liste kandidata za dodjelu stipendija objavit &#263;e se na oglasnim plo&#269;ama svih gradova i op&#263;ina u Zagreba&#269;koj &#382;upaniji u roku od 45 dana od isteka roka za podno&amp;scaron;enje prijava.

	&amp;nbsp;

	Iz Zagreba&#269;ke &#382;upanije pozivaju sve zainteresirane da se do 14. listopada 2011. godine jave na natje&#269;aj. Prijave se dostavljaju u Zagreba&#269;ku &#382;upaniju, po&amp;scaron;tom na adresu Ulica grada Vukovara 72/V, p.p. 974, 10001 Zagreb, u zatvorenim omotnicama s naznakom &amp;bdquo;Za natje&#269;aj za dodjelu stipendija&amp;ldquo;.

	&amp;nbsp;

	Prijave se mogu donijeti i osobno u Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, &amp;scaron;port i tehni&#269;ku kulturu Zagreba&#269;ke &#382;upanije (Zagreb, Ulica Ivana Lu&#269;i&#263;a 2a, soba 14, od 8,00 do 13,00 sati). Tekst natje&#269;aja i prijavni obrazac nalaze se na web stranicama Zagreba&#269;ke &#382;upanije: www.zagrebacka&#45;zupanija.hr, a vi&amp;scaron;e informacija mo&#382;e se dobiti na broj telefona 01/6009&#45;492.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-09-29T10:53:45+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Rebalans prora&#269;una Zagreba&#269;ke &#382;upanije 285.966.896 kuna</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/rebalans-proracuna-zagrebacke-zupanije-285.966.896-kuna/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/rebalans-proracuna-zagrebacke-zupanije-285.966.896-kuna/#When:08:38:01Z</guid>
      <description>Rebalans je napravljen radi uskla&#273;ivanja planiranih decentraliziranih sredstava sa stvarno odobrenim od strane dr&#382;avnog prora&#269;una, povrata sredstava Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva, i ruralnog razvoja te tehni&#269;kih preraspodjela unutar pozicija.

	&amp;nbsp;

	Tako&#273;er, na sjednici je donesen polugodi&amp;scaron;nji izvje&amp;scaron;taj o izvr&amp;scaron;enju Prora&#269;una Zagreba&#269;ke &#382;upanije za prvih &amp;scaron;est mjeseci 2011. godine. Ukupni prihodi ostvareni u prvoj polovici ove godine iznose 128.175.160,08 kn, tj 44,8 posto ukupnog godi&amp;scaron;njeg plana, dok rashodi iznose 102.653.198,16 kn odnosno 35,9 posto godi&amp;scaron;njeg plana.

	&amp;nbsp;

	Vije&#263;nici su upoznati i s Izvje&amp;scaron;&#263;em o obavljenoj financijskoj reviziji Zagreba&#269;ke &#382;upanije za pro&amp;scaron;lu godinu. Naime, Dr&#382;avni ured za reviziju dao je Zagreba&#269;koj &#382;upaniji bezuvjetno mi&amp;scaron;ljenje o financijskim izvje&amp;scaron;tajima i poslovanju Zagreba&#269;ke &#382;upanije za 2010. godinu. Bezuvjetno mi&amp;scaron;ljenje Zagreba&#269;ka &#382;upanija imala je i u proteklih &amp;scaron;est godina.

	&amp;nbsp;

	U Prora&#269;unu za 2011. godinu, &#381;upanija je planirala realizaciju odre&#273;enih kapitalnih projekata u &amp;scaron;kolstvu osigurati uzimanjem kredita. Skup&amp;scaron;tina je danas prihvatila novi prijedlog investicija u &amp;scaron;kolstvu koje &#263;e se realizirati uzimanjem kredita. Radi se o dogradnji Podru&#269;ne &amp;scaron;kole Rakitje i Podru&#269;ne &amp;scaron;kole Nespe&amp;scaron;, izgradnji O&amp;Scaron; Klin&#269;a Sela, izgradnji sportskih dvorana pri O&amp;Scaron; Ante Kova&#269;i&#263; u Mariji Gorici, O&amp;Scaron; Luka te O&amp;Scaron; Pavao Belas iz Brdovca, sanaciji krova O&amp;Scaron; Ljubo Babi&#263; iz Jastrebarskog, ure&#273;enju krova srednje &amp;scaron;kole u Samoboru te sanaciji krova i klizi&amp;scaron;ta O&amp;Scaron; Slavko Kolar u Kravarskom. Zagreba&#269;ka &#382;upanija u ovoj godini sudjeluje u navedenim investicijama s 14.270.000 kn, od kojih &#263;e se 9.996.000 kn osigurati zadu&#382;ivanjem kod poslovne banke na rok od pet godina. U realizaciji pojedinih investicija sudjeluju i jedinice lokalne samouprave i Ministarstvo regionalnog razvoja, &amp;scaron;umarstva i vodnog gospodarstva.

	&amp;nbsp;

	Zagreba&#269;ka &#382;upanija pove&#263;at &#263;e za 1,5 milijuna kn svoj udio u trgova&#269;kom dru&amp;scaron;tvu Distributivni centar za vo&#263;e i povr&#263;e d.o.o., pa &#263;e on iznositi 8 milijuna kn odnosno 86,95 posto ukupnog udjela dru&amp;scaron;tva. Ina&#269;e, u ovoj godini zapo&#269;ela je izgradnja navedenog Distributivnog centra u Velikoj Gorici, a njegov zavr&amp;scaron;etak predvi&#273;a se za kraj listopada ove godine.

	&amp;nbsp;

	Vije&#263;nici su prihvatili i predlo&#382;eni Plan gospodarenja otpadom Zagreba&#269;ke &#382;upanije &#269;ijom &#263;e se provedbom osigurati preduvjeti za smanjenje proizvodnje otpada, pove&#263;ati udio odvojenosakupljenog i recikliranog otpada, smanjiti koli&#269;ine odlo&#382;enog otpada, sanirati nelegalna odlagali&amp;scaron;ta, sanirati i zatvoriti postoje&#263;a slu&#382;bena odlagali&amp;scaron;ta, izgraditi centar za gospodarenje otpadom, osigurati nadzor sustava gospodarenja otpadom te osigurati funkcionalan i financijski odr&#382;iv sustav gospodarenja otpadom.

	&amp;nbsp;

	Skup&amp;scaron;tina je prihvatila i Izmjenu i dopunu Odluke o dodjeli stipendija Zagreba&#269;ke &#382;upanije kojom bi se omogu&#263;ilo u&#269;enicima i studentima koji se &amp;scaron;koluju u sektoru likovne i glazbene umjetnosti da sudjeluju na natje&#269;aju Zagreba&#269;ke &#382;upanije za dodjelu stipendija prema kriteriju izvrsnosti.

	&amp;nbsp;

	Za vrijeme aktualnog sata vije&#263;nici su postavljali pitanja o ulaganjima u poduzetni&#269;ke zone, radovima na sanaciji krovi&amp;scaron;ta O&amp;Scaron; Ljubo Babi&#263; te sanaciji klizi&amp;scaron;ta O&amp;Scaron; Slavka Kolara. Tako&#273;er, interesiralo ih je planirali se sanacija Rakitske ceste, za&amp;scaron;to je ve&#263; du&#382;e vrijeme na Krapinskom mostu na relaciji Zapre&amp;scaron;i&#263;&#45;Zagreb zatvoren jedan kolni&#269;ki trak, ho&#263;e li u ovoj i idu&#263;oj godini doma&#263;instva mo&#263;i dobiti subvencije za ugradnju solarnih kolektora kao i kada &#263;e krenuti s radom Zavod za hitnu medicinsku pomo&#263; Zagreba&#269;ke &#382;upanije, odnosno kada se planira otvorenje &#382;upanijskog Doma za stare i nemo&#263;ne osobe u &amp;nbsp;Ivani&#263;&#45;Gradu itd.</description>
      <dc:subject>Gospodarstvo</dc:subject>
      <dc:date>2011-09-28T08:38:01+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Pro&#269;itajte kako sve stanice za tehni&#269;ki pregled od gra&#273;ana izvla&#269;e novac</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/procitajte-kako-sve-stanice-za-tehnicki-pregled-od-gradana-izvlace-nov/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/procitajte-kako-sve-stanice-za-tehnicki-pregled-od-gradana-izvlace-nov/#When:11:59:34Z</guid>
      <description>Barem 128,413.138 kuna vi&amp;scaron;e nego &amp;scaron;to je trebala lani je dr&#382;ava izvukla iz d&#382;epova hrvatskih voza&#269;a! Ubrojimo li i LKV vozila,&amp;nbsp;iznos je ve&#263;i od 180 milijuna kuna. Konkretno, 1,389.903 osobnih automobila lani je pro&amp;scaron;lo na tehni&#269;kom pregledu. Uz sva ostala &#45; &amp;scaron;to opravdana, &amp;scaron;to neopravdana &#45; davanja i naknade &#45; svaki od vlasnika tih automobila na &amp;scaron;alteru stanice za tehni&#269;ki pregled platio je jo&amp;scaron; 51,65 kn za &amp;lsquo;poslove koji prethode registraciji i produljenju valjanosti prometne dozvole&amp;rsquo; te 40,74 kn za &amp;lsquo;naplatu propisanih usluga&amp;rsquo;. Dakle, voza&#269;ima napla&#263;uju to &amp;scaron;to im napla&#263;uju pojedinu uslugu.

	Dodatnih 92,39 kn

	Te dvije stavke zajedno vlasniku svakog osobnog automobila godi&amp;scaron;nje izbiju iz d&#382;epa dodatne 92,39 kn. Uz novac koji damo za sam tehni&#269;ki pregled, za eko test, za registracijski obrazac, za znak za ozna&#269;avanje roka va&#382;enja redovnog tehni&#269;kog pregleda, za naknadu za okoli&amp;scaron; i naknadu za ceste, za obvezno osiguranje, na ra&#269;unu nas boli i 51,65 kn za &amp;lsquo;produljenje valjanosti prometne dozvole&amp;rsquo;, ali u sjeni fantomskih poslova koji prethode uzimanju pe&#269;ata u ruke i udaranju u prometnu dozvolu oznake da ona vrijedi narednih godinu dana, mo&#382;emo shvatiti da administraciju treba namiriti. I stoga mo&#382;emo &amp;lsquo;oprostiti&amp;rsquo; tih 51,65 kn za produljenje valjanosti prometne dozvole.

	Gdje je tome kraj...

	Ali napla&#263;ivanje naplate usluga i dodatnih 51,65 kn za uslugu koja to zapravo i nije, to mo&#382;emo svesti samo pod formulaciju guljenja ve&#263; i previ&amp;scaron;e oguljenih hrvatskih voza&#269;a. Navedeni&amp;nbsp;iznosi za pojedine usluge propisani su Odlukom o visini naknada za tehni&#269;ki pregled i druge poslove koji se obavljaju u stanicama za tehni&#269;ki pregled poslova, koju je 2008. godine donijelo Ministarstvo unutarnjih poslova. Ista odluka obja&amp;scaron;njava i da su poslovi koji prethode registraciji i produljenju valjanosti prometne dozvole, citiramo, uvid odnosno provjera dokumentacije o uplati propisanih obveza (porez, carina, obvezno osiguranje, posebna naknada za okoli&amp;scaron;, naknada za ceste).

	Shvatili bismo da se to posebno napla&#263;uje 51,65 kn da taj posao od slu&#382;benika zahtijeva da kopa po ra&#269;unalu ili spisima ne bi li utvrdio je li voza&#269; ve&#263; platio osiguranje vozila odnosno naknadu za ceste i okoli&amp;scaron;. No, budimo realni, radi se samo o &amp;lsquo;bacanju pogleda&amp;rsquo; na dva komada papira koje voza&#269; pru&#382;i slu&#382;beniku na &amp;scaron;alteru. Stoga, ponavljamo, radi se o guljenju voza&#269;a koji ionako preglomazni dr&#382;avni aparat financiraju putem poreza, tro&amp;scaron;arina, goriva, cestarina...</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-09-27T11:59:34+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Kolumna Domagoja Ante Petri&#263;a:</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/kolumna-domagoja-ante-petrica/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/kolumna-domagoja-ante-petrica/#When:06:16:46Z</guid>
      <description>Kruta realnost prirode, najava Me&#273;unarodnoga monetarnoga fonda o novom padu na&amp;scaron;eg gospodarstva i probijanje istine o pogubnim ustupcima koje je klub prevaranata potpisao u Bruxellesu, zbilja su veoma brzo u&#269;inile grotesknim svako sje&#263;anje na njen provincijski show. Onu njenu pobjedni&#269;ku grimasu, odnosno &#39;&#39;osmjeh&#39;&#39; tako&#273;er je odnio vjetar. Osmijeh koji bi trebao biti kopija onoga cerenja kojega je uveo Ivo Sanader na strana&#269;ke skupove i na sjednice Vlade, dok je iza le&#273;a narodu, gazio &#269;ast i materijalna sredstva nacije. Subotnji strana&#269;ki sabor, pro&amp;scaron;ao je kao da ga i nikada nije bilo.

	&#268;lanovi Hrvatske demokratske stranke koji su sudjelovali 17. rujna 2011. na skupu u Areni, pristigli su iz cijele Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, njih 9600. Do&amp;scaron;li su u vremenima te&amp;scaron;ke strana&#269;ke krize, pomanjkanja autoriteta i usred pogubnih predizbornih predvi&#273;anja&#45;, u &#382;elji da prona&#273;u tra&#269;ak osnovane nade i neko ohrabrenje u zajedni&#269;kom dru&#382;enju. Neki su zadovoljili svoje potrebe nakratko, ve&#263;ina niti to: najava da &#263;e stranka izmijeniti svoj statut te da &#263;e strana&#269;ki du&#382;nosnici biti birani, ponu&#273;ena je tek kao obe&#263;anje. Za sada i jo&amp;scaron; za dugo, ostat &#263;e na strana&#269;koj vlasti i raspolagat &#263;e crnim slutnjama, fondovima i vezama isti ovaj aparat stvoren po Ivi Sanaderu prema to&#269;nim uputama Jo&#382;e Manoli&#263;a i sli&#269;nih.

	Oni koji su o&#269;ekivali obnovu stranke i unutarnje izbore prije nacionalnih parlamentarnih izbora, o&#269;ito ne poznaju naslje&#273;e kumrove&#269;ke partijske &amp;Scaron;kole: kad UDBA zaposjedne neku poziciju, ne napu&amp;scaron;ta je. Osim toga, uza sve skakutanje, cerenje, cviljenje i glumatanje, Partiji nije ni na kraj pameti spasiti HDZ demokratskim izborima u toj stranci. Dapa&#269;e, sada kada ima na &#269;elu HDZ&#45;a svoju postavu, ta postava &#263;e HDZ uni&amp;scaron;titi do kraja. 

	Uz uni&amp;scaron;tavanje hadezeovske politi&#269;ke snage, ide i uni&amp;scaron;tavanje sveukupne hrvatske demokr&amp;scaron;&#263;anske, dr&#382;avotvorne, centristi&#269;ke desne opcije u Hrvatskoj, opcije koju mediji i politi&#269;ka neinformiranost bacaju u istu vre&#263;u sa Sanaderovom i Kosori&#269;inom kamarilom.

	Jasno je da organizacija koja je ilegalno zaposjela HDZ (jer je predsjednica ilegalno smje&amp;scaron;tena na predsjedni&#269;ko mjesto), izigrava svoju vlastitu stranku, po&amp;scaron;tene &#269;lanove i simpatizere po dr&#382;avotvornom opredjeljenju, bacaju&#263;i ih u gubitni&#269;ku poziciju 75 dana pred same parlamentarne izbore.

	Isfrustrirana starleta iz Arene, pretvorila se je u glavnoga agenta dezinformacije koja danas te&amp;scaron;ko poga&#273;a HDZ: ne samo da ona kao predsjednica nije ra&amp;scaron;&#269;istila crne oblake optu&#382;aba koje prate nju i njene ortake, nego je napadima na druge stranke u vezi korupcije, dodatno uvjerila javnost u svoju ranjivost. Jer nije stvar u tome &amp;scaron;to bi bira&#269;i vjerovali da su &#268;a&#269;i&#263;, Lini&#269;, Jakov&#269;i&#263; i drugi ljevi&#269;ari i krajnji ljevi&#269;ari nevini, nego se radi o trenutku i na&#269;inu napada na njih....Dezinformacija da bude uspje&amp;scaron;na, mora proizlaziti iz vlastitih redova onih koje se &#382;eli o&amp;scaron;tetiti a to je glumica iz Arene upravo obavila. Iz redova HDZ&#45;a, za poraz.

	Hrvatsko oranje po moru

	&amp;nbsp;

	Ponekad izgleda da mi Hrvati oremo po vodama mora a ne po duhovnim njivama na&amp;scaron;e Hrvatske, da sijemo po tim vodama i da nakon toga o&#269;ekujemo &#382;etvu do koje u ovim prilikama, naravno, ne mo&#382;e do&#263;i. 

	Ali uvijek je tako: u svim dr&#382;avama na svijetu kroz dana&amp;scaron;nja zbivanja ili nedavnu povijest, pokazalo se je da nakon &amp;scaron;to se podlom neprijatelju preda vlast, ozdravljenje politike jest mukotrpno. Nakon &amp;scaron;to je predsjedni&amp;scaron;tvo Republike Hrvatske poklonjeno 20010. Stjepanu Mesi&#263;u, a uz to i predsjedni&amp;scaron;tvo Vlade Ivici Ra&#269;anu &amp;ndash;zapravo kliki koja je navalila na dr&#382;avu kao na plijen &#45; i nakon &amp;scaron;to su oni uselio svoj komunisti&#269;ki aparat na sva va&#382;na, manje va&#382;na i neva&#382;na mjesta u sudstvu, diplomaciji, obrazovanju, zdravstvu, diplomaciji, itd. &amp;ndash;, partijce su naslijedili partijci. Ili korupcijonisti koji su im se stavili u slu&#382;bu.

	Od trenutka kad je ve&#263;inski hrvatski puk ostao 2000. godine bez vlasti u svojoj dr&#382;avi, po&#269;ela je borba zate&#269;enih Hrvata za povratak za kormilo. Me&#273;utim, Hrvati nisu poznavali mehanizme manipulacija, kleveta, ucjena i porobljavanja dr&#382;avnih ustanova kao &amp;scaron;to su to sve poznavali komunisti i jugoslaveni, i to zato jer jednostavno Hrvati nikada &amp;ndash; osim od 1990. do 1999. vlast nisu imali. A i tada, imali su je samo djelomi&#269;no.

	Falsifikati i dezinformacije kroz medije, uni&amp;scaron;tavanje HDZ&#45;a i pretvaranje te stranke u nijemo oru&#273;e glumica&#45;lopova&#45;agenata, cjepkanje prava&amp;scaron;a i demokr&amp;scaron;&#263;ana, HRAST&#45;a i braniteljskoga korpusa, ga&amp;scaron;enje kandidature Zvonka Bu&amp;scaron;i&#263;a, pa u zadnje vrijeme &#269;ak i poku&amp;scaron;aji da se zbog podmetnute afere o&amp;scaron;teti vjera katoli&#269;kih vjernika i njihova povezanost sa Svetom Stolicom, logi&#269;na su posljedica &#39;&#39;poudba&amp;scaron;enja&#39;&#39; dr&#382;avnog sustava u Republici Hrvatskoj.

	Nisu jamstvo ni EU ni NATO, nego nacionalna hrvatska svijest 

	Europska unija nije rje&amp;scaron;enje za ovakvu krizu, &#269;ak to nije ni NATO. U stvari, NATO nam daje stanovita jamstva na me&#273;unarodnom sigurnosnom polju (Europska unija &#263;e ih davati sve manje), ali ne mo&#382;e nas osloboditi ni od korupcije, ni od siroma&amp;scaron;tva, ni od prijetnje totalitarizma ni od strane prekrivene agresije. Upravo ovih dana, Latvija &amp;ndash; dr&#382;ava koja je ve&#263; 7 godina &#269;lanica jednoga i drugoga saveza, dramati&#269;an je primjer toga. Pod pritiskom Rusije i lokalnih Rusa, na udaru je neokomunista i u nekom predrevolucijonarnom stanju zbog afera o korupciji i naglog osiroma&amp;scaron;enja naroda. 

	Na parlamentarnim izborima odr&#382;anima pred tri dana, neokomunisti&#269;ka i filoruska organizacija Harmonija dobila je najve&#263;i broj glasova, pa sada demokratske letonske stranke, do sada umjetno zava&#273;ene, potkopane i oklevetane, nastoje u&#382;urbano spasiti suverenost i slobodu dr&#382;ave, naru&amp;scaron;enu subverzijom i korupcijom koja se je rasplamsala pred o&#269;ima okvirnih saveza NATO i EU.

	U Republici Hrvatskoj znamo za jednu potpuno novu, hrvatsku stranku ne podmi&#263;enog vodstva: Akcija za bolju Hrvatsku, kojom predsjeda &#381;eljko Sa&#269;i&#263;. Druge slobodne stranke, nezavisni kandidati, slobodni hrvatski ljudi pozivani su na slogu za Hrvatsku. To je u 2011. veliki hrvatski posao, 75 dana pred izbore! U politi&#269;kom kaosu, jo&amp;scaron; jednom kre&#263;emo u veliko okupljanje za slogu Hrvata.

	&amp;nbsp;

	Domagoj Ante PETRI&#262;</description>
      <dc:subject>Kolumna</dc:subject>
      <dc:date>2011-09-21T06:16:46+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>NAFTNI DERIVATI: Cijene goriva &#45; 21 9. 2011.</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/naftni-derivati-cijene-goriva-21-9.-2011/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/naftni-derivati-cijene-goriva-21-9.-2011/#When:17:16:50Z</guid>
      <description>Kako se formira maloprodajna cijena goriva u Hrvatskoj? Ministarstvo gospodarstva svaki drugi ponedjeljak obra&#269;unava i objavljuje najvi&amp;scaron;e dopu&amp;scaron;tene maloprodajne cijene pojedinih naftnih derivata. Ta razina cijena je na snazi dva tjedna. Tijekom tog razdoblja naftne kompanije koje imaju maloprodaju na prostoru Hrvatske imaju obvezu &quot;primijeniti maloprodajnu cijenu koja je jednaka ili ni&#382;a od cijene koju je objavilo Ministarstvo&quot;. Istodobno, u tom razdoblju mogu se mijenjati cijene istog derivata, no o tomr javost (potro&amp;scaron;a&#269;i) moraju pravodobno biti izvje&amp;scaron;&#263;eni.

	Izuze&#263;e od tih pravila vrijedi za trgovce naftim derivatima koje imaju benzinske postaje na autocestama ili na postajama na morskoj obali koje imaju mogu&#263;nost izravne opskrbe plovila gorivom. Oni imaju pravo slobodno odre&#273;ivati cijene naftnih derivata na tim postajama, osim za plavi dizel koji je izuzet od slobodnog formiranja cijene.

	Ministarstvo gospodarstva &#45;  Najvi&amp;scaron;a razina maloprodajne cijene 

	za razdoblje: 20. rujna &#45; 3. listopada 2011.

	&amp;nbsp;

	
		
			
				Tip goriva
			
				cijena
		
		
			
				MB Eurosuper BS 95
			
				9,93 kn/l
		
		
			
				MB Eurosuper BS 98
			
				10,24 kn/l
		
		
			
				MB Eurosuper BS 100
			
				10,45 kn/l
		
		
			
				Dizelsko gorivo EURODIESEL BS
			
				9,30 kn/l
		
		
			
				Dizelsko gorivo DIESEL
			
				8,92 kn/l
		
		
			
				Plinsko ulje, LU EL EURO
			
				6,71 kn/l
		
		
			
				Plinsko ulje, LU EL
			
				6,36 kn/l
		
		
			
				Plavi DIESEL
			
				5,72 kn/l
		
	


	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Cijene goriva INA benzinske postaje:

	

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	
		
			
				Tip goriva
			
				cijena
		
		
			
				INA Eurosuper BS 95
			
				9,98 kn/l
		
		
			
				INA Eurosuper BS 95 Class
			
				9,93 kn/l
		
		
			
				INA Eurosuper BS 98
			
				10,24 kn/l
		
		
			
				INA Eurodizel BS
			
				9,25 kn/l
		
		
			
				INA Eurodizel BS Class
			
				9,30 kn/l
		
		
			
				INA Dizel
			
				8,92 kn/l
		
		
			
				INA Dizel Plavi
			
				5,72 kn/l
		
		
			
				Lo&#382;ivo ulje ekstra lako
			
				6,50 kn/l
		
		
			
				INA Autoplin
			
				5,06 kn/l
		
		
			
				INA Autoplin na postajama &#45; autoceste
			
				5,20 kn/l
		
	


	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Cijene goriva TIFON benzinske postaje:

	&amp;nbsp;

	

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	
		
			
				Tip goriva
			
				cijena
		
		
			
				MB CLASS euroSUPER 95 BS
			
				9,93 kn/l
		
		
			
				MB CLASS euroSUPER 98+ BS
			
				10,24 kn/l
		
		
			
				DG CLASS euroDIZEL BS
			
				9,30 kn/l
		
		
			
				DG EURODIZEL BS
			
				9,26 kn/l
		
		
			
				&amp;nbsp;
			
				kn/l
		
	


	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Cijene goriva TIFON benzinske postaje na autocestama:

	&amp;nbsp;

	
		
			
				Tip goriva
			
				cijena
		
		
			
				MB CLASS euroSUPER 95 BS
			
				9,98 kn/l
		
		
			
				MB CLASS euroSUPER 98+ BS
			
				10,29 kn/l
		
		
			
				DG CLASS euroDIZEL BS
			
				9,35 kn/l
		
		
			
				DG EURODIZEL BS
			
				9,28 kn/l
		
	


	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Cijene goriva PETROL benzinske postaje:

	

	&amp;nbsp;

	
		
			
				Tip goriva
			
				cijena
		
		
			
				Eurosuper BS 98
			
				10,24 kn/l
		
		
			
				Eurosuper BS 95
			
				9,93 kn/l
		
		
			
				Eurodiesel BS
			
				9,30 kn/l
		
		
			
				Autoplin
			
				5,06 kn/l
		
	


	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Sukladno Pravilniku o utvr&#273;ivanju cijena ukapljenog naftnog plina, &#269;lanak 7., prodajna cijena UNP za Otto motore na benzinskim crpkama koje se nalaze na autocestama izme&#273;u naplatnih ku&#263;ica formira se slobodno.

	Cijene goriva LUKOIL benzinske postaje:

	

	&amp;nbsp;

	
		
			
				Tip goriva
			
				cijena
		
		
			
				EUROSUPER 98 BS
			
				10,17 kn/l
		
		
			
				EUROSUPER 95 BS
			
				9,87 kn/l
		
		
			
				EURODIESEL BS
			
				9,04 kn/l
		
		
			
				LO&#381; ULJE
			
				6,36 kn/l
		
		
			
				AUTOPLIN
			
				5,06 kn/l
		
	


	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Cijene goriva OMV benzinske postaje: 

	

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	
		
			
				Tip goriva
			
				cijena
		
		
			
				Eurodiesel BS MaxxMotion
			
				9,3 kn/l
		
		
			
				Eurodiesel BS
			
				9,25 kn/l
		
		
			
				Eurosuper 95 BS MaxxMotion
			
				9,93 kn/l
		
		
			
				Eurosuper 100 BS MaxxMotion
			
				10,45 kn/l
		
		
			
				Autoplin
			
				5,19 kn/l
		
		
			
				datum: 20.09.2011.
			
				&amp;nbsp;
		
	


	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Cijene goriva CRO BENZ benzinske postaje: 

	

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	
		
			
				Tip goriva
			
				cijena
		
		
			
				BMB EURO BS 95
			
				9,65 kn/l
		
		
			
				EUROSUPER 98 BS
			
				9,95 kn/l
		
		
			
				EURO DG BS
			
				8,97 kn/l
		
		
			
				EURO DG BS ECTO
			
				8,97 kn/l
		
		
			
				LUEL
			
				6,25 kn/l
		
	


	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Barometar cijena</dc:subject>
      <dc:date>2011-09-20T17:16:50+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Pobje&#273;uju li &#8220;srpski lopovi?</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/pobjeduju-li-srpski-lopovi/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/pobjeduju-li-srpski-lopovi/#When:07:15:10Z</guid>
      <description>Damir Pe&amp;scaron;orda u tekstu &amp;bdquo;Dr&#382;ava&amp;ldquo; HRSvijet, 16. rujna 2011. pise:

	Mediji su se ovih dana opet raspisali o financijskim malverzacijama u vrhu vladaju&#263;e stranke, o crnim fondovima, torbama punim ke&amp;scaron;a, zakopanim dokazima itd. Uzme li se u obzir da je biv&amp;scaron;i premijer ve&#263; dulje u zatvoru, da je manje&#45;vi&amp;scaron;e kompletan vojni vrh, na ovaj ili onaj na&#269;in, istra&#382;ivan i procesuiran ili u najmanju ruku sumnji&#269;en, da biv&amp;scaron;i predsjednik optu&#382;uje prvog predsjednika kako je jedan od dvojice glavnih krivaca za rat na prostoru biv&amp;scaron;e Jugoslavije, dok se istodobno uz ime tog &#39;&#39;do&#382;ivotnog biv&amp;scaron;eg&#39;&#39; vezuje cijelo klupko tuzemnih i inozemnih afera, dakle uzme li se sve to u obzir &amp;ndash; postavlja se pitanje elementarne ozbiljnosti ove dr&#382;ave kao dr&#382;ave. Svi se prave blesavi i govore kako treba pustiti institucije da rade svoj posao, ali ako je dr&#382;avni vrh pod stalnom sumnjom, ako imena najvi&amp;scaron;ih du&#382;nosnika u medijima imaju prizvuk lopovluka, grabe&#382;i i svakojakih drugih opa&#269;ina, onda ne&amp;scaron;to nije u redu s dr&#382;avom kao takvom. Da i ne govorimo o tome kako se detalji navodno tajnih istraga uredno objavljuju u nastavcima u dnevnim tiskovinama! Da i ne govorimo o tome kako je u interpretaciji Dr&#382;avnog odvjetni&amp;scaron;tva lopovluk izrazito ideolo&amp;scaron;ki obojen, pa pod sumnju padaju isklju&#269;ivo pseudodesni hadezeovci, dok je tzv. &#39;&#39;ljevica&#39;&#39; &#269;ista i nevina kao rosa rana!

	&amp;nbsp;

	Sli&#269;no pi&amp;scaron;e i Mate Kova&#269;evi&#263; u tekstu &amp;bdquo;Srednjovjekovni derivat pravosu&#273;a&amp;ldquo; (HRSvijet, 16. rujna 2011.). 

	I doista Pe&amp;scaron;ordina konstatacija o isklju&#269;ivom progonu HDZ&#45;ovih lopova i &amp;bdquo;lopova&amp;ldquo;, samo pokazuje da je na djelu ostvarenje one Ra&#269;anove tvrdnje izre&#269;ene odmah nakon pobjede na izborima 2000. godine:

	&amp;bdquo;HDZ je stranka pod istragom!&amp;ldquo;

	Nije bilo mogu&#263;e to onda ostvariti. Dapa&#269;e, HDZ je svjetskim mo&#263;nicima bio jo&amp;scaron; potreban. Morao je ostvariti ono &amp;scaron;to nije mogao tj. smio Ra&#269;an &amp;ndash;  UHITITI GOTOVINU!

	

	I sada im vi&amp;scaron;e ne trebaju. Vjerojatno je i uni&amp;scaron;tenje HDZ&#45;a bila jedna od Sanaderovih zada&#263;a. Da je na redu uni&amp;scaron;tenje HDZ&#45;a su (kao) napokon shvatili i u HDZ&#45;u. I to po scenariju o kome govori Pe&amp;scaron;orda. &amp;Scaron;to onda raditi? Moraju slu&amp;scaron;ati gazde, ali ljudski je i braniti se. Otud osnovna poruka sa Izvje&amp;scaron;tajnog Sabora HDZ&#45;a:

	...trudit &#263;emo se da borba protiv korupcije do&#273;e do svih stranaka, a na&amp;scaron;a stranka je u borbi protiv korupcije platila najve&#263;u cijenu. No, ne &#263;emo prestati dok ta borba ne do&#273;e pred vrata SDP&#45;a, HNS&#45;a, IDS&#45;a i dok ne vidimo &amp;scaron;to su oni proteklih godina radili i &amp;scaron;to je istina iz pri&#269;a koje kru&#382;e gradom i Hrvatskom.

	Iako se radi o uobi&#269;ajenoj predizbornoj retorici HDZ&#45;a, kada se oni po pravili sjete Oca hrvatske dr&#382;ave, njihove gazde strijepe da to ne postane istina. Zato je njima bolje da HDZ&#45;a nema. Evo recimo, jedini supotpisnik na&amp;scaron;eg Pisma VS UN&#45;a od saborskih zastupnika je dr. sc. Andrija Hebrang! A supotpisnika je oko 1900! Kako mo&#382;e&amp;scaron; vjerovati da se netko u toj stranci ne&#263;e probuditi i ponovno izvesti HDZ na Tu&#273;manov put?

	Evo jednog komentara s Portala HKV&#45;a:

	Koliko god nam se HDZ u zadnjih desetak godina zbog odnaro&#273;ene politike ogadio, toliko se &#269;ovjek mora zapitati kako o&#269;ekivati pobjedu razjedinjene domoljubne opcije kojoj mediji ne &#263;e dati nikakva pristupa, a forsirat &#263;e (kao i u pitanju Josipovi&#263;a kod pro&amp;scaron;lih predsjedni&#269;kih izbora) one kukuriku izdajnike.

	Kada bi bilo prema retorici na ovom saboru HDZ&#45;a za vjerovati Jadranki Kosor i kada bi ona istinski bila na visini hrvatske dr&#382;avni&#269;ke mudrosti, inkorporirala bi u sam vrh HDZ&#45;a recimo Miroslava Tu&#273;mana i prepustila mu formiranje &quot;&amp;scaron;iroke domoljubne fronte&quot; pod ki&amp;scaron;obranom HDZ&#45;a. Dakle umijesto &#269;etni&#269;kog koalicijskog SDSS&#45;a, HDZ bi pred izbore mogao objediniti u svoju koalciju HRAST, ABH, prava&amp;scaron;e (koji to &#382;ele), te svu eventualnu lepezu svih ostalih istinskih domoljubnih stranaka.

	Naravno i HSS bi trebao nastaviti s njima. HSS bi mogao pripomo&#263;i jedinstvu s HDSSB&#45;om i Kerumom.
	

	Pri tome bi se svakao HDZ trebao odmah rije&amp;scaron;iti balasta koji se ogadio svima (Jarnjaka, &amp;Scaron;eksa, barba Luke...) i pru&#382;iti &quot;novima u koalciji&quot; pojedina istaknuta mjesta na izbornim listama.
	Tako udru&#382;eni pomebili bi kukuruku s valjda preko 60% glasova.

	Eh da barem ne sanjam, da barem neko iz HDZ&#45;a ovo pro&#269;ita...

	Zapravo, te&amp;scaron;ko je vjerovati da HDZ mo&#382;e vi&amp;scaron;e iza&#263;i iz svoje ko&#382;e. Njihovo djelovanje je uvjetovano onim mojim:

	Jednom sluga, uvijek sluga. Jednom izdajica, uvijek izdajica.

	Imali su &amp;scaron;ansu na predsjedni&#269;kim izborima. Tada je upravo Hebrang mogao pozvati svoje bira&#269;e da glasuju za Tu&#273;mana. Krivica kod gazdi pala bi na njega. Tada bi Josipovi&#263;u bilo uzalud &amp;scaron;to su Savo &amp;Scaron;trbac, Mesi&#263;, Pusi&#263;ka i sli&#269;ni bili na njegovoj strani. A s Tu&#273;manom kao predsjednikom ne bi bilo ni ovakve presude Gotovini. Ne bi imali hrvatskog predsjednika koji bi im rekao:

	Zlo&#269;ini su se dogodili i za to netko mora odgovarati.

	Umjesto da budu na odstrelu samo HDZ&#45;ovci zbog kriminala i &amp;bdquo;kriminala, bili bi svi zbog kriminala, ali i mnogi zbog izdaje. Pa optu&#382;nicu protiv Mesi&#263;a je napisao sam Tu&#273;man.

	Ali, vratimo se Pe&amp;scaron;ordinoj konstataciji. Sjetimo se i pri&#269;e o navodnoj Tudjmanovoj ideji o 200 najbogatijih hrvatskih obitelji. &amp;bdquo;Hrvatski&amp;ldquo; ljevi&#269;ari su odmah optu&#382;ili kako se radi o 200 obitelji HDZ&#45;ovaca. Kada je obitelj Tu&#273;man tra&#382;ila od Ra&#269;anove vlasti da da popis tih 200 obitelji, ispostavilo se da &amp;bdquo;hrvatski&amp;ldquo; ljevi&#269;ari ne znaju definiciju obitelji. Tako javnost nije dobila popis 200 najbogatijih obitelji. Vjerujem da taj popis nismo dobili jer je vecina takvih zapravo opisana pod sintagmom &amp;bdquo;srpski lopovi&amp;ldquo; u mom tekstu iz Hrvatskog Slova, 24. studenoga 2000.: 

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;ldquo;Feral&amp;rdquo; skrenuo u dr&#382;avotvorstvo

	&amp;nbsp;

	Vjerojatno &#263;e &#269;itatelji pomisliti da nisam pri sebi ako ih upozorim na &#269;injenicu da je &amp;ldquo;Feral Tribune&amp;rdquo; po&#269;eo objavljivati i dr&#382;avotvorne tekstove. Medjutim, u broju od 18. studenoga 2000., valjda kao kulminaciju pri&#269;e o navodnom desetogodi&amp;scaron;njem lopovluku vlasti koja je sru&amp;scaron;ila omiljenu im Jugoslaviju, feralovci daju portret hrvatskog kradi&amp;scaron;e. To je dr&#382;avotvorni Hrvat, akademik, koji nema auto, vikendice (ni oko Zagreba, ni na moru), otpla&#263;uje stan jer ga nije mogao kupiti odjednom. Na&amp;scaron; kradi&amp;scaron;a je uz to i sveu&#269;ili&amp;scaron;ni profesor kod koga ne igraju nekakve intervencije. Ako su takvi oni dr&#382;avotvorni Hrvati koji su lopovi, pa kakvi su tek oni koji to nisu. Zar ste ikad &#269;uli ljep&amp;scaron;u pri&#269;u o Hrvatima od te koju nam je ispri&#269;ao &amp;ldquo;Feral Tribune&amp;rdquo;?

	Zar nije pravo osvje&#382;enje u odnosu na ono &amp;scaron;to jedino i pri&#269;a (tj. radi) dana&amp;scaron;nja hrvatska vlast a &amp;scaron;to je kulminiralo nedavnim filmom britanske televizije Chanell 4. S obzirom na to da sam izgleda ja uzrok tome dr&#382;avotvornom hrvatstvu na&amp;scaron;eg Ferala, dopustite mi da dam cijeli tekst. Naime u Greatest shits pod naslovom &amp;ldquo;Feralov hrvatski kradi&amp;scaron;a&amp;rdquo; dan je slijede&#263;i dio iz mog teksta &amp;ldquo;Mesi&#263; zaboravio cementaru u Na&amp;scaron;icama&amp;rdquo; objavljenog u Hrvatskom slovu 10. studenoga 2000.:

	&amp;ldquo;Osobno mene nikada nisu poga&#273;ale pri&#269;e o tajkunima, plja&#269;kama i sl. Kada smo krenuli u borbu za neovisnost znao sam re&#263;i: &#381;elim da mi srpske lopove zamijene hrvatski lopovi. Josip Pe&#269;ari&#263; u Hrvatskom slovu&amp;rdquo;

	Istina iole pametniji &#269;itatelj &#263;e mi zamjeriti &amp;scaron;to nisam primjetio o&#269;itu glupost na&amp;scaron;eg uglednog tjednika jer su me nazvali kradi&amp;scaron;om zbog tvrdnje: &amp;ldquo;Kako sam znao da nigdje u svijetu medju bogata&amp;scaron;ima nema puno onih koji su to po&amp;scaron;teno stekli, znao sam da ne&#263;e biti ni me&#273;u na&amp;scaron;im.&amp;rdquo; Pomislit &#263;e da ja ba&amp;scaron; nisam neki lopov zato &amp;scaron;to sam znao da &#263;e lopova biti. To bi se eventualno moglo podvu&#263;i pod malo vi&amp;scaron;e pameti, &amp;scaron;to se od akademika i o&#269;ekuje. Pa dobro, ipak ne treba cjepidla&#269;iti. Ne moraju i u Feralu biti toliko pametni kao &amp;scaron;to jesu &#269;itatelji Hrvatskog Slova. Osim toga meni se ipak vi&amp;scaron;e svi&#273;a dr&#382;avotvornost Ferala! Pa tko je ikada tako lijepo opisao hrvatskog lopova kao oni?

	&amp;nbsp;

	Hrvatski kradi&amp;scaron;a

	&amp;nbsp;

	Neki drugi &#269;itatelj &#263;e pomisliti kako je &amp;ldquo;Feral Tribune&amp;rdquo; ipak u pravu jer svaki dr&#382;avotvorni Hrvat i jest hrvatski kradi&amp;scaron;a. Pa zar na primjer takvima nisu progla&amp;scaron;eni svi &#269;lanovi i simpatizeri HDZ&#45;a, pa je predsjednik Hrvatske vlade izjavio da je cijela ova stranka pod istragom. Zbog lopovluka, a zbog &#269;ega bi drugog bila. Jer doista je u&#269;inila najve&#263;u mogu&#263;u kradju i ostvarila svoje opasne namjere. Ukrali su im voljenu Jugoslaviju tako da sada imaju velikih problema kako da nas utrpaju u nekakav Zapadni Balkan ili Balkaniju, a da to narod ne primijeti. Naravno da bih trebao biti zahvalan takvim &#269;itateljima, jer na taj na&#269;in vjeruju da sam makar malo i ja doprinio ru&amp;scaron;enju te tamnice hrvatskog naroda. Ovi &#269;itatelji su svjesni &#269;injenice da su i danas, kada su mnogi od tih Jugoslava na vlasti u Hrvatskoj, dr&#382;avotvorni Hrvati ipak u mnogo boljem polo&#382;aju jer dok ti ljubitelji Juge imaju vlast u dr&#382;avi &#269;ije ime ne vole, dr&#382;avotvorni Hrvati &#382;ive u dr&#382;avi &#269;ije ime vole. Vlast smije samo izbrisati ono dr&#382;avni iz naziva Hrvatskog dr&#382;avnog sabora, ali ne i promjeniti ime dr&#382;ave. Za to im trebaju Konferencije o Zapadnom Balkanu i ova tzv. Zagreba&#269;ka, i ona Beogradska koja slijedi. Uostalom, kao da je va&#382;no u kojem gradu &#263;e biti. Va&#382;no je da &#263;e biti prosrpska. Me&#273;utim, ni takvi &#269;itatelji nisu u pravu. Ne treba gledati sve tako crno. Zar ipak nije ljep&amp;scaron;e to &amp;scaron;to je Feral po&#269;eo pisati dr&#382;avotvorno?

	Tre&#263;i &#269;itatelj &#263;e opet pomisliti da me je Feral nazvao kradi&amp;scaron;om zato &amp;scaron;to sam u&#269;inio doista veliki zlo&#269;in iz vremena drage im Juge kada sam i pomislio na mogu&#263;nost da srpske lopove zamijene hrvatski lopovi. Sjetimo se samo pri&#269;e o Jovici i Ivici:

	&#45; Znate li &amp;scaron;to je bratstvo i jedinstvo?

	&#45; To Vam je kad Jovica vozi Ivicu u marici.

	&#45; A znate li &amp;scaron;to je nacionalizam?

	&#45; To Vam je kad Ivica pomisli da bi bilo lijepo da on mo&#382;e voziti Jovicu u marici.

	Pri&#269;a je poslu&#382;ila ovima koji su nam organizirali konferenciju o Zapadnom Balkanu. Preto&#269;ili su je u definiciju ratnog zlo&#269;inca. Tijekom Domovinskog rata ubijeno je 22.000 Hrvata, a ranjeno 55.000. Nestalih je 1.500. Me&#273;unarodni mo&#263;nici odredili su da za te zlo&#269;ine mo&#382;e &#45; medju Srbima &#45; biti optu&#382;eno njih 25 (dvadeset pet) za ratni zlo&#269;in. Dakle, za tisu&#263;u ubijenih Hrvata &#45; jedan Srbin mo&#382;e biti okrivljen &#45; dakle njih 22, a jo&amp;scaron; njih 3 za 55.000 ranjenih i 1.500 nestalih. I to je 25. A na drugoj strani smatralo se da za navodno 40 ubijenih Srba u Gospi&#263;u treba odgovarati najmanje 5 hrvatskih ratnika. Dakle na osam navodno ubijenih Srba jedan Hrvat treba biti ratni zlo&#269;inac. Navodno &#45; jer je svima poznato da su se Levarove tvrdnje pokazale neistinitim, a da ne govorimo o o&#269;ito presuptilnoj razlici izmedju agresora i &#382;rtve. Po takvoj ra&#269;unici 1000 hrvatskih &#382;rtava vrijeti kao 8 srpskih, odnosno 125 ubijenih Hrvata za jednog ubijenog Srbina. Vjerojatno je hrvatska vlast ponosna &amp;scaron;to je izborila takav odnos. Logi&#269;no je onda da se svijet divi nacionalosti Ko&amp;scaron;tunici, a da mu se gade sluge iz Hrvatske.

	&amp;nbsp;

	O&#269;evi sinovi

	&amp;nbsp;

	I kako u takvom odnosu vrijednosti ja uop&#263;e mogu pomisliti da bi neki tamo hrvatski lopovi trebali zamjeniti srpske lopove. Sve mi se &#269;ini da je Feral mene uzeo u za&amp;scaron;titu &amp;scaron;to me je proglasio samo kradi&amp;scaron;om, jer o&#269;ito sam zaslu&#382;io mnogo goru kvalifikaciju. Zato se ne mogu slo&#382;iti ni s takvim &#269;itateljem, jer je i ova plementa gesta na&amp;scaron;eg Ferala o&#269;it pokazatelj da oni skre&#263;u na dr&#382;avotvornu liniju. 

	Naravno, tre&#263;i &#269;itatelj bi bio u krivu i zbog toga &amp;scaron;to ja pod srpski lopovi nisam uop&#263;e ni mislio na Srbe. Srpske lopove sam definirao ovako: &amp;ldquo;Pri tome sam mislio ne na vladaju&#263;e strukture ve&#263; na one koji imaju stvarnu vlast u nekoj dr&#382;avi, na one koji imaju kapital. Znamo da su komunisti jo&amp;scaron; poslije Drugog svjetskog rata osu&#273;ivali na smrt trgovce i druge vi&#273;enije (bogatije) ljude. Poznate su pri&#269;e kako su se &amp;scaron;etali ulicama i odlu&#269;ivali koju &#263;e ku&#263;u prisvojiti. Vlasnike bi jednostavno izbacili. Otimali su sve &amp;scaron;to su htjeli. Tu&#273;manova pomirba u&#269;inila je da nisu odgovarali za plja&#269;ku neposredno pred stvaranje neovisne Hrvatske. Oni koji su stvorili kapital u vrijeme Jugoslavije zauvijek &#263;e ostati privr&#382;eni zemlji koja im je to omogu&#263;ila zato su mi to bili srpski lopovi.&amp;rdquo; 

	Neki &#269;itatelj &#263;e stoga pomisliti na bliskost nekih feralovaca s njihovim tatama i mamama koji su sudjelovali u ovakvim zlo&#269;inima, ili &#263;e pomisliti kako su sebe poistovjetili s takvom definicijom. Takav &#269;itatelj bi mi savjetovao da usporedim svoju imovinsku karticu s imovinskim karticama feralovaca. To bi bilo potpuno nepravedno jer su mo&#382;da nekima od njih o&#269;evi bili veliki du&#382;nosnici u Drugoj Jugi koji su krvavo zaslu&#382;ili svoje velike pla&#263;e zatvaraju&#263;i hrvatske nacionaliste, ili pak ubijaju&#263;i ih. Tko je nama kriv &amp;scaron;to su na&amp;scaron;i o&#269;evi trunuli po zatvorima, a majke nisu prihva&#263;ale velikodu&amp;scaron;ne ponude da &#263;e dobiti posao da bi prehranile djecu ako se odreknu takvih lijen&#269;ina od mu&#382;eva kojima je dra&#382;e bilo ljen&#269;ariti po kazamatima, ili i&#263;i u grob, nego brinuti se o svojim obiteljima. Pa&#269;e, i sinove su nau&#269;ili da ginu za domaju. Zato je potpuno nepravedno u trenutku kada Feral objavljuje svoj prvi dr&#382;avotvorni tekst uop&#263;e spominjati tako neva&#382;ne podatke.

	Na kraju sam du&#382;an i jednu kritiku i mom glavnom uredniku i Feral Tribuneu. Naime, kada sam predavao moj tekst rekao sam glavnom uredniku Slova da &#263;e me Feral napasti zbog njega. On nije vjerovao u tako ne&amp;scaron;to i pokazalo se da je gotovo bio u pravu. Zamalo zato &amp;scaron;to ni on nije pretpostavio da &#263;e Feral zbog mog teksta po&#269;eti dr&#382;avotvorno pisati! 

	&amp;nbsp;

	Nedavno sam slu&#269;ajno &amp;ldquo;naletio&amp;rdquo; na tekst velikog Feralovca (je li jo&amp;scaron; uvijek Beogra&#273;anin?) Borisa De&#382;ulovi&#263;a u Jutarnjem listu, 05. 04. 2010.: Polan&#269;ec kao potvrda ideje HAZU&#45;a: Srpske lopove zamijeniti hrvatskim! 

	Uvjek porastem u vlastitim o&#269;ima kada vidim kako me velikim do&#382;ivljavaju &amp;bdquo;hrvatski&amp;ldquo; ljevi&#269;ari. Eto, moja teza je po njima za deset godina postala ideja vodilja HAZU, &amp;scaron;to &#263;e re&#263;i da sam toliko mo&#263;an u njihovim o&#269;ima da sam to uspio nametnuti cijeloj Akademiji. Svaka mi &#269;ast, zar ne? Evo tog dijela De&#382;ulovi&#263;eva teksta:

	...uglednog akademika Josipa Pe&#269;ari&#263;a koji se proslavio senzacionalnim tezama, poput one da &amp;ldquo;srpske lopove trebaju zamijeniti hrvatski lopovi&amp;rdquo;.

	Nekako istovremeno s aferom oko &#272;iki&#263;a, Hrvatsku je potresao i skandal s hap&amp;scaron;enjem Damira Polan&#269;eca. Ne&#263;e biti da je to slu&#269;ajno jer upravo je Polan&#269;ec bio lijep primjer dru&amp;scaron;tva kakvo promi&amp;scaron;ljaju hrvatski akademici, dru&amp;scaron;tva znanja i imanja u kojemu &#263;e &amp;ldquo;hrvatski lopovi zamijeniti srpske&amp;rdquo;.

	Zapravo, kako obi&#269;no naslov daje uredni&amp;scaron;tvo lista vjerojatno i samo Uredni&amp;scaron;tvo meni pripisuje nadnaravna svojstva kao i sam autor, zar ne?

	I sama pri&#269;a o mom utjecaju na (ne)izbor &#272;ikica je smije&amp;scaron;na. Za to sam doznao u Pakistanu. On nije ni do&amp;scaron;ao do izbora na Skup&amp;scaron;tini, ve&#263; je &amp;bdquo;propao&amp;ldquo; u Razredu koji ga je tek trebao predlo&#382;iti Skup&amp;scaron;tini. Pri&#269;a je zabavna jer je tada do&amp;scaron;lo do sva&#273;e izme&#273;u Radmana i &#272;ikica, &#272;ikic je napustio Radmanov institut i pre&amp;scaron;ao na Sveu&#269;ili&amp;scaron;te u Splitu. I nije izabran me&#273;u onima koji su ga predlagali. Radmanovi prijatelji su mu okrenuli le&#273;a. Toliko im je bio va&#382;an &#272;ikicev doprinos znanosti. Vjerojatno sam &amp;bdquo;hrvatskim&amp;ldquo; ljevi&#269;arima kriv zato &amp;scaron;to sam &amp;bdquo;glasno&amp;ldquo; tvrdio da Dr&#382;ava ne smije poklanjati ogromne novce privatnom (Radmanovom) institutu. Drugim rije&#269;ima, ne bih se bunio da je taj institut dio Sveu&#269;ili&amp;scaron;tra u Splitu. Da, a onda im &#272;ikic ode na to sveu&#269;ili&amp;scaron;te. Jasno je odmah: za njegov neizbor kriv je Pe&#269;ari&#263;. Da umre&amp;scaron; od smijeha s ovim &amp;bdquo;na&amp;scaron;im&amp;ldquo; ljevi&#269;arima, zar ne?

	I jo&amp;scaron; to sve pove&#382;u sa navodnim neizborom Radmana u HAZU. A zapravo smo mi u&#269;inili uslugu kolegi Radmanu. &#268;ovjek nije znao &amp;scaron;to su to nobelovci i da ih u HAZU ima jedino me&#273;u dopisnim &#269;lanstvom. Kako je i on dopisni &#269;lan od 1992. htio je pobje&#263;i od tih &amp;bdquo;uljeza&amp;ldquo; nobelovaca (valjda misle&#263;i da je to ne&amp;scaron;to kriminalno, ili jos gore ne&amp;scaron;to hrvatsko) i pre&#263;i me&#273;u redovite akademike gdje tih &amp;bdquo;uljeza&amp;ldquo; nema. A mi mu nismo dali. Stra&amp;scaron;no smo zlo&#269;esti, zar ne?

	&amp;Scaron;alu na stranu. Iako je De&#382;ulovi&#263;u u&#382;asna pomisao da netko moze smjeniti njegove &amp;bdquo;srpske lopove&amp;ldquo;, ono sto smo citirali sa Sabora HDZ je doista hrvatska zbilja. Nije slu&#269;ajno da to uo&#269;ava tako vrsni kolumnist kakav je Damir Pe&amp;scaron;orda. Na djelu je doista obrtanje moje pri&#269;e o &amp;bdquo;hrvatskim i srpskim lopovima&amp;ldquo;. Na djelu je ostranjivanje onih prvih. Bez obzira je su li osu&#273;eni zbog stvarnog kriminala ili se netko sjetio da su ukrali neki rudnik dijamanata. Na djelu je ostvarenje pri&#269;e od 200 najbogatijih obitelji iz kruga &amp;bdquo;srpskih lopova&amp;ldquo; kako sam ih opisao jo&amp;scaron; 2000. godine!</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2011-09-20T07:15:10+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>H1 Telekom uvodi IPTV na hrvatsko tr&#382;i&#353;te</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/h1-telekom-uvodi-iptv-na-hrvatsko-trziste/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/h1-telekom-uvodi-iptv-na-hrvatsko-trziste/#When:06:56:48Z</guid>
      <description>Telekomunikacijska tvrtka H1 Telekom predstavila je danas novu televizijsku uslugu H1TV temeljenu na internet platformi (IPTV/Internet Protocol television) u koju je, kako je re&#269;eno na konferenciji za novinare, taj telekom ulo&#382;io 10 milijuna kuna.

	Tu novu IPTV uslugu H1 Telekom razvijao je godinu dana, a rije&#269; je o, kako se &#269;ulo, trenutno tehnolo&amp;scaron;ki najmodernijoj takvoj usluzi u Hrvatskoj, koja u Njema&#269;koj ve&#263; odli&#269;no funkcionira.

	Uz gledanje vi&amp;scaron;e od sto doma&#263;ih i svjetskih programa ta usluga nudi i interaktivne servise, a s obzirom da su uvjereni u kvalitetu i naprednost usluge time H1 Telekom, po rije&#269;ima predsjednika Uprave H1 Kristiana Uwe &#262;urkovi&#263;a, namjerava preuzeti znatan dio doma&#263;eg IPTV tr&#382;i&amp;scaron;ta.

	Istaknuo je i da usluga H1TV uz brojne novosti donosi i opciju biranja pojedinih programskih kanala po povoljnim cijenama bez obveze kupnje cjelovitih paketa programa, &amp;scaron;to do sada nije bilo mogu&#263;e. (Hina)</description>
      <dc:subject>Tehnologija</dc:subject>
      <dc:date>2011-09-15T06:56:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>BBC savjetovao &#269;itateljima kupnju nekretnina u Hrvatskoj</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/bbc-savjetovao-citateljima-kupnju-nekretnina-u-hrvatskoj/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/bbc-savjetovao-citateljima-kupnju-nekretnina-u-hrvatskoj/#When:10:11:44Z</guid>
      <description>&#45; Za dvije godine Hrvatska &#263;e, nakon Slovenije, postati druga dr&#382;ava iz biv&amp;scaron;e Jugoslavije koja &#263;e se pridru&#382;iti Europskoj uniji, kao 28. &#269;lanica. Otkad su ratne 1990&#45;e zavr&amp;scaron;ile, Hrvatska je postala vode&#263;a turisti&#269;ka destinacija za zapadnja&#269;ke turiste. Kilometri prelijepe obale Jadranskog mora te &amp;scaron;ume i jezera u unutra&amp;scaron;njosti privukli su putnike i kupce &amp;ldquo;drugog doma&amp;rdquo; iz cijelog svijeta &#45; ni&#382;e BBC hvalospjeve na ra&#269;un Hrvatske i njezine obale, koja je, podsje&#263;a, duga 1778 kilometara, ima vi&amp;scaron;e od tisu&#263;u otoka i preko 300 sun&#269;anih dana godi&amp;scaron;nje.

	Uz opis blagodati hrvatske obale, BBC nudi i prakti&#269;ne savjete potencijalnim kupcima zemlji&amp;scaron;ta i ku&#263;a, poput cjenika prema kojemu za dvokrevetni apartman u priobalju treba izdvojiti oko 250 tisu&#263;a eura, za vilu s bazenom u unutra&amp;scaron;njosti Istre do 350 tisu&#263;a eura, a za zemlji&amp;scaron;te blizu mora pola milijuna.

	U tekstu se upozorava i na poslovi&#269;ne birokratske prepreke s papirologijom, te probleme s nerije&amp;scaron;enim imovinsko&#45;pravnim problemima na parcelama gdje kod kupnje katkad &amp;ldquo;treba tra&#382;iti vlasnike iseljenike koji desetlje&#263;ima &#382;ive u Australiji ili Americi&amp;rdquo;.

	Stoga se zainteresiranima za &amp;ldquo;kupnju hrvatskog&amp;rdquo; sugerira da u nabavu nekretnina povedu odvjetnika koji &#263;e temeljito pro&#269;e&amp;scaron;ljati sve dokumente vezane uz kupoprodaju.</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2011-09-10T10:11:44+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>IZBORNI PRAG: Sretni Bandi&#263;ev grad</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/izborni-prag-sretni-bandicev-grad/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/izborni-prag-sretni-bandicev-grad/#When:09:45:15Z</guid>
      <description>Milan Bandi&#263; ve&#263; je duboko zagazio u izbornu kampanju. Ovih je dana gra&#273;anima hrvatske metropole i njihovim gostima &amp;lsquo;poklonio&amp;rsquo; parking sa 600 parkirnih mjesta na Paromlinskoj cesti u centru Zagreba. Ka&#382;em poklonio, jer &#263;e parking biti bespalatan, a taj nesumnjivo dragocjeni i hvale vrijedan veledar porezne obveznike, odnosno Bandi&#263;eve sugra&#273;ane, stajao je, zajedno s javnom rasvjetom, ne&amp;scaron;to vi&amp;scaron;e od 4 milijuna kuna.

	Gotovo je sigurno da &#263;e u naredna tri mjeseca koliko je preostalo do parlamentarnih izbora takvih Bandi&#263;evih vi&amp;scaron;emilijunskih i manjemilijunskih pokolna pla&#263;enih iz d&#382;epa poreznih obveznika biti jo&amp;scaron; puno, a onda &#263;emo vidjeti ho&#263;e li bira&#269;i u znak zahvalnosti za sve te silne darove zagreba&#269;kom gradona&#269;elniku pokloniti svoj glas. Bandi&#263; je uvjeren da ho&#263;e pa poru&#269;uje novinarima da na izbore izlazi sam uz potporu gra&#273;ana Zagreba koji ga podr&#382;avaju ve&#263; dugi niz godina.&amp;rsquo;Oni su moji partneri i moja najve&#263;a snaga&amp;rsquo;, samouvjeren je zagreba&#269;ki gradona&#269;elnik. Mo&#382;da se u tom predizbornom zanosu, kada politi&#269;ari potencijalnim bira&#269;ima obe&#263;avaju brda i doline, doista sve promatra kroz ru&#382;i&#269;aste nao&#269;ale, pa se tako ne vidi surova realnost, u kojoj sve ve&#263;i broj siroma&amp;scaron;nih i gladnih ljudi u o&#269;aju &#269;eprka po sme&#263;u u potrazi za hranom i plasti&#269;nom ambala&#382;om.

	Mo&#382;da se promatrano u tom kontekstu mogu i shvatiti Bandi&#263;eve rije&#269;i da hodaju&#263;i ulicama ovoga grada on vidi samo sre&#263;u i zadovoljstvo, a ne kako pokazuje najnovije istra&#382;ivanje Nacionalnog indeksa sre&#263;e prema kojem su gra&#273;ani Zagreba najnesretniji. Mo&#382;da &#263;e naredni put u zanosu re&#263;u da &amp;lsquo;ulicama moga grada trubaduri sviraju&amp;rsquo;, jer u razdraganoj masi koja kli&#269;e gradona&#269;elniku, ne&#263;e mo&#263;i razlikovati primjerice nekog flautistu od dubrova&#269;kog trubadura, jedino &#263;e na svim licima gra&#273;ana vidjeti zadovoljstvo. Primjerice, kada je Bandi&#263; nedavno sve&#269;ano otvarao preure&#273;enu Petrinjsku ulicu, na licima gra&#273;ana i to isklju&#269;ivo onih koji &#382;ive u njoj doista se iskrila sre&#263;a i zadovoljstvo.

	Bili su razdragani jer su kona&#269;no, nakon toliko godina &#269;ekanja, dobili ulicu dostojnu &#382;ivljenja u njoj. No, Bandi&#263; nije vidio ili nije &#382;elio vidjeti, one nesretne sugra&#273;ane, samo par ulica dalje, kako prekapaju po kontejnerima u o&#269;ajnoj potrazi za nekom be&#269;enom koricom kruha. On je nesumnjivo vidio i na otvaranju parkinga u Paromlinskoj samo razdragane gra&#273;ane jer su dobili besplatno parkiranje u centru grada. Dakle, Bandi&#263; ne la&#382;e kada ka&#382;e da hodaju&#263;i ulicama Zagreba vidi samo sre&#263;u i zadovoljstvo, jer ulicama kojima on hoda, kao prethodnica idu njegovi emisari trijumfalno najavljuju&#263;i gradona&#269;elnikov dolazak, a gra&#273;ani mu onda u hipu tr&#269;e i na brzinu iznose svoje &#382;ivotne probleme. Bandi&#263; im obe&#263;a da &#263;e sve biti rije&amp;scaron;eno, a gra&#273;anima se, nakon njegovih olako izgovorenih obe&#263;anja, na njihova lica opet vra&#263;a izgubljeni osmijeh i zadovoljstvo. Ipak, treba biti po&amp;scaron;ten pa re&#263;i, da Bandi&#263; ima mnogo ve&#263;a prava vjerovati u sugra&#273;ane koji su mu vi&amp;scaron;e puta dali povjerenje, od onih politi&#269;ara koji se, isklju&#269;ivo pred izbore, sjete svojih gra&#273;ana obe&#263;avaju&#263;i im Potemkinova sela, presijecaju&#263;i sve&#269;ane vrpce i zakopavaju&#263;i kamene temeljce do narednih lokalnih ili parlamentarnih izbora. Bandi&#263; bar, osim mno&amp;scaron;tva olako izgovorenih obe&#263;anja, gradi mostove, stanove, vrti&#263;e, sportske dvorane, parkirali&amp;scaron;ta, asfaltira ulice, pu&amp;scaron;ta u promet nove tramvaje u kojima se gra&#273;ani osje&#263;aju kao u ugodno klimatiziranom hotelu, i da ne nabrajam.

	Dovoljno za povjerovat da mu gra&#273;ani to ne&#263;e zaboraviti bez obzira koliko svi ti projekti ko&amp;scaron;tali porezne obveznike. Jer iza Bandi&#263;a ostaju gra&#273;evine, ulice i tramvaji, a iza brojnih drugih politi&#269;ara samo prazna obe&#263;anja, presje&#269;ene vrpce i zakopani kameni temeljci, koje &#263;e do narednih izbora prekriti &amp;lsquo;snjegovi, ru&#382;marin i &amp;scaron;a&amp;scaron;&amp;rsquo;.</description>
      <dc:subject>Pogled s prozora</dc:subject>
      <dc:date>2011-09-10T09:45:15+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Je li &#8220;Bojna &#268;avoglave&#8221; rehabilitirala pozdrav &#8220;Za dom spremni&#8221; ?</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/je-li-bojna-cavoglave-rehabilitirala-pozdrav-za-dom-spremni/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/je-li-bojna-cavoglave-rehabilitirala-pozdrav-za-dom-spremni/#When:19:26:56Z</guid>
      <description>Rije&#269; je o slu&#382;benom pozdravu Paveli&#263;eva fa&amp;scaron;isti&#269;kog usta&amp;scaron;kog re&#382;ima koji je postao uobi&#269;ajena pojava na doma&#263;im utakmicama dr&#382;avne reprezentacije. Takvoj praksi doprinosi i sam predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Vlatko Markovi&#263;. On to ru&#382;no pona&amp;scaron;anje navija&#269;a poku&amp;scaron;ava opravdati tvrdnjom da je rije&#269; o starom hrvatskom pozdravu. Istina, ovaj je pozdrav u formalnom smislu sli&#269;an pozdravu Hrvatske selja&#269;ke stranke (&amp;bdquo;Za dom, za hrvatski selja&#269;ki dom &amp;ndash; spremni!&amp;ldquo;), ali je tako&#273;er istina da se on, zahvaljuju&#263;i povijesnoj zloupotrebi u vrijeme usta&amp;scaron;kog re&#382;ima, nepovratno kompromitirao.

	Prije svega doista je smije&amp;scaron;no da HHO optu&#382;uje Vlatka Markovi&#263;a za ne&amp;scaron;to &amp;scaron;to smatra ogromni broj Hrvata, a &#269;ak je dano i u jednoj sudskoj presudi zagreba&#269;kog Prekr&amp;scaron;ajnog suda (&amp;bdquo;Hrvatski list&amp;ldquo;, 6. kolovoza 2009.):

	&amp;bdquo; ... s obzirom na postoje&#263;e okolnosti, a te su da se radilo o koncertu na kojemu su nastupali izvo&#273;a&#269;i koji su u hrvatskoj javnosti poznati i prihva&#263;eni kao izvo&#273;a&#269;i pjesama domoljubnog karaktera, da je jedan od njih bio i Marko Perkovi&#263; Thompson &#269;ija je pjesma &#39;Bojna &#268;avoglave&#39;, nastala za vrijeme Domovinskog rata, uistinu po&#269;inje stihom &#39;Za dom spremni!&#39;, a da je to starohrvatski pozdrav, njegovo uzvikivanje ili govorenje, tim vi&amp;scaron;e &amp;scaron;to nije pra&#263;eno nikakvim drugim elementima, primjerice gestama ili simbolima koji bi ga eksplicitno dovodili u vezu s fa&amp;scaron;isti&#269;kim pozdravom koji se u modificiranom obliku s dodatkom rije&#269;i &#39;i poglavnika&#39; koristio na ovim prostorima tijekom Drugog svjetskog rata, ne predstavlja naro&#269;ito drsko i nepristojno pona&amp;scaron;anje, niti je okrivljenik izazvao negodovanje ili naru&amp;scaron;avao mir prisutnih posjetitelja koncerta, niti vrije&#273;ao njihove moralne osje&#263;aje.&amp;ldquo;

	Zapravo, samo ekstremistima mo&#382;e smetati, kako ka&#382;e sudac Ustavnog suda u mirovini Zdravko Bartov&#269;ak (&amp;bdquo;Hrvatski list&amp;ldquo;, 18. lipnja 2009.) najljep&amp;scaron;i pozdrav na svijetu &amp;bdquo;Za dom spremni&amp;ldquo;. Ekstremisti bi bili sretni da se takav pozdrav odnosi na njihovu satrapiju Jugoslaviju. Naime, protivno tvrdnji HHO&#45;a da se pozdrav zahvaljuju&#263;i povijesnoj zloupotrebi u vrijeme usta&amp;scaron;kog re&#382;ima, nepovratno kompromitirao istina je suprotna tome. Taj pozdrav je dio pjesme Marka Perkovi&#263;a Thompsona koja je bila izuzetno zna&#269;ajna u borbi protiv velikosrpskog fa&amp;scaron;izma tijekom Domovinskog rata. Danas u Hrvatskoj ima malo ljudi koji se sje&#263;aju Drugog svjetskog rata, ali ima nas mnogo koji smo pro&#382;ivjeli Domovinski rat i svjedo&#269;ili pobjedi nad velikosrpskim fa&amp;scaron;izmom!

	Napad HHO&#45;a, kao i mnogih drugih &amp;ldquo;hrvatskih&amp;rdquo; ljevi&#269;ara (bolje re&#263;i jugoslava) samo pokazuje kako njima velikosrpski fa&amp;scaron;izam nije ne&amp;scaron;to jako lo&amp;scaron;e, pa je Bojna &#268;avoglave bila nepotrebna. Zato ona njima i nije mogla rehabilitirati najljep&amp;scaron;i pozdrav na svijetu. Bolje re&#263;i mnogim &amp;ldquo;hrvatskim&amp;rdquo; ljevi&#269;arima taj pozdrav smeta upravo zato &amp;scaron;to poziva na ljubav prema hrvatskoj dr&#382;avi.

	Naravno, poznato je da se na sli&#269;an na&#269;in iz iste ku&#382;ine poku&amp;scaron;alo kompromitirati Hrvatsku zbog uvodjenja hrvatske valute kuna. Slavku Goldsteinu je i onda smetalo &amp;scaron;to Hrvatska mo&#382;e imati isti naziv valute kao i za vrijeme NDH. Pa poznato je da su zlo&#269;ini Paveli&#263;a mnogo ve&#263;i od onih Hitlerovih, pa je zato u redu sto je u Njemackoj ostala marka, ali u Hrvatskoj nije mogla kuna, zar ne? 

	Naravno, tada je predsjednik dr&#382;ave bio jedan Franjo Tu&#273;man i takve budala&amp;scaron;tine nisu mogle pro&#263;i. Ina&#269;e cijela nelogi&#269;nost sadr&#382;ana je u onome &amp;scaron;to stoji iza svega toga. &#268;udno je da &amp;ldquo;hrvatskim&amp;rdquo; ljevi&#269;arima nije palo na pamet da je poglavnikovo prezime bilo Paveli&#263;. A danas imamo u Hrvatskoj jo&amp;scaron; puno ljudi koji se tako prezivaju. Kada se toga dosjeti HHO, mo&#382;emo o&#269;ekivati da ih se sve kazni kako i zaslu&#382;uju, zar ne? A tek da mu je ime Ante. &#268;udno da to nisu dojavili &amp;ldquo;Sudu&amp;rdquo; u Haagu. I zbog imena su Gotovina trebali presuditi jo&amp;scaron; koju godinu, zar ne?

	Autori takvih tvrdnji znaju da je naziv hrvatske dr&#382;ave iz Drugog svjetskog rata bio: Nezavisna dr&#382;ava Hrvatska. Dakle po njihovoj &amp;ldquo;logici&amp;rdquo; u tom nazivu postoji i rije&#269; Hrvatska, pa se kori&amp;scaron;tenje te rije&#269;i zahvaljuju&#263;i povijesnoj zloupotrebi u vrijeme usta&amp;scaron;kog re&#382;ima, nepovratno kompromitiralo.Ma da, nima je problem u nepovratnom kompromitiranju, a ne &amp;scaron;to im smeta samo postojanje hrvatske dr&#382;ave, zar ne?

	Na &#382;alost, to nije &amp;scaron;ala nego hrvatska zbilja.

	Ovim svojim pozivom HHO nas samo iznova podsje&#263;a na njihovu ulogu tijekom Domovinskog rata, posebno oko &amp;ldquo;Oluje&amp;rdquo;.

	O tome pi&amp;scaron;e nedavno poznati hrvatski filozof Neven Sesardi&#263; (&amp;bdquo;Jutarnji list, 11. kolovoza 2011.):

	U Hrvatskoj su mnogi bili skepti&#269;ni prema izvje&amp;scaron;&#263;ima i stavovima HHO&#45;a od samog njegova osnutka. Tome je pridonijela i &#269;injenica da su se me&#273;u osniva&#269;ima i &#269;elnicima tog odbora za za&amp;scaron;titu ljudskih prava na&amp;scaron;li i neki koji su, paradoksalno, prije sudjelovali u najodioznijim oblicima komunisti&#269;ke represije. Tako&#273;er je bio ra&amp;scaron;iren dojam da je HHO od po&#269;etka bio neobjektivan i sklon preuveli&#269;avanju kr&amp;scaron;enja ljudskih prava u Hrvatskoj. Me&#273;utim, nekako je uvijek nedostajao onaj krunski dokaz (&quot;smoking gun&quot;) koji bi javnosti pokazao da je rije&#269; o organizaciji kojoj se ne treba vjerovati. No, evo, nedavno se pojavio spektakularan dokaz da su kriti&#269;ari HHO&#45;a bili u pravu. Taj se dokaz mo&#382;e prona&#263;i na neo&#269;ekivanom mjestu: u haa&amp;scaron;koj presudi hrvatskim generalima. Analiziraju&#263;i sav dokazni materijal, sudsko vije&#263;e razmatralo je i publikaciju HHO&#45;a u kojoj se iznose podaci o broju ubijenih srpskih civila, uni&amp;scaron;tenih ku&#263;a itd. Evo klju&#269;nog odlomka iz sudske odluke.

	&quot;Prilog P2402 je izvje&amp;scaron;&#263;e pod naslovom &#39;Vojna operacija Oluja i poslije&#39; koje je objavio Hrvatski helsin&amp;scaron;ki odbor, a uredio &#381;arko Puhovski. Izvje&amp;scaron;&#263;e donosi tvrdnje &#269;iji izvori nisu navedeni, kao i dvostruke opise istih doga&#273;aja. &amp;Scaron;tovi&amp;scaron;e, za vrijeme ispitivanja Puhovskog na sudu postalo je o&#269;igledno da u knjizi postoje i druge pogre&amp;scaron;ke. Iz tih je razloga Sudsko vije&#263;e odlu&#269;ilo da se ne&#263;e oslanjati na prilog P2402 za informacije koje su u njemu iznesene, ukoliko one nisu potkrijepljene nekim drugim dokaznim materijalom.&quot;

	Ovo je vijest prvog reda i neobi&#269;no je da nije dobila ve&#263;i publicitet. Rije&#269; je, naime, o dokumentu HHO&#45;a koji je ogroman broj ljudi smatrao vjerodostojnim i koji je podacima o masovnim hrvatskim zlo&#269;inima nakon Oluje ve&#263; vi&amp;scaron;e od 10 godina traumatizirao javnost. I gle sada, kada je kona&#269;no do&amp;scaron;lo do su&#273;enja za ta zlodjela, sudsko vije&#263;e zaklju&#269;uje da je ta publikacija do te mjere nepouzdana i nesolidno sastavljena da je neupotrebljiva u dokazne svrhe!

	(...)

	Ni Zoran Pusi&#263;, predsjednik jednog drugog odbora za ljudska prava, ne vidi potrebu za bilo kakvim korekcijama. On &#269;ak tvrdi da je Gotovina osu&#273;en u Haagu zato &amp;scaron;to obrana nije mogla osporiti njegovu povezanost s &#269;injenicom &quot;da se samo u Sektoru jug, kojim je zapovijedao Gotovina, dogodilo oko 600 ubojstava civila, mahom staraca koji su ostali u svojim ku&#263;ama. To je tri puta vi&amp;scaron;e nego &amp;scaron;to je bilo &#382;rtava na Ov&#269;ari.&quot; Time se &#269;itateljima sugerira da je Haa&amp;scaron;ki sud stao iza podatka o 600 ubijenih srpskih civila na tom podru&#269;ju, a to je sasvim o&#269;igledna neistina za svakoga tko je &#269;itao presudu. Pusi&#263; uvjerava &#269;itatelje da je Sud proglasio Gotovinu (indirektno) odgovornim za vi&amp;scaron;e stotina dokazanih ubojstava srpskih civila, ali ako pro&#269;itate samu presudu, vidjet &#263;ete da taj broj nije &quot;oko 600&quot;, nego 44.

	Sesardi&#263; navodi i niz drugih neistina tih &amp;bdquo;moralnih vertikala&amp;ldquo;.

	Sesardi&#263; se i nije osvrnuo ni na rasisticki karakter tih presuda, dakle ne&amp;scaron;to &amp;scaron;to uz rasisti&#269;ko pona&amp;scaron;anje tog &amp;ldquo;suda&amp;rdquo; dovodi u pitanje isto takvo pona&amp;scaron;anje HHO&#45;a.

	Ameri&#269;ki obavije&amp;scaron;tajac iz Ku&#263;e slavnih obavje&amp;scaron;tajaca Ivan &amp;Scaron;arac u intervjuu danom &amp;bdquo;Hrvatskom listu&amp;ldquo; od 25. kolovoza 2011. govori o snazi vojske tzv. RSK:

	Za Vidovdan 1995. Srbi su imali smotru svoje vojske na Crvenoj zemlji kod Knina. Te sam slike imao i o tomu sam mislio govoriti u Haagu da su me pozvali za svjedoka. Srbi su, dakle, organizirali smotru i kad se gleda broj postrojba koje su pokazali, onda se mora vidjeti, a bilo je u Kninu i 50 drugih stranih obavje&amp;scaron;tajaca koji su vidjeli sve to i obavje&amp;scaron;tavali svoje nadre&#273;ene, onda se mora znati, a to su svi zaklju&#269;ili, da &#263;e Hrvatska vojska imati pune ruke posla prije nego izvede zada&#263;u. Srbi su bili sna&#382;ni i brojni.

	&amp;gt;&amp;gt;Ameri&#269;ki obavje&amp;scaron;tajac Ivan &amp;Scaron;arac o (rasisti&#269;kim) presudama u Haagu

	Rezultat Oluje svi znamo: Hrvatska vojska je, parafrazirajmo Slobodana Milo&amp;scaron;evi&#263;a, od te srpske vojske napravila ZE&#268;EVE! To je ne&amp;scaron;to &amp;scaron;to predstavlja stra&amp;scaron;nu bol za svjetske mo&#263;nike koji su podr&#382;avali velikosrpski fa&amp;scaron;izam, pa onda i HHO koji je koristio njihove novce kroz tzv. projekte (da umre&amp;scaron; od smijeha!).

	Me&#273;utim, ovdje ponovno treba spomenuti ono o &#269;emu smo vi&amp;scaron;e puta govorili, a i osnova je na&amp;scaron;eg pisma VSUN&#45;a pisano povodom rasisti&#269;kih Haa&amp;scaron;kih presuda od 15. travnja 2011.

	Citirat cu ponovo slavnog ameri&#269;kog obavje&amp;scaron;tajca Ivana &amp;Scaron;arca:

	Op&#263;epoznato je da je tri dana poslije general Gotovina bio u zapadnoj Bosni jer se operacija nastavljala dalje s ciljem da se za&amp;scaron;titi Biha&#263;. Srbi su dobili nekoliko brigada poja&#269;anja iz isto&#269;noga dijela BiH i iz Srbije pa je Biha&#263;u prijetila smrtna opasnost, opasnost da ta enklava padne, a onda i genocida takvih proporcija kakav je bio samo u Drugome svjetskom ratu. 

	Dakle, &#269;ak i da se radi o 600, a ne o 44 srpska civila. &#268;ist rasizam je tvrditi da je netko kriv &amp;scaron;to nije spa&amp;scaron;avao tih 600 navodnih civila, a ne 100000 muslimana.

	Hrvatska vojska je, kako konstatira i &amp;Scaron;arac sprije&#269;ila srpski genocid nad pu&#269;anstvom Biha&#263;a: genocid takvih proporcija kakav je bio samo u Drugome svjetskom ratu, a HHO se &amp;ldquo;&#382;rtvovao&amp;rdquo; za ispunjavanje zada&#263;a iz &amp;ldquo;projekata&amp;rdquo; da popi&amp;scaron;e &amp;scaron;to vi&amp;scaron;e navodnih civilnih &#382;rtava. Valjda je cilj &amp;ldquo;projekta&amp;rdquo; trebao biti smanjenje odnosa koliko muslimana vrijedi za jednog Srbina. &amp;ldquo;Projekt&amp;rdquo; je doista bio izuzetno va&#382;an jer 100000:50 daje da 2000 muslimana vrijedi koliko jedan Srbin.

	Ili su &amp;ldquo;projekti&amp;rdquo; trebali dati druga&#269;iju sliku od onoga &amp;scaron;to su svjedo&#269;ili &#269;ak i srpski pisci. Tako su Momo Kapor, Drago&amp;scaron; Kalaji&#263; i Neboj&amp;scaron;a Jevri&#263; objavili svoje dojmove s putovanja po Baniji, Kordunu, Lici i Dalmaciji (Momo Kapor, Drago&amp;scaron; Kalaji&#263; i Neboj&amp;scaron;a Jevri&#263;, Kraji&amp;scaron;ki putopisi, &#269;asopis Vojska Krajine, nazna&#269;en kao List srpske Krajine, broj 4&#45;5, srpanj&#45;kolovoz 1993. Godine)

	Momo Kapor pi&amp;scaron;e:

	&#39;Kako ste&#39;? &amp;ndash; pita baba Danica Obradovi&#263; na najisturenijoj jugozapadnoj koti pravoslavnog sveta u Divoselu u blizini Gospi&#263;a. Ona sedi za te&amp;scaron;kim mitraljezom &#39;broving&#39; maskiranim li&amp;scaron;&#263;em i nemo&#263;no &amp;scaron;iri ruke, izvinjavaju&#263;i se &amp;scaron;to sem vode, nema &#269;im da nas ponudi (&amp;hellip;) ONA JE OBU&#268;ILA SVOJE SELJAKE DA PUCAJU IZ MINOBACA&#268;A I MITRALJEZA. NJEN JE POLO&#381;AJ SA OPASNO OTVORENIM BOKOVIMA (&amp;hellip;) ZARASLE SU DVONEDELJNE &#268;EKINASTE BRADE, BABA&#45;DANI&#268;INI LJUDI RAZGOVARAJU SA PRSTOM NA OBARA&#268;IMA AUTOMATSKIH PU&amp;Scaron;AKA.

	A sli&#269;no pi&amp;scaron;e i Drago&amp;scaron; Karaji&#263;:

	Prva oslobo&#273;ena srpska dr&#382;ava je neosvojiva jer je njezina vojska narod, a narod je vojska. Kroz vatrena kr&amp;scaron;tenja kali se nova ideologija srpskog naroda, koja ujedinjuje najbolje vrline levice i desnice!

	Tako srpski pisci pi&amp;scaron;u o civilima za koje se zanimao HHO. U najnovijem Hrvatsko listu imamo popise djece koje su pobili &#269;etnici. I metkom u &#269;elo. Je li se HHO zanimao za njih? Je li ih brinulo &amp;scaron;to za to nitko nije odgovarao?

	Jeste li kada &#269;uli da je HHO spomenuo &#269;injenicu da su hrvatski vojnici u &amp;ldquo;Oluji&amp;rdquo; spasili oko 100000 muslimana u Biha&#263;u? Njima je, kao i &amp;ldquo;Sudu&amp;rdquo; u Haagu bilo va&#382;nije &amp;scaron;to nisu spa&amp;scaron;avali Srbe od osveta, kojih je bilo u svim ratovima, nego spa&amp;scaron;avanje 100000 muslimana i to poslije stravi&#269;nog pokolja u Srebrenici! Rasizam ljudi u HHO ili im nije bilo va&#382;no do tog pokolja jer je i svjetskim mo&#263;nicima taj pokolj trebo da bi proglasili pobjedu u ratu!

	Zar nije dovoljno samo to znati, pa razumjeti za&amp;scaron;to njima Bojna &#268;avoglave i njena uloga u Domovinskom ratu uop&#263;e nije va&#382;na, zar ne?

	Vjerojatno &#263;e te pomisliti da je moj odgovor na pitanje iz naslova potvrdan. Me&#273;utim, uopce ne mislim tako. Meni je sama pri&#269;a da najljep&amp;scaron;i pozdrav na svijetu, pozdrav iz koga izvire ljubav, nesto ili netko mo&#382;e kompromitirati zato sto ga je koristio netko drugi priglupa. Kompromitiraju se samo oni koji tako ne&amp;scaron;to uop&#263;e mogu tvrditi!

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Akademik Josip Pe&#269;ari&#263;</description>
      <dc:subject>Pogled s prozora</dc:subject>
      <dc:date>2011-09-08T19:26:56+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Rat &#8220;tamnocrvenog&#8221; i &#8220;svijetlocrvene&#8221;</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/rat-tamnocrvenog-i-svijetlocrvene/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/rat-tamnocrvenog-i-svijetlocrvene/#When:19:17:12Z</guid>
      <description>Naime, najpoznatiji hrvatski kompozitor, ujedno i predsjednik Republike Hrvatske, koji je nedavno (u prije 20 godina od strane Srba granatiranom Dubrovniku) proslavio ro&#273;endan u dru&amp;scaron;tvu Kara&#273;or&#273;evi&#263;a, pri &#269;emu je proslavu uveli&#269;ala Beogradska filharmonija, je u razgovoru za Politiku Plus ljutito odgovorio premijerki Kosor, koja je ovih dana izjavila kako Josipovi&#263; nastoji poniziti vladaju&#263;u stranku, iako ista &amp;ldquo;uspje&amp;scaron;no radi svoj posao i zavr&amp;scaron;ava projekte, te zapo&#269;inje nove&amp;rdquo;.

	Ma je li to mogu&#263;e? Niski i nekavalirski predsjedni&#269;ki udarci 

	O veli&#269;ini i va&#382;nosti zavr&amp;scaron;enih i zapo&#269;etih premijerkinih &amp;ldquo;uspje&amp;scaron;nih&amp;rdquo; projekata, koje ona svakodnevno, uz izvrsnu medijsku pompu, &amp;scaron;kljocanje fotoaparata i snimanje kamera, otvara i zatvara, pri &#269;emu se vi&amp;scaron;e ide na kvantitet, a manje na kvalitet, nije potrebno sada govoriti, jer bi i internetski prostor bio premalen za temeljitu analizu istih. U ovom komentaru &#263;u se ipak vi&amp;scaron;e posvetiti novonastalom &amp;ldquo;ratu&amp;rdquo; izme&#273;u tamnocrvenog predsjednika i svijetlocrvene premijerke.

	Osvrnuv&amp;scaron;i se na Kosori&#269;inu izjavu o &quot;crvenoj opasnosti&quot;, Josipovi&#263; je rekao kako &amp;ldquo;crvenilom prijeti stranka koja u vodstvu ima biv&amp;scaron;e &#269;lanove Komunisti&#269;ke partije i u&#269;enike Kumrove&#269;ke politi&#269;ke &amp;scaron;kole&amp;rdquo;, te je, pokazav&amp;scaron;i pravo lice, uvijek &amp;ldquo;stalo&#382;eni i miroljubivi&amp;rdquo; predsjednik svih Hrvata, s ovakvim &amp;ldquo;niskim udarcima&amp;rdquo; upu&#263;enim HDZ&#45;u, napokon pokazao kako i nije ba&amp;scaron; uvijek toliko smiren, &amp;ldquo;ravnocrtan&amp;rdquo; i &amp;ldquo;pekmezast&amp;rdquo;.

	Uspje&amp;scaron;ni transferi iz stranke u stranku nakon 90&#45;tih

	Kao &amp;scaron;to svi i predobro znamo, zahvaljuju&#263;i tzv. hrvatskim medijima, komunista u Hrvatskoj vi&amp;scaron;e nema. Ali zato ima antifa&amp;scaron;ista, ili SDP&#45;ovaca, koji bi, kao, trebali biti nasljednici nekada&amp;scaron;nje KPH. Me&#273;utim, &#269;ini se kako je nakon raspada SKH u dana&amp;scaron;njem SDP&#45;u ostao veoma mali broj komunista iz tih vremena, jer ih je ve&#263;ina, s uspje&amp;scaron;no izvr&amp;scaron;enim transferom, pre&amp;scaron;la u druge novoosnovane stranke, dok ih je najvi&amp;scaron;e, ipak, zavr&amp;scaron;ilo u HDZ&#45;u...a zbog toga se danas Hrvatska i nalazi ondje gdje se nalazi. Jer se Hrvatska nikada nije prestala crvenjeti, samo &amp;scaron;to je u pojedinim fazama, od osamostaljenja ulazila u malo svijetlije ili malo tamnije crveno podru&#269;je.

	Najve&#263;e licemjerje u svemu ovome su optu&#382;be i jedne i druge strane, jer su obje strane sli&#269;ne. HDZ optu&#382;uje SDP, a stalno se jedni i drugi izmjenjuju na vlasti, dok Hrvatska tone sve dublje i dublje u ponor. Ako na vlasti ostanu ili jedni ili drugi, Hrvati &#263;e opet kao &amp;ldquo;guske u maglu&amp;rdquo;, i Hrvatsku &#263;e opet pritisnuti te&amp;scaron;ka &#269;izmetina, mnogo gora od mrske jugoslavenske, a ispod koje se vi&amp;scaron;e ne&#263;emo tako lako izvu&#263;i.

	&amp;Scaron;to je novo, osim naziva? Nekad Jugoslavija, u budu&#263;nosti regija

	Posljedice &#263;e biti dugoro&#269;no nesagledive, a to &#263;e najbolje osjetiti na&amp;scaron;a djeca, Hrvati. Uostalom, nije te&amp;scaron;ko primijetiti kako i jedna i druga strana neprestano veli&#269;aju antifa&amp;scaron;izam (a &amp;scaron;to je samo drugi naziv za komunizam!), te kako u ime antifa&amp;scaron;izma slave raznorazne antifa&amp;scaron;isti&#269;ke ustanke, poput onog u Srbu u srcu Hrvatske, pa nas ne bi trebalo za&#269;uditi kako bi nas Hrvate, nakon (ne daj Bo&#382;e!) ulaska u EU, sa zidova uskoro mogle ponovno gledati o&#269;i &amp;ldquo;druga Tita, opjevanog kao ljubi&#269;ica bijela&amp;rdquo;.

	Komunista vi&amp;scaron;e nema, ali jo&amp;scaron; uvijek ima obo&#382;avatelja i poklonika biv&amp;scaron;e Jugoslavije, a ve&#263;ina tih se danas nalazi u SDP&#45;u. Josipovi&#263; je njihov predsjednik, samo &amp;scaron;to on danas ne govori o Jugoslaviji, nego u svakom mogu&#263;em trenutku spominje &amp;ldquo;regiju&amp;rdquo;, kojom bi on, najvjerojatnije, &#382;elio predsjednikovati. Ili mo&#382;da podpredsjednikovati, jer on kao Hrvat (u skladu s podani&#269;kim i samozatajnim hrvatskim mentalitetom) takav uzvi&amp;scaron;en polo&#382;aj ipak ne zaslu&#382;uje.

	On bi, naime, u skladu s gore navedenim, mogao biti podpredsjednik, u toj nekoj njihovoj regiji, dok bi predsjednik bio, a tko drugi, nego njegov najdra&#382;i prijatelj Lepi Bora. Jer ipak na&amp;scaron; Ivo dolazi iz Hrvatske, &#269;iji vlastodr&amp;scaron;ci uvijek pred nekim novim gospodarom &amp;ldquo;spu&amp;scaron;taju hla&#269;e&amp;rdquo;, i ipak je Beograd zna&#269;ajniji i kulturniji grad od jednog Zagreba, dok je Srbija ipak gospodarski nadmo&#263;nija i kulturnija, europskija od neke tamo Hrvatske, jel tako?

	Magla svuda, magla oko nas...

	Postoje mi&amp;scaron;ljenja kako je ve&#263;ina dana&amp;scaron;njih &#269;lanova SDP&#45;a u ve&#263;oj mjeri zadojeno mr&#382;njom prema svemu hrvatskome i prema samoj zemlji u kojoj &#382;ive, i &#269;ije temelje neprestano potkopavaju, nego &amp;scaron;to su to bili &#269;lanovi nekada&amp;scaron;nje KPH. Jer, u nekada&amp;scaron;njoj KPH je bilo i onih koji su u tu partiju ulazili iz interesa, a u srcu su voljeli Hrvatsku, dok u dana&amp;scaron;njem SDP&#45;u takvih nema.

	Nekada&amp;scaron;nji &#269;lanovi KPH su znali kako su krivi za razna nedjela protiv pripadnika svog hrvatskog naroda, pa su &amp;ldquo;bili manji od makova zrna&amp;rdquo;, dok njihovi nasljednici, koji se nalaze u dana&amp;scaron;njem SDP&#45;u, nisu krivi za nikakve zlo&#269;ine, pa su danas 100 puta &amp;ldquo;lu&#273;i, gratiji, i okrenuti prema potkopavanju temelja i uni&amp;scaron;tavanju te&amp;scaron;ko ste&#269;ene hrvatske samostalnosti. A dana&amp;scaron;nji predsjednik RH sin je jednog takvog oca, koji je bio u nekada&amp;scaron;njoj KPH.

	Dok, s druge strane, i Jadranka ima nerasvijetljenu pro&amp;scaron;lost. Koje joj je pravo prezime? Da li je bila u Pokretu za Jugoslaviju? U HDZ je u&amp;scaron;la 1995?

	Rugala se te&#269;a loncu!

	Licemjerje s obje strane na &amp;scaron;tetu nepravomo&#263;no osu&#273;enih hrvatskih heroja

	Josipovi&#263;, koji je u vrijeme Domovinskog rata, dok su hrvatski branitelji s krunicama oko vrata svojom krvlju natapali hrvatsku zemlju, u toplini svoje sobice spremao doktorat, skladao i komponirao, prokomentirao je (i osudio!) i sve u&#269;estalije HDZ&#45;ovo javno pozdravljanje nepravomo&#263;no osu&#273;enih hrvatskih heroja, generala Gotovine i Marka&#269;a, pri &#269;emu je, koriste&#263;i sebi svojstvenu retoriku &amp;ldquo;dobro je&#45;nije dobro&amp;rdquo;, ovaj put rekao kako takvo pona&amp;scaron;anje &amp;ldquo;nije dobro za Hrvatsku&amp;rdquo;.

	&amp;ndash; To, naravno, nije dobro ni za Hrvatsku, a niti za Gotovinu i Marka&#269;a. Znamo kako Haag gleda na takve stvari. Zanimljivo, do zaklju&#269;enja pregovora s EU, premijerki i ljudima iz vlasti tako &amp;scaron;to nije padalo na pamet. Sada, kada su pregovori gotovi, kada se bli&#382;e izbori, &#269;ine suprotno. Ne&#263;u kriviti Vladu HDZ&#45;a zbog toga &amp;scaron;to je izru&#269;ila ili pomogla uhititi generale. To joj je bila du&#382;nost prema me&#273;unarodnom pravu. Ali, nakon &amp;scaron;to su to u&#269;inili, zaista je licemjerno na taj na&#269;in pozdravljati generale radi predizbornih poena, &amp;scaron;tete&#263;i im pri tome. &#45; rekao je predsjednik u intervjuu za PP.

	Eurovizija: The president of Croatia &#45; 0 points! The premier of Croatia &amp;ndash; 0 points!

	Dakle, dana&amp;scaron;nji hrvatski predsjednik, sin ipak ne&amp;scaron;to poznatijeg oca, ka&#382;e kako je licemjerno pozdravljati &amp;ldquo;generale radi predizbornih poena&amp;rdquo;. Kao prvo, hrvatska rije&#269; je bod, a ne &amp;ldquo;poen&amp;rdquo;, a kao drugo, za&amp;scaron;to te iste generale, kojima bismo u svakom hrvatskom gradu i svakom najmanjem hrvatskom selu trebali podi&#263;i spomenik, predsjednik Josipovi&#263; ne pozdravi iz uvjerenja, ako ih ve&#263;, kao HDZ&#45;ovci, ne &#382;eli pozdraviti zbog preuranjene predizborne kampanje.

	Jer, ti su isti hrvatski heroji, staviv&amp;scaron;i svoje &#382;ivote na raspolaganje voljenoj Hrvatskoj, i zbog obrane iste, zaslu&#382;ili od svih Hrvata, kao i od Hrvatske vlade, mnogo vi&amp;scaron;e od pozdrava. A oni, umjesto da u svakom trenutku veli&#269;amo njihova imena, trunu u stranom kazamatu, umjesto da u miru &#382;ive sa svojim obiteljima u samostalnoj i neovisnoj Hrvatskoj, za koju su se u samoobrani izborili, i za koju su dali ba&amp;scaron; sve.

	Hrvatska se crveni zbog svega &amp;scaron;to u&#269;inite

	&amp;ndash; Moram re&#263;i da se &#269;udim da premijerka, u situaciji kada zemlju mu&#269;e brojni i te&amp;scaron;ki problemi, posebno oni gospodarski, ima vremena i volje prebrojavati moje izaslanike na lokalnim i regionalnim festivalima. A &amp;scaron;to se crvene Hrvatske ti&#269;e, moram re&#263;i da se Hrvatska zaista ve&#263; crveni od bijede, nezaposlenosti, pada stranih investicija, mizernog rasta BDP&#45;a... a za sve te probleme nadle&#382;na je upravo Vlada gospo&#273;e Kosor. &amp;ndash; komentirao je Josipovi&#263; za Politiku Plus.

	Dakle, &amp;ldquo;rugala se sova sjenici&amp;rdquo;. Josipovi&#263; optu&#382;uje premijerku kako prebrojava njegove &amp;ldquo;crvene&amp;rdquo; izaslanike na raznoraznim &amp;ldquo;festivalima rakije&amp;rdquo;, dok on u isto vrijeme &amp;ldquo;tulumari&amp;rdquo; na Brijunima s obitelji &amp;Scaron;erbed&#382;ija; na istom mjestu ugo&amp;scaron;&#263;uje i &amp;ldquo;teto&amp;scaron;i glumicu svjetskog glasa Angelinu Jolie&amp;rdquo;(kao da Hrvatima nije dosta takvih hrvatskih likova!), te svako malo u Lijepu Na&amp;scaron;u poziva najboljeg prijatelja, &#269;iji je narod prije 20 godina Hrvatsku &#382;elio osvojiti i nazvati ju Velikom Srbijom.

	Crveni i malo manje crveni!

	Predsjedni&#269;e Josipovi&#263;u, i ne znate koliko ste pogodili &amp;ldquo;u sridu&amp;rdquo;, rekav&amp;scaron;i kako se Hrvatska &amp;ldquo;ve&#263; crveni&amp;rdquo;. Jer, crveni se Hrvatska ve&#263; odavno, to je sad svima jasno, a crvenit &#263;e se nakon izbora jo&amp;scaron; i vi&amp;scaron;e, i to od stida.

	Crvenit &#263;e se Hrvatska od stida prema svim budu&#263;im generacijama, ako istinski Hrvati, onih dvije omalova&#382;ene tre&#263;ine, koji ne pripadaju niti ovakvom dana&amp;scaron;njem HDZ&#45;u (&#269;ast iznimkama!), niti SDP&#45;u, nego su istinski domoljubi, napokon ne uzmu situaciju u svoje ruke, i po&amp;scaron;alju i HDZ, i SDP, u ropotarnicu povijesti.

	Izbori 2011: Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za &amp;scaron;to!

	A ovo medijsko prepucavanje je samo namje&amp;scaron;taljka, kako bi Hrvatima u podsvijest jo&amp;scaron; jednom bilo &amp;ldquo;deponirano&amp;rdquo;, kako u Hrvatskoj mogu jo&amp;scaron; uvijek glasati samo za HDZ ili samo za SDP. Kao da to nije sasvim isto! Jer, jedni su crveni, a drugi su samo malo manje crveni. I &#269;ini se kako je to narod napokon, izme&#273;u Va&amp;scaron;ih suludih polaganja kamena temeljaca, nazo&#269;enja na pu&#269;kim fe&amp;scaron;tama, i otvaranja fast foodova, nakon prete&amp;scaron;kih 20 godina, uspio i shvatiti!

	Pa, &#263;e, iako ih mediji totalno ignoriraju, i prave se kao da ne postoje, (dok za isto vrijeme 24 sata dnevno prate va&amp;scaron;e namje&amp;scaron;tene i od strane PR slu&#382;bi iscenirane sva&#273;e), svoj glas dati nekoj od istinski domoljubnih stranaka, kao &amp;scaron;to je to Akcija za bolju Hrvatsku, Hrvatski plamen, ili nekoj drugoj stranci s hrvatskim predznakom, pri &#269;emu &#263;e biti va&#382;no samo jedno:

	Da joj je HRVATSKA na prvom mjestu!

	HRVATSKA i njena budu&#263;nost, kao i budu&#263;nost na&amp;scaron;e djece nam svima treba biti na prvom mjestu!

	A sve drugo je neva&#382;no!

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	A. Pavkovi&#263;</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2011-09-08T19:17:12+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Izgubljeni u svemiru</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/izgubljeni-u-svemiru/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/izgubljeni-u-svemiru/#When:18:59:25Z</guid>
      <description>Svaki dan sve vi&amp;scaron;e napredujem, u gluposti i imbecilinim izjavama. To bi ukratko bio najbolji opis po&#269;etka izborne gnjava&#382;e koja nam dolazi od premijerke i njezinih ministara, a bojim se da &#263;e se nastaviti jo&amp;scaron; gore i nepodno&amp;scaron;ljivije.
	Svakodnevno mo&#382;emo prisustvovati stvarno &#382;alosnim poku&amp;scaron;ajima Kosor i njezinih poslu&amp;scaron;nika da nas uvjere u ne&amp;scaron;to nemogu&#263;e, a to je da ih ostavimo jo&amp;scaron; na vlasti.
	Iza&amp;scaron;li smo iz krize, tvrdi premijerka otvaraju&#263;i ceste i prilaze, livade,vo&#263;njake, stajali&amp;scaron;ta, pa me malo strah jer sam nedavno pofarbal dnevi boravak i hodnik da se jedno jutro ne probudim i zateknem premijerku kako re&#382;e vrpcu u mojoj sobi.
	
	Biser tjedna sigurno &#263;e biti izjava &quot;veliko ekonomskog stru&#269;njaka &quot; Milinovi&#263;a koji je, da se jo&amp;scaron; malo dodvori i uli&#382;e &amp;scaron;efici, dao izjavu da gra&#273;ani &#382;ive bolje, ali to jo&amp;scaron; ne znaju.
	Mislim da &#263;e ova izjava u&#263;i u anale gluposti sada&amp;scaron;nje vlade iako je konkurencija stra&amp;scaron;no jaka, ali jo&amp;scaron; ima vremena da ga netko i nadma&amp;scaron;i.
	Pa naravno da za ministra nema krize. On onako bahato gradi dvorac u Lici i smije nam se u lice, jo&amp;scaron; se slika sa crkvenim veledostojnicima koji mu dolaze posvetiti &quot;skroman dom&quot;.
	U dana&amp;scaron;nje vrijeme, kad stotine tisu&#263;a gra&#273;ana u ovoj zemlji &#382;ive na rubu gladi i siroma&amp;scaron;tva, ministar pokazuje tko nam zapravo vlada i ruga nam se, jer smo mi budale zapravo sagradili njegov dvorac.
	
	Otvaranje praone rublja jo&amp;scaron; je jedna tragikomi&#269;na slika Milinovi&#263;a. Isto tako je i premijerka postala &quot;doktor za ekonomiju&quot; i ona jedina tvrdi da krize vi&amp;scaron;e nema bez obzira &amp;scaron;to svi, ali ba&amp;scaron; svi relevantni ekonomisti, upozoravaju da nam najgore tek dolazi.
	Mislim da nikad do sada, a stvarno smo sva&amp;scaron;ta do&#382;ivjeli od HDZ&#45;a,(sjetite se splitske rive i vje&amp;scaron;ala za Ra&#269;ana, poziva na lin&#269;) tako jadno, neintelegentno i nisko HDZ nije zapo&#269;eo izbornu kampanju.Tolika hrpu gluposti u ovako malo dana, rijetko je vi&#273;eno.
	To samo pokazuje da je potpuno izgubljen kompas u poku&amp;scaron;aju da se ostane na vlasti. Za&amp;scaron;to? Mislim da je stvar u strahu jer &#263;e se novi ljudi, koji do&#273;u i po&#269;nu raditi inventuru ura&#273;enog, hvatati za glavu.
	Siguran sam da se skriva pravo stanje stvari i da je ono puno te&#382;e nego &amp;scaron;to mislimo. O&#269;ajni&#269;ki se poku&amp;scaron;ava ostati na vlasti i tako jo&amp;scaron; malo produ&#382;iti iluziju koju nam nude glavna &quot;&#269;arobnica&quot; Kosor i njezini pomaga&#269;i.
	
	Napad na predsjednika je isto stara taktika. Nije mi jasno tko je premijerki da fakultetsku diplomu.Toliko je o&#269;ito da je Josipovi&#263; miljama daleko od premijerke; od intelegencije, po&amp;scaron;tenja,morala, zapravo ne vidim ni&amp;scaron;ta zajedni&#269;ko me&#273;u njima.
	&#381;ena koja je najve&#263;i uspjeh napravila kao voditeljica radio&#45;emisije i koja je tolko godina cupkala za Sanaderom, eto sada cijeloj zemlji dr&#382;i lekcije iz ekonomije.
	
	Nevjerojatno je da je postala tako veliki stru&#269;njak na svim poljima pa uskoro o&#269;ekujem da se po&#269;inje baviti i genetikom ili nam mo&#382;da pored Pelje&amp;scaron;kog mosta objavi i da vlada &amp;scaron;alje posadu u svemir. Mislim da je i to lako mogu&#263;e jer kako se pona&amp;scaron;a stvarno djeluje da je ona odavno izgubljena u svemiru.
	Ova ideja mi se zapravo svi&#273;a i trebalo bi predlo&#382;iti vladi da krene u realizaciju velikog poduhvata i da se krene u osvajanje novih planeta.
	Mo&#382;da nam se posre&#263;i pa ostanu u svemiru kojih tisu&#263;u godina.
	Ovaj su ve&#263; toliko oplja&#269;kali i upropastili da bi trebali na&#263;i neki novi, sa nekim novim stanovnicima koji bi mo&#382;da mogli progutati gomilu gluposti koju nam svakodnevno serviraju jer je o&#269;ito da su ovdje, na ovoj lijepoj na&amp;scaron;oj pro&#269;itani i da nitko vi&amp;scaron;e ne vjeruje niti jedno slovo koje izgovore &#269;lanovi ove komi&#269;ne grupe kojom Kosor rukovodi.
	
	Ipak, mislim da je te&amp;scaron;ko za o&#269;ekivati da &#263;e na&#263;i jo&amp;scaron; jednu planetu sa takvim naivcima kao &amp;scaron;to su na&amp;scaron;li u lijepom na&amp;scaron;em kutku planete. Ali tko zna, mo&#382;da nalete na Klingoce iz zvjezdanih staza pa ih oni prime.
	Zato na svaku novu izjavu premijerke ili njezinih ministara, na svako njezino pojavljivanje na nekom od tisu&#263;u novih otvaranja do izbora, do novih bisera iz radionice &quot;Kosor i majstori&quot;, do novih &quot;nau&#269;nih spoznaja&quot; koje o&#269;ekujem od ove komi&#269;ne skupine koju vodi na&amp;scaron;a &quot;svemirska premijerka&quot; jedino mi preostaje da viknem:Looost in spaaaaaaceeeeee! I da gledam u nebo, mo&#382;da nam stigne pomo&#263; od nekih bi&#263;a koja nisu tako naivna i glupa kao &amp;scaron;to smo mi bili do sada.</description>
      <dc:subject>Pogled s prozora</dc:subject>
      <dc:date>2011-09-08T18:59:25+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Izmjene Zakona o elektroni&#269;kim medijima</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/izmjene-zakona-o-elektronickim-medijima/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/izmjene-zakona-o-elektronickim-medijima/#When:12:17:37Z</guid>
      <description>Prema zakonskim izmjenama, operateri vi&amp;scaron;e ne&#263;e smjeti uvjetovati jednu uslugu drugom. Naime, pojedini operateri nisu &#382;eljeli pru&#382;iti uslugu pristupa internetu ako korisnik kod njih ne ugovori i telefonski priklju&#269;ak, koji mu ne treba.

	Odsad to vi&amp;scaron;e ne&#263;e biti slu&#269;aj. U udruzi Telekom ka&#382;u kako je poznato da telekomunikacijski operateri u trgova&#269;kim centrima te na razli&#269;itim akcijama korisnike privla&#269;e &amp;raquo;povoljnim ponudama&amp;laquo; koje uklju&#269;uju i besplatne mobilne telefone.

	Dodaju da je samo trebalo potpisati vjernost na dvije godine i moderni mobitel od nekoliko tisu&#263;a kuna bio je korisnikov za samo jednu kunu. Naravno, za takav ustupak operatera korisnik je morao pristati na tarifu od 400 ili 500 kuna mjese&#269;no pune dvije godine, dakle, platiti operateru na kraju i do 12.000 kuna. Me&#273;utim, &#269;esto je nakon samo nekoliko mjeseci korisnik shvatio da mu je 500 kuna previ&amp;scaron;e jer prosje&#269;an telefonski ra&#269;un za mobitel iznosi 100 kuna na mjesec pa je po&#382;elio raskinuti ugovor.

	&amp;nbsp;

	Vi&amp;scaron;e na linku</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2011-09-06T12:17:37+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Zagreba&#269;ka &#382;upanija: 2 milijuna kuna za prijevoz srednjo&#353;kolaca</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zagrebacka-zupanija-2-milijuna-kuna-za-prijevoz-srednjoskolaca/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zagrebacka-zupanija-2-milijuna-kuna-za-prijevoz-srednjoskolaca/#When:11:38:41Z</guid>
      <description>(Raspodjela 2 milijuna kn: Bedenica 41.000 kn, Bistra 26.000 kn, Brckovljani 119.800 kn, Brdovec 73.200 kn, Dubrava 45.200, Dubravica&amp;nbsp; 16.300 kn, Dugo Selo 53.700 kn Farka&amp;scaron;evac 14.500 kn, Gradec 43.500 kn, Ivani&#263;&#45;Grad 96.100 kn, Jakovlje 21.600 kn, Jastrebarsko 94.000 kn, Klin&#269;a Sela 20.800 kn, Klo&amp;scaron;tar Ivani&#263; 23.900 kn, Kra&amp;scaron;i&#263; 16.900 kn, Kravarsko 76.100 kn, Kri&#382; 136.500 kn, Luka 17.700 kn, Marija Gorica 22.800 kn, Orle 18.000 kn, Pisarovina 25.200 kn, Pokupsko 107.700 kn, Preseka 17.500 kn, Pu&amp;scaron;&#263;a 13.400 kn, Rakovec 15.900 kn, Rugvica 151.600 kn, Samobor 164.500 kn, Stupnik 7.800 kn, Sveti Ivan Zelina 248.500 kn, Sveta Nedelja 92.800 kn, Velika Gorica 51.900 kn, Vrbovec 77.200 kn, Zapre&amp;scaron;i&#263; 34.100 kn, &#381;umberak 14.300 kn). Svakog mjeseca, Zagreba&#269;ka &#382;upanija dozna&#269;it &#263;e sredstva gradovima i op&#263;inama.

	&amp;nbsp;

	Na kolegiju je utvr&#273;en i prijedlog polugodi&amp;scaron;njeg izvje&amp;scaron;taja o izvr&amp;scaron;enju Prora&#269;una Zagreba&#269;ke &#382;upanije za prvih &amp;scaron;est mjeseci 2011. godine. Ukupni prihodi ostvareni u prvoj polovici ove godine iznose 128.175.160,08 kn, tj 44,8 posto ukupnog godi&amp;scaron;njeg plana, dok rashodi iznose 102.653.198,16 kn odnosno 35,9 posto godi&amp;scaron;njeg plana. Odluku o polugodi&amp;scaron;njem izvje&amp;scaron;taju o izvr&amp;scaron;enju Prora&#269;una donijeti &#263;e &#381;upanijska skup&amp;scaron;tina na sjednici koja &#263;e se odr&#382;ati krajem rujna.

	&amp;nbsp;

	Temeljem provedenog javnog natje&#269;aja Zagreba&#269;ka &#382;upanija dodijeli &#263;e 202.561&amp;nbsp; kn bespovratnih potpora za uvo&#273;enje i primjenu novih metoda poslovanja i upravljanja, standarda kvalitete i certificiranja u 2011. godini. Potpore &#263;e dobiti 14 korisnika. Za ovu subvenciju prora&#269;unom je osigurano 300.000 kuna, a natje&#269;aj za dodjelu preostalih sredstava otvoren je do utro&amp;scaron;ka sredstava, a najkasnije do 31. listopada 2011. godine.&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Dr&#382;avni ured za reviziju dao je Zagreba&#269;koj &#382;upaniji bezuvjetno mi&amp;scaron;ljenje o financijskim izvje&amp;scaron;tajima i poslovanju Zagreba&#269;ke &#382;upanije za 2010. godinu. Bezuvjetno mi&amp;scaron;ljenje Zagreba&#269;ka &#382;upanija imala je i u protekle &#269;etiri godine.</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2011-09-06T11:38:41+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Zavr&#353;ila &#8220;KAJ SU JELI NA&#352;I STARI&#8221;</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zavrsila-kaj-su-jeli-nasi-stari/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zavrsila-kaj-su-jeli-nasi-stari/#When:08:33:29Z</guid>
      <description>Sino&#263; je vatrometom, ali i koncertom HKUD&#45;a Petar Zrinski zatvorena 31. manifestacija Kaj su jeli na&amp;scaron;i stari.

	
		
			Udruge &#382;ena u subotu su predstavile tradicionalna pro&amp;scaron;&#263;enjska jela, a odr&#382;ana je i &amp;scaron;truklijada pod nazivom &amp;bdquo;Mamica su &amp;scaron;trukle pekli&amp;ldquo;. Posjetitelji su tako&#273;er imali prilike ku&amp;scaron;ati vola, a odr&#382;ana je i humanitarna akcija &amp;bdquo;Va&amp;scaron;a i PIK&#45;ova kuna za djecu s posebnim potrebama Centra za rehabilitaciju Stan&#269;i&#263;. U nedjelju su predstavljena jela na bazi zelja, naravno i ove godine posjetitelji su uz kupljenu zdjelicu Turisti&#269;ke zajednice Vrbovca mogli ku&amp;scaron;ati svu ponu&#273;enu hranu.
		
			Tako&#273;er, u PIK&#45;ovom kutku vrhunski majstori ro&amp;scaron;tilja pokazali svoje umije&#263;e pripreme i pe&#269;enja ro&amp;scaron;tilja.
		
			Kulturno&#45;umjetni&#269;ki program obilje&#382;ili su nastupi brojnih dru&amp;scaron;tava, folklornih skupina kao i Tambura&amp;scaron;kog orkestra HKUD&#45;a Petar Zrinski. Koncert je odr&#382;ala i Limena glazba Vrbovec, kao i Osnovna glazbena &amp;scaron;kola POU Vrbovec
		
			Nastupile su i Dje&#269;je folklorne skupine te vrbove&#269;ke Ma&#382;oretkinje.
		
			Odr&#382;ane su naravno i brojne radionice i izlo&#382;be, a prolaznike su zabavljali uli&#269;ni svira&#269;i te Lakrdija&amp;scaron;ka skupina Artifan.
		
			&amp;nbsp;TZ Vrbvovec, Radio Vrbovec</description>
      <dc:subject>Zabava</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-30T08:33:29+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Bozani&#263; &#269;estitao Ramazanski bajram vjernicima islamske&#8230;</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/bozanic-cestitao-ramazanski-bajram-vjernicima-islamske/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/bozanic-cestitao-ramazanski-bajram-vjernicima-islamske/#When:08:23:31Z</guid>
      <description>&amp;bdquo;Postom, molitvom i milostinjom nastojali ste tijekom ramazana ja&#269;ati duhovnu dimenziju &#269;ovjeka, iskazuju&#263;i odanost i zahvalnost dobrom i milosrdnom Bogu. Neka svemogu&#263;i Bog obilno nagradi plemenita nastojanja vjernika da ona urode zajedni&amp;scaron;tvom i solidarno&amp;scaron;&#263;u u osobnom, obiteljskom i dru&amp;scaron;tvenom &#382;ivotu.&amp;ldquo;, isti&#269;e Kardinal u svojoj &#269;estitci.

	O Ramazanskom blagdanu iz Wikipedie:

	Ramazanski post je tre&#263;i od pet stubova Islama (prakti&#269;na du&#382;nost muslimana). Za vrijeme Ramazana islamskim je vjernicima od zore do zalaska sunca zabranjeno konzumiranje bilo kakve hrane, pi&#263;a (uklju&#269;uju&#263;i i vodu), te seksualni odnosi i pu&amp;scaron;enje duhana. Od njih se tako&#273;er o&#269;ekuje da &amp;scaron;to vjernije slijede u&#269;enje Muhameda, &amp;scaron;to uklju&#269;uje i nastojanje oko boljih me&#273;uljudskih odnosa. Va&#382;nost se pridaje &#269;isto&#263;i misli i djela. Po rije&#269;ima Poslanika Muhameda, uz jelo i pi&#263;e, ove stvari kvare post: la&#382;, psovka, ogovaranje, kleveta i strastven pogled.
	Ako se ne&amp;scaron;to u zaboravu pojede ili popije, to ne kvari post, uz uvjet da vjernik s time prestane &#269;im se prisjeti da posti. S druge strane, ako se nemarom prilikom abdesta (obrednog pranja pred namaz) ili kupanja proguta samo kap vode, post je automatski pokvaren. Na taj na&#269;in Islam razlikuje nepa&#382;nju od nemarnosti.
	U Islamu su djela valjana ako se u&#269;ine u ime Allaha pa je potrebno prije zore odlu&#269;iti (u&#269;initi nijjet) postiti u ime Allaha.
	Post se prekida u trenutku zalaska sunca. Taj dnevni obrok zove se iftar i dobro je djelo organizirati iftar za prijatelje, rodbinu i sl. Tradicionalno se u iftar pribraja i jelo Harira. Zapisane su rije&#269;i Poslanika Muhameda (prenosi ih Albani): &quot;Tko nahrani posta&#269;a imat &#263;e nagradu kao i onaj &amp;scaron;to je postio, a posta&#269;u nagrada ne&#263;e biti umanjena.&quot;
	Neke su skupine ljudi ipak izuzete iz obveze posta. To su djeca prije puberteta i mentalno zaostale osobe. Nekim se skupinama dozvoljava odgoditi post:
	&#382;enama nakon poroda i u vrijeme mjese&#269;nice obvezne su odgoditi post (i sve druge islamske du&#382;nosti) i nadoknaditi ga kasnije
	putnicima
	ratnicima
	bolesnicima
	onima koji ne mogu post izdr&#382;ati zbog te&amp;scaron;kih poslova
	iznemoglima od starosti
	&#382;enama u trudno&#263;i i dojenju ako ne mogu post izdr&#382;ati.
	Sve ove skupine du&#382;ne su kasnije kroz godinu nadoknaditi post dan za dan (da ne stigne sljede&#263;i ramazan,a da nisu napostili prethodni) ili nahraniti po jednog siromaha za svaki propu&amp;scaron;teni dan posta.
	Tijekom ramazana stavljen je naglasak na duhovnu higijenu&#45; izbjegavanje ru&#382;nih misli, rije&#269;i i djela. Dakle, ramazanski post nije samo sustezanje od jela i pi&#263;a ve&#263; poku&amp;scaron;aj oplemenjivanja ljudskih karaktera i osobnosti dodatnom strpljivo&amp;scaron;&#263;u, mirotvorstvom, suosje&#263;ajno&amp;scaron;&#263;u i dr.
	Prije nego je muslimanima propisan post u mjesecu ramazanu (a to je druga godina po Hid&#382;ri), Muhamed je preporu&#269;ivao post u &quot;tri desetine&quot;: prvih deset dana mjeseca muharrema, posljednjih deset dana ramazana te prvih deset dana mjeseca zul&#45; hid&#382;d&#382;eta po islamskom kalendaru.
	Ramazanski post zavr&amp;scaron;ava s krajem mjeseca ramazana, dakle, 1. shawwala. Taj blagdan se naziva Ramazanski bajram (arap. &#1593;&#1610;&#1583; &#1575;&#1604;&#1601;&#1591;&#1585; Eid ul&#45;Fitr). Tog se dana klanja poseban, tzv. Bajram&#45;namaz te se posje&#263;uju preminuli ro&#273;aci na grobljima. Obitelji razmjenjuju darove i obilnim obrocima proslavljaju do&#269;ek jos jednog velikog muslimanskog blagdana Bajrama.
	Koristi posta:
	Post je vje&#382;ba izdr&#382;ljivosti, snage volje i vjere. Musliman odlu&#269;uje postiti da bi ispunio obvezu prema Allahu i tako u&#269;vr&amp;scaron;&#263;uje svoj karakter uskra&#263;uju&#263;i si ispunjenje osnovnih ljudskih potreba: za jelom i pi&#263;em.
	Post je sredstvo promicanja solidarnosti sa onima koji &#382;e&#273;aju i gladuju zbog siroma&amp;scaron;tva, a ne svojom voljom.
	Post je u slu&#382;bi zdravlja. Smatra se da se uz post tijelo lak&amp;scaron;e o&#269;isti od nagomilanih &amp;scaron;tetnih tvari.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-30T08:23:31+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Progla&#353;ena elementarna nepogoda za podru&#269;je Zagreba&#269;ke &#382;upanije</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/proglasena-elementarna-nepogoda-za-podrucje-zagrebacke-zupanije/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/proglasena-elementarna-nepogoda-za-podrucje-zagrebacke-zupanije/#When:08:13:39Z</guid>
      <description>&#381;upan Zagreba&#269;ke &#382;upanije Stjepan Ko&#382;i&#263; proglasio je elementarnu nepogodu za podru&#269;je cijele Zagreba&#269;ke &#382;upanije nastalu uslijed nepovoljnih klimatskih prilika tj. dugotrajne su&amp;scaron;e.

	&amp;nbsp;

	Prema prvim procjenama &amp;scaron;tete na poljoprivrednim kulturama i ribnjacima kre&#263;u se od 50 do 90 posto, ovisno od podru&#269;ja &#382;upanije.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;

	Nakon &#381;upanove Odluke o progla&amp;scaron;enju elementarne nepogode, Gradska i Op&#263;inska te &#381;upanijsko povjerenstvo, izvr&amp;scaron;it &#263;e procjenu &amp;scaron;teta i u zakonskom roku dostaviti izvje&amp;scaron;taj Dr&#382;avnom povjerenstvu za procjenu &amp;scaron;teta od elementarnih nepogoda.

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Poljoprivreda</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-30T08:13:39+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Progla&#353;ena elementarna nepogoda za podru&#269;je Zagreba&#269;ke &#382;upanije</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/proglasena-elementarna-nepogoda-za-podrucje-zagrebacke-zupanije1/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/proglasena-elementarna-nepogoda-za-podrucje-zagrebacke-zupanije1/#When:08:12:59Z</guid>
      <description>&#381;upan Zagreba&#269;ke &#382;upanije Stjepan Ko&#382;i&#263; proglasio je elementarnu nepogodu za podru&#269;je cijele Zagreba&#269;ke &#382;upanije nastalu uslijed nepovoljnih klimatskih prilika tj. dugotrajne su&amp;scaron;e.

	&amp;nbsp;

	Prema prvim procjenama &amp;scaron;tete na poljoprivrednim kulturama i ribnjacima kre&#263;u se od 50 do 90 posto, ovisno od podru&#269;ja &#382;upanije.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;

	Nakon &#381;upanove Odluke o progla&amp;scaron;enju elementarne nepogode, Gradska i Op&#263;inska te &#381;upanijsko povjerenstvo, izvr&amp;scaron;it &#263;e procjenu &amp;scaron;teta i u zakonskom roku dostaviti izvje&amp;scaron;taj Dr&#382;avnom povjerenstvu za procjenu &amp;scaron;teta od elementarnih nepogoda.

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Poljoprivreda</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-30T08:12:59+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>IZA KULISA: Politi&#269;ku podr&#353;ku Angele Merkel platit &#263;emo HEP&#45;om</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/iza-kulisa-politicku-podrsku-angele-merkel-platit-cemo-hep-om/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/iza-kulisa-politicku-podrsku-angele-merkel-platit-cemo-hep-om/#When:12:27:17Z</guid>
      <description>Posjet njema&#269;ke premijerke Angele Merkel uvod je u rasprodaju Hrvatske elektroprivrede i po&#269;etak predaje strate&amp;scaron;kih nacionalnih dobara, poput struje, plina i vode, na gospodarenje i upravljanje Njema&#269;koj &#45; upozorava Milovan &amp;Scaron;ibl, predsjednik stranke Jedino Hrvatska.

	Nedavni posjet Hrvatskoj prvenstveno vidi kao zastupanje njema&#269;kih energetskih interesa izra&#382;enih u petnaest projekata koje su predsjednik odbora njema&#269;koga gospodarstva za zemlje isto&#269;ne i jugoisto&#269;ne Europe Klaus Mangold te predsjednik Njema&#269;ko&#45;hrvatske industrijske i trgovinske komore Ralf Blomberg predali predsjednici Vlade RH Jadranki Kosor prije otprilike godinu dana.

	Kako do danas na to nije bilo reakcije, Merkel je u Banskim dvorima udijelila &#39;packe&#39; Hrvatskoj te rekla kako o&#269;ekuje &#39;da &#263;e se otkloniti sve prepreke za njema&#269;ka ulaganja&#39;.

	Ucjena &#39;monitoringom&#39;

	&#45; Svoju &#39;ponudu&#39; takozvanog strate&amp;scaron;kog partnerstva ucjenjiva&#269;ki je izrekla, upozoravaju&#263;i na &#39;monitoring&#39; nad Hrvatskom, kojim &#263;e zemlje Europske unije ocjenjivati pona&amp;scaron;anje Hrvatske sukladno svojim nacionalnim interesima. Sve to podsje&#263;a na sli&#269;no &#39;ulaganje&#39; njema&#269;ke dr&#382;ave u Hrvatski Telekom. To je &#39;ulaganje&#39; urodilo vi&amp;scaron;estruko ve&#263;im cijenama telefoniranja, otpu&amp;scaron;tanjem radnika HT&#45;a i godi&amp;scaron;njim prelijevanjem vi&amp;scaron;e stotina milijuna eura &#269;iste dobiti iz Hrvatske u Njema&#269;ku, isti&#269;e &amp;Scaron;ibl.

	Prema njemu, sli&#269;na sudbina sprema se sada elektro&#45;energetskom sustavu.

	&#45;Ucjenjuju&#263;i Hrvatsku ulaskom u EU, Njema&#269;ka kancelarka mogla bi za svoju energetsku tvrtku RWE zatra&#382;iti kontrolni udio u Hrvatskoj elektroprivredi, uklju&#269;uju&#263;i izgradnju elektri&#269;nih centrala, opskrbu plinom ili vodocrpili&amp;scaron;ta. Kao i sve biv&amp;scaron;e kolonijalne sile i Nijemci nastoje prokr&#269;iti put za svoje gospodarske interese. Suverene dr&#382;ave, poput Hrvatske, tome se moraju oduprijeti, nagla&amp;scaron;ava &amp;Scaron;ibl.

	Merkel je sli&#269;nu zainteresiranost njema&#269;kih investitora da ula&#382;u u hrvatsku energetiku, vojnu industriju i autoindustriju, istakla i u Beogradu, uz izostavljanje vojne industrije i dodavanje infrastrukturnih projekata, rudarstva, poljoprivrede i za&amp;scaron;tite okoli&amp;scaron;a.

	Pohod na regiju

	Njema&#269;ki RWE i Elektroprivreda Srbije nedavno su potpisali sporazum o osnivanju zajedni&#269;kog poduze&#263;a i gradnji pet hidrocentrala na Moravi te o zajedni&#269;kom sudjelovanju na natje&#269;aju za gradnju &#269;etiriju hidrocentrala na gornjem toku Drine. Uo&#269;i posjeta Angele Merkel Privredna komora Srbije objavila je i da &#263;e u Srbiji uskoro svoje tvornice graditi njema&#269;ki giganti Bosch i Continental, a ulaganja &#263;e nastaviti i Siemens te jo&amp;scaron; neke od njema&#269;kih industrijskih tvrtki (Drakselmaier, Falko...) koje su ve&#263; prisutne u Srbiji. Siemens ponajprije investira u tvornicu vjetrogeneratora u Subotici, jer nakon odluke o zatvaranju nuklearnih elektrana Njema&#269;ka ubrzano kre&#263;e u gradnju vjetroparkova i svih drugih alternativnih izvora energije.

	Vjerojatno je to i razlog za&amp;scaron;to je njema&#269;ka kancelarka Angela Merkel u gospodarske ponude Hrvatskoj i Srbiji prije svega uvrstila ulaganja u energetski sektor jer njema&#269;ke energetske &#39;apetite&#39; zanimaju ukupni regionalni energetski potencijali koje bi njema&#269;ki investitori vrlo rado ujedinili i uvezali svojim ulaganjima i prekograni&#269;nim okrupnjavanjem.</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-26T12:27:17+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Novo lihvarenje gra&#273;ana moglo bi imati dalekose&#382;ne posljedice</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/novo-lihvarenje-gradana-moglo-bi-imati-dalekosezne-posljedice/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/novo-lihvarenje-gradana-moglo-bi-imati-dalekosezne-posljedice/#When:17:34:25Z</guid>
      <description>Kao da &#382;ivot ve&#263; sad nije dovoljno te&#382;ak, dr&#382;ava je pripremila nov na&#269;in kako du&#382;nike otjerati na prosja&#269;ki &amp;scaron;tap. Prema pisanju Jutarnjeg lista, na sudovima &quot;le&#382;i&quot; otprilike 100 000 nerije&amp;scaron;enih ovrha, a budu&#263;i je ubrzavanje njihova provo&#273;enja bio jedan od ultimatuma EU iz Poglavlja 23, od 1. sije&#269;nja se uvodi novo zanimanje javnog ovr&amp;scaron;itelja, koji &#263;e u ime suda izvr&amp;scaron;avati ovrhe nad imovinom.
	Rastere&#263;enje suda prati i pravilnik o nagradi za rad i naknadi tro&amp;scaron;kova javnog ovr&amp;scaron;itelja, kako bi se smanjile malverzacije s ovrhama, iako je po spomenutom dokumentu samo po sebi jasno da bi upravo u okolnostima autonomije ovr&amp;scaron;itelja, koji &#263;e se napla&#263;ivati iz onoga &amp;scaron;to prodaju, moglo do&#263;i do mulja&#382;a visokog stupnja.
	
	Marljiva premijerka tako se potrudila direktivu iz EU odmah sprovesti u djelo, ali na&#382;alost, kada je u pitanju hrvatski narod, onda se sistem naglo mijenja, Jadrankina matica vi&amp;scaron;e i nije toliko radi&amp;scaron;na, a sva obe&#263;anja ostanu na rekla&#45;kazala. Ho&#263;e li jednako hitra biti u odluci gdje smjestiti ljude kada ostanu bez pla&#263;a i domova, preostaje vidjeti.
	
	Idu&#263;a briga vezana uz ovu odluku koja bi trebala biti ozakonjena jest ona koja se (ponovno) ti&#269;e dvostrukih standarda. Nekako je postalo uvrije&#382;eno uzimati od malog &#269;ovjeka koji &amp;scaron;uti, radi i pla&#263;a porez, jer je pouzdano znanje da je tu jo&amp;scaron; uvijek akumulirana neka svota novca. A u situaciji kada se isti ne pobuni zbog silnih besmislica kojima krpa rupe u dr&#382;avnoj blagajni, put do njegova nov&#269;anika slobodno je otvoren. A otvoreno je i pitanje; ho&#263;e li se ovrha provesti i nad tajkunom koji zakida svog radnika za sva prava i ne ispla&#263;uje ga mjesecima? Ho&#263;e li se netko pozabaviti i dr&#382;avom i dr&#382;avnim poduze&#263;ima koja su do grla u dugovima?
	
	Dalo bi se raspravljati i o ustavnosti ovog poteza dr&#382;ave, budu&#263;i neke ustavne odredbe jam&#269;e ljudske slobode i pravo na krov nad glavom. Vrlo lo&amp;scaron;e reakcije gra&#273;ana u slu&#269;aju oduzimanja spomenutih ustavnih obe&#263;anja bit &#263;e neizbje&#382;ne. BIjes izazvan Zagreparkingom i ZET&#45;ovim kontrolorima u usporedbi s plijenidbom vlastitog prebivali&amp;scaron;ta &#269;ini se kao ma&#269;ji ka&amp;scaron;alj, a u tom slu&#269;aju &#263;e uz ovr&amp;scaron;itelja hodati i horda policajaca, koje &#263;e ponovno namirivati sami gra&#273;ani iz vlastitih d&#382;epova.
	Gdje su na kraju krajeva ti tajkuni zbog kojih radnici zavr&amp;scaron;avaju na rubu propasti? Film u kojem plijene njihove ku&#263;e, automobile ili brodove sigurno ne&#263;emo gledati, stoga se valja zapitati dokad &#263;e narod trpiti ovakvo stanje i ho&#263;e li po&#269;etak 2012. biti obilje&#382;en kao prekretnica u svijesti naroda?</description>
      <dc:subject>Osobne financije</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-25T17:34:25+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Pola stolje&#263;a NK Gaja</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/pola-stoljeca-nk-gaja/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/pola-stoljeca-nk-gaja/#When:15:28:20Z</guid>
      <description>U petak poslijepodne (16,00) u prijateljskoj utakmici snage &#263;e slavljenik odmjeriti s Fru&amp;scaron;kogorcem iz Iloka.

	U subotu u 17,30 sati revijalnu utakmicu igraju doma&#263;i i veterani zagreba&#269;kog Dinama.

	Kroz 50 godina rada, gajski nogometa&amp;scaron;i su igrali u 3. Zagreba&#269;koj ligi&#45;istok, do 1998. godine u Prvoj, a potom do 2001. godine i u Jedinstvenoj &#382;upanijskoj ligi. NK Gaj danas je &#269;lan 1.&#381;NL&#45;istok.

	Nekada&amp;scaron;nji je prvak Op&#263;inske lige, finalist op&#263;inskog kupa, a prije pet godina se i okitio naslovom pobjednika Kupa NS Vrbovec.

	Na &#269;elu su se kluba izmijenili mnogi ugledni Gajci &amp;ndash; od prvog predsjednika Mate Bi&amp;scaron;kupca, preko Josipa Pankreti&#263;a, Valenta Crnekovi&#263;a, Branka Tretinjaka, Dra&#382;ena Preloga do dana&amp;scaron;njega &amp;ndash; Juraja Habijanca.

	Ina&#269;e sredi&amp;scaron;nja proslava je subotnja utakmica nakon koje &#263;e se svi zajedno zabaviti.

	&amp;nbsp;

	F.S.</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-25T15:28:20+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>VE&#268;ERNJEM ZBOG KRA&#272;E OPOMENA TE&#352;KA 150.000 KUNA</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/vecernjem-zbog-krade-opomena-teska-150.000-kuna/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/vecernjem-zbog-krade-opomena-teska-150.000-kuna/#When:06:31:42Z</guid>
      <description>Zagreba&#269;ki odvjetnik Emil Havki&#263; podnio je 10. kolovoza o.g. Opomenu pred tu&#382;bu nakladniku Ve&#269;ernjeg lista. Epilog je to povrede autorskih prava Irene Divkovi&#263; Milanovi&#263;, odnosno prepisivanja tema iz knjige &quot;KONDO KONDO&quot;. Naime, uredni&amp;scaron;tvo Ve&#269;ernjeg lista od autorice knjige tra&#382;ilo je podatke o nekretninama poznatih hrvatskih sporta&amp;scaron;a u Monacu. Autorica knjige dostavu podataka uvjetovala je po&amp;scaron;tivanjem njezinih autorskih prava, odnosno strkitnim navo&#273;enjem da se radi o poglavljima iz njezine knjige, na &amp;scaron;to se uredni&amp;scaron;tvo hrvatskog dnevnika u pisanoj formi i obvezalo. Nakon toga Ve&#269;ernji list je poglavlja o apartmanima Ivice Kosteli&#263;a i Ivana Ljubi&#269;i&#263;a i to u susjedstvu Lepe Brene i Carmen bin Laden objavilo protivno dogovorenom, potpisav&amp;scaron;i svog novinara kao autora. U Opomeni pred tu&#382;bu istaknut je i od&amp;scaron;tetni zahtjev u vrijednosti 150.000 kuna. Tako&#273;er, odvjetnik Havki&#263; navodi kako je uredni&amp;scaron;tvo Ve&#269;ernjeg lista u odnosu na autoricu knjige &quot;KONDO KONDO&quot; postupilo ne samo u suprotnosti sa Zakonom o autorskim i srodnim pravima nego da je isto djelo ka&#382;njivo i po Kaznenom zakonu. &amp;Scaron;tovi&amp;scaron;e, Kaznenim zakonom pravni subjekt (Ve&#269;ernji list) suo&#269;en je s prijetnjom kazne u vrijednosti od 10.000 do 6.000.000 kuna, a za takvo je djelo nadle&#382;no Dr&#382;avno odvjetni&amp;scaron;tvo. Ina&#269; e o kra&#273;i je pravodobna obavije&amp;scaron;tena i Uprava nakladnika Ve&#269;ernjeg lista kao i odgovorni predstavnici ve&#263;inskog vlasnika austrijske Styrije, ali nitko od njih nije poduzeo nikakve sankcije prema odgovornim prekr&amp;scaron;iteljima u uredni&amp;scaron;tvu Ve&#269;ernjeg lista. 

	Izvor: Irena Divkovic</description>
      <dc:subject>Pogled s prozora</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-17T06:31:42+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>&#8220;Ne&#8221; pogrije&#353;ivi Bozani&#263;</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/ne-pogrijesivi-bozanic/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/ne-pogrijesivi-bozanic/#When:15:51:21Z</guid>
      <description>Tu nema ni&amp;scaron;ta nepoznato i nejasno obzirom na Osimske i Rimske ugovore jo&amp;scaron; od 1975. godine izme&#273;u onda&amp;scaron;nje SFRJ u kojoj se nalazila i SR Hrvatska i Italije . Tim ugovorima sve je rije&amp;scaron;eno izme&#273;u ovih dviju zemalja. Ali to ne priznaju Josip Bozani&#263; i Papa Joseph Ratzinger. &#268;udno da kardinal Bozani&#263; i to na Veliku Gospu, iz Marije Bistrice, obmanjuje hrvatsku katoli&#269;ku javnost tim svojim antihrvatskim pona&amp;scaron;anjem. 

	&amp;gt;&amp;gt;Kardinal Bozani&#263; u Mariji Bistrici: Papa je bezobzirno napadnut s nevjerojatnom mr&#382;njom

	I zaista nije &#269;udo &amp;scaron;to je ovaj isti Josip Bozani&#263;, pri dolasku na polo&#382;aj nadbiskupa Zagreba&#269;ke nadbiskupije, skupa sa Stipom Mesi&#263;em napadao osloboditelja Hrvatske, vrhovnika i predsjednika RH, dr. Franju Tu&#273;mana kao &#269;elnika &quot;grje&amp;scaron;nih struktura&quot;. I zar je onda &#269;udo &amp;scaron;to ovaj Bozani&#263; hodo&#269;asti u Srbiju na Oplenac, to&#269;no na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti branitelja Domovinskoga rata, na 5. kolovoza kada je oslobo&#273;en hrvatski okupirani kne&#382;evski i kraljevski grad Knin. I tamo ljubaka slike tih srbijanskih ubojica hrvatskoga naroda. 

	Zar takav nadbiskup smije biti na &#269;elu najznamenitije Zagreba&#269;ke biskupije? O dogmi Papine nepogrje&amp;scaron;ivosti su se izja&amp;scaron;njavali hrvatski katoli&#269;ki biskupi, kao &amp;scaron;to je bio &#273;akova&#269;ki biskup Josip Juraj Strossmayer. I umjesto da se kardinal Bozani&#263; ispri&#269;a ovom hrvatskom narodu, on ga napada &amp;scaron;to ne podr&#382;ava njegovo i Papino &#269;udno pona&amp;scaron;anje protiv jedne hrvatske katoli&#269;ke biskupije. Onda zaista nije &#269;udo &amp;scaron;to je ovaj hrvatski narod ovdje &quot;na predzi&#273;u&quot; &#269;ekao trinaest stolje&#263;a da Katoli&#269;ka Crkva proglasi nekoga Hrvata svecem. 

	I da nije bilo Ivana Pavla II sigurno da kardinal Stepinac nikada ne bi bio niti beatificiran, &amp;scaron;to se pokazalo jer ima daleko svetijih iz agresorskih naroda, koji su hrvatskim dr&#382;avnicima odsijecali glave. I &amp;scaron;to je jo&amp;scaron; naj&#382;alosnije u ove crkvene imovinske podvale umije&amp;scaron;ao se i urednik Glasa Koncila koji podr&#382;ava Bozani&#263;evo klevetanje. Tko dijeli hrvatski katoli&#269;ki narod, ako ga ne dijeli, od svojega dolaska na &#269;elno mjesto Zagreba&#269;ke biskupije, ovaj nadbiskup Bozani&#263;.</description>
      <dc:subject>Kolumna</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-16T15:51:21+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>NAFTNI DERIVATI: Bez promjene cijena &#45; 10. 8. 2011.</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/naftni-derivati-bez-promjene-cijena-10.-8.-2011/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/naftni-derivati-bez-promjene-cijena-10.-8.-2011/#When:11:33:10Z</guid>
      <description>Kako se formira maloprodajna cijena goriva u Hrvatskoj? Ministarstvo gospodarstva svaki drugi ponedjeljak obra&#269;unava i objavljuje najvi&amp;scaron;e dopu&amp;scaron;tene maloprodajne cijene pojedinih naftnih derivata. Ta razina cijena je na snazi dva tjedna. Tijekom tog razdoblja naftne kompanije koje imaju maloprodaju na prostoru Hrvatske imaju obvezu &quot;primijeniti maloprodajnu cijenu koja je jednaka ili ni&#382;a od cijene koju je objavilo Ministarstvo&quot;. Istodobno, u tom razdoblju mogu se mijenjati cijene istog derivata, no o tomr javost (potro&amp;scaron;a&#269;i) moraju pravodobno biti izvje&amp;scaron;&#263;eni.

	Izuze&#263;e od tih pravila vrijedi za trgovce naftim derivatima koje imaju benzinske postaje na autocestama ili na postajama na morskoj obali koje imaju mogu&#263;nost izravne opskrbe plovila gorivom. Oni imaju pravo slobodno odre&#273;ivati cijene naftnih derivata na tim postajama, osim za plavi dizel koji je izuzet od slobodnog formiranja cijene.

	Ministarstvo gospodarstva &#45;  Najvi&amp;scaron;a razina maloprodajne cijene 

	za razdoblje: 9. &#45; 22. kolovoza 2011.

	&amp;nbsp;

	
		
			
				Tip goriva
			
				cijena
		
		
			
				MB Eurosuper BS 95
			
				9,94 kn/l
		
		
			
				MB Eurosuper BS 98
			
				10,25 kn/l
		
		
			
				MB Eurosuper BS 100
			
				10,45 kn/l
		
		
			
				Dizelsko gorivo EURODIESEL BS
			
				9,24 kn/l
		
		
			
				Dizelsko gorivo DIESEL
			
				8,86 kn/l
		
		
			
				Plinsko ulje, LU EL EURO
			
				6,65 kn/l
		
		
			
				Plinsko ulje, LU EL
			
				6,44 kn/l
		
		
			
				Plavi DIESEL
			
				5,66 kn/l
		
	


	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Cijene goriva INA benzinske postaje:

	

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	
		
			
				Tip goriva
			
				cijena
		
		
			
				INA Eurosuper BS 95
			
				9,89 kn/l
		
		
			
				INA Eurosuper BS 95 Class
			
				9,94 kn/l
		
		
			
				INA Eurosuper BS 98
			
				10,25 kn/l
		
		
			
				INA Eurodizel BS
			
				9,19 kn/l
		
		
			
				INA Eurodizel BS Class
			
				9,24 kn/l
		
		
			
				INA Dizel
			
				8,86 kn/l
		
		
			
				INA Dizel Plavi
			
				5,66 kn/l
		
		
			
				Lo&#382;ivo ulje ekstra lako
			
				6,44 kn/l
		
		
			
				INA Autoplin
			
				4,98 kn/l
		
		
			
				INA Autoplin na postajama &#45; autoceste
			
				5,12 kn/l
		
	


	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Cijene goriva TIFON benzinske postaje:

	&amp;nbsp;

	

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	
		
			
				Tip goriva
			
				cijena
		
		
			
				MB CLASS euroSUPER 95 BS
			
				9,94 kn/l
		
		
			
				MB CLASS euroSUPER 98+ BS
			
				10,25 kn/l
		
		
			
				DG CLASS euroDIZEL BS
			
				9,24 kn/l
		
		
			
				DG EURODIZEL BS
			
				9,20 kn/l
		
		
			
				&amp;nbsp;
			
				kn/l
		
	


	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Cijene goriva TIFON benzinske postaje na autocestama:

	&amp;nbsp;

	
		
			
				Tip goriva
			
				cijena
		
		
			
				MB CLASS euroSUPER 95 BS
			
				9,99 kn/l
		
		
			
				MB CLASS euroSUPER 98+ BS
			
				10,30 kn/l
		
		
			
				DG CLASS euroDIZEL BS
			
				9,29 kn/l
		
		
			
				DG EURODIZEL BS
			
				9,22 kn/l
		
	


	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Cijene goriva PETROL benzinske postaje:

	

	&amp;nbsp;

	
		
			
				Tip goriva
			
				cijena
		
		
			
				Eurosuper BS 98
			
				10,250 kn/l
		
		
			
				Eurosuper BS 95
			
				9,940 kn/l
		
		
			
				Eurodiesel BS
			
				9,230 kn/l
		
		
			
				Autoplin
			
				4,980 kn/l
		
	


	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Sukladno Pravilniku o utvr&#273;ivanju cijena ukapljenog naftnog plina, &#269;lanak 7., prodajna cijena UNP za Otto motore na benzinskim crpkama koje se nalaze na autocestama izme&#273;u naplatnih ku&#263;ica formira se slobodno.

	Cijene goriva LUKOIL benzinske postaje:

	

	&amp;nbsp;

	
		
			
				Tip goriva
			
				cijena
		
		
			
				EUROSUPER 98 BS
			
				10,25 kn/l
		
		
			
				EUROSUPER 95 BS
			
				9,94 kn/l
		
		
			
				EURODIESEL BS
			
				9,17 kn/l
		
		
			
				LO&#381; ULJE
			
				6,36 kn/l
		
		
			
				AUTOPLIN
			
				4,98 kn/l
		
	


	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Cijene goriva OMV benzinske postaje: 

	

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	
		
			
				Tip goriva
			
				cijena
		
		
			
				Eurodiesel BS MaxxMotion
			
				9,240 kn/l
		
		
			
				Eurodiesel BS
			
				9,190 kn/l
		
		
			
				Eurosuper 95 BS MaxxMotion
			
				9,940 kn/l
		
		
			
				Eurosuper 100 BS MaxxMotion
			
				10,450 kn/l
		
		
			
				Autoplin
			
				kn/l
		
		
			
				datum: 26.07.2011.
			
				&amp;nbsp;
		
	


	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Cijene goriva CRO BENZ benzinske postaje: 

	

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	
		
			
				Tip goriva
			
				cijena
		
		
			
				BMB EURO BS 95
			
				9,61 kn/l
		
		
			
				EUROSUPER 98 BS
			
				9,90 kn/l
		
		
			
				EURO DG BS
			
				9,07 kn
		
		
			
				EURO DG BS ECTO
			
				9,07 kn/l
		
		
			
				LUEL
			
				6,27 kn/l
		
	


	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	
	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Barometar cijena</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-11T11:33:10+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Pet skrivenih zamki za va&#353; nov&#269;anik</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/pet-skrivenih-zamki-za-vas-novcanik/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/pet-skrivenih-zamki-za-vas-novcanik/#When:09:22:56Z</guid>
      <description>1. Kupnja na veliko

	Iako uglavnom preporu&#269;amo kupnju na veliko, ona je u nekim slu&#269;ajevima iznimno skupa i nepotrebna. Najbolji primjer su lijekovi &amp;ndash; da li vam je zaista potrebna bo&#269;ica sa 200 tableta koje ne&#263;e sti&#263;i popiti, a da im ne pro&#273;e rok trajanja. Treba li vam onda najve&#263;e pakiranje?

	2. Neracionalna odanost brendu 

	Zapitate li se ikada koliko ko&amp;scaron;ta va&amp;scaron;a odanost? Jedna je vrsta odanosti va&amp;scaron;em poslodavcu koji vam je dao posao kad ste ga najvi&amp;scaron;e trebali, no sasvim je druga vrsta odanost skupom proizvodu kojeg kupujete samo zato jer ste naviknuti. Ne dopustite va&amp;scaron;oj odanosti da postane isprika za lijenosti. Novi proizvodi, usluge i kompanije stalno se pojavljuju, a eksperimentiranje s njima mo&#382;e biti zabavno i u&#269;inkovito pogotovo kad prona&#273;ete jeftine alternative.

	3. Mi&amp;scaron;ljenje da &#263;e vas potro&amp;scaron;nja uskoro natjerati na &amp;scaron;tednju 

	Oti&amp;scaron;li ste preko svakog razumnog limita samo zato jer se nadate da &#263;ete se tako natjerati na prestanak potro&amp;scaron;nje? Grdno ste se prevarili. Naime, &#269;im vi&amp;scaron;e tro&amp;scaron;ite i kupujete vi&amp;scaron;e &#382;elite posjedovati, &amp;scaron;to nas vodi do idu&#263;eg skrivenog tro&amp;scaron;ka.

	4. Dru&#382;ite se s ljudima koji su materijalisti 

	Ako ste okru&#382;eni materijalistima koji vam nabijaju dodatan pritisak i zbog kojih mislite da ne&amp;scaron;to morate imati, va&amp;scaron;i planovi &amp;scaron;tednje uglavnom &#263;e propasti. &#268;ini se nerazumnim imati prijatelje na osnovi potro&amp;scaron;a&#269;kih navika, no ako djeca ne smiju ulaziti u lo&amp;scaron;e dru&amp;scaron;tvo ne morate niti vi.

	&amp;nbsp;

	5. Previ&amp;scaron;e cijenite svoje vrijeme 

	&#268;esti argumenti za nekori&amp;scaron;tenje neke prilike su neki deseti zadaci koji dolaze uz nju, koji nisu vrijedni va&amp;scaron;eg vremena. Pravo je pitanje koliko va&amp;scaron;e vrijeme zaista vrijedi, no ne treba puno matematike kako bi se zaklju&#269;ilo da je bolje ulo&#382;iti svoje vrijeme u neki alternativni projekt koji vam nije glavni izvor prihoda, nego sjediti u kafi&#263;u i tro&amp;scaron;iti novac. I mala financijska nagrada bolja je od dana provedenog pred televizorom.</description>
      <dc:subject>Osobne financije</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-10T09:22:56+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>EURO(T)ROPA: U stupicu se upada gre&#353;kom, a ne svojom voljom</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/urotropa-u-stupicu-se-upada-greskom-a-ne-svojom-voljom/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/urotropa-u-stupicu-se-upada-greskom-a-ne-svojom-voljom/#When:11:34:35Z</guid>
      <description>Novine, elektronski mediji, dru&amp;scaron;tvene mre&#382;e, kuloari.. cijela Hrvatska, zna da smo u dubokoj krizi, sve bruji saznanjem da Hrvatskom upravljaju nesposobni, neodgovorni, i za budu&#263;nost Hrvatske nezainteresirani ljudi. Takvi su oni koji trenutno vladaju, a jednaka im je konkurencija, takozvana oporba. Ni jedni ni drugi nemaju rije&amp;scaron;ena, nemaju viziju, nemaju strategiju koja bi hrvatskom &#269;ovjeku donijela dostojan &#382;ivot. Njihov je jedini &amp;bdquo;strate&amp;scaron;ki cilj&amp;ldquo; odre&#269;i se zemlje koja im je predana na brigu, a osobni plan je s tom &amp;bdquo;poslovnom transakcijom&amp;ldquo; za&amp;scaron;titi se od odgovornosti za ogromne &amp;scaron;tete koje su nanijeli. Ti ljudi ne znaju &amp;scaron;to je odgovornost prema svojem narodu, prema ljudma koji su im ukazali povjerenje, prema zemlji koja ih othranila. Iz svakog nastupa prepoznaje se prijezir prema rije&#269;ima povjerenje i odgovornost, a osje&#263;a bolesna ovisnost o vladanju i upravljanju tu&#273;im sudbinama. Izopa&#269;en odnos prema Domovini i obvezi koju su preuzeli doveo je Hrvatsku u moralno, gospodarski i politi&#269;ki nakaradno stanje kakvo imamo danas.
	
	Hrvatska je zemlja najve&#263;eg potencijala u Europi, to nema sumnje. Govore da smo mala zemlja, a ja bih rekao optimalno velika za skladan su&#382;ivot ljudi koji u&#382;ivaju u tome da su njezini stanovnici. Hrvatska je zemlja raznolikosti, zemlja velikog prirodnog bogatsva, prepoznatljivog kulturolo&amp;scaron;kog identiteta. Zemlja inteligentnih, snala&#382;ljivih i vrijednih ljudi, zemlja vrhunskih sporta&amp;scaron;a, &#269;uvenih znanstvenika, dobrih i stegovnih vojnika, a kad treba zemlja neustra&amp;scaron;ivih ratnika. Hrvatski geostrategijski polo&#382;aj je potencijal kakav nema niti jedna europska zemlja i ve&#263; samo na toj bi se &#269;injenici mogao graditi sna&#382;an gospodarski zamah. Izuzetan poljoprivredni, ribarski, turisti&#269;ki, a prije svega intelektualni potencijal moraju biti zama&amp;scaron;njaci uspje&amp;scaron;nog gospodarstva. Hrvatska je zemlja stvorena za lijep &#382;ivot.
	
	Umjesto da povjerenje koje im je ukazano, opravdaju odgovornim, poniznim i predanim radom i pona&amp;scaron;aju se kao zastupnici nas koji ba&amp;scaron;tinimo ovu prelijepu zemlju, te interesne grupe ta&amp;scaron;tinom opijenih ljudi, iz dana u dan sve ju vi&amp;scaron;e uni&amp;scaron;tavaju. Plan im je, prije poku&amp;scaron;aja kona&#269;ne predaje i potpisa ugovora o primopredaji, koji nazivaju sporazumom, stvoriti dojam da nismo sposobni i dostojni biti odgovorni gospodari svoje sudbine i dr&#382;ave. Orkestriranim porukama, koje dolaze iz svih parlamentarnih stranaka, poku&amp;scaron;ava se stvoriti sliku o tome kako je sve ve&#263; izgubljeno. Plasira se teza da je &amp;scaron;ansa za stvaranje Hrvatske izgubljena i da je odluka o predaju sudbine u ruke onik koji su krizu kreirali i pokrenuli gotova stvar. Orkestrom upravlja nevidljiva ruka, koja se nesumljivo nalazi negde u Eu, toj bankarsko birokratsko interesnoj tvorevini u rasulu. Tvorevini koja je kreirala i pokrenula veliku svjetsku krizu, putem koje poku&amp;scaron;ava pokriti svoj stvarni tiranski, kolonialisti&#269;ki protuljudsi karakter i naum. Nakaradni orkestar Eufori&#269;nog zbora sastavljen je upravo od krivaca za ovo te&amp;scaron;ko stanje u na&amp;scaron;oj Hrvatskoj. Koncert je prije desetak godina zapo&#269;eo s laganom uvertirom milozvu&#269;nim odama Europskoj uniji, propustili su na vrhuncu svoje obmane uvu&#269;i nas u tu tvorevinu zajedno s Rumunjskom, Bugarskom i drugim &#382;rtvama lukavo postavljene stupice. Danas se iz grla izdajni&#269;kog zbora ori dernjava, s kojom o&#269;ajni&#269;ki poku&amp;scaron;avaju nadja&#269;ati zdrav razum bira&#269;a koji &#263;e za koji mjesec odlu&#269;ivati o njihovoj sudbini.
	
	Najve&#263;e prijevare rade se na na&#269;in da u svakoj la&#382;i doda dio istine. U ovom slu&#269;aju istina je da smo u velikoj krizi, a pre&amp;scaron;u&#263;uje se da su nas u nju uveli i kroz nju vode njezini kreatori. Upravo oni poku&amp;scaron;avaju stvoriti sliku bezizlaznosti, iza koje su nam postavili zamku rje&amp;scaron;enja u predaji na&amp;scaron;e budu&#263;nosti u ruke Eubirokratskih &#269;inovni&#269;kih struktura. Iza tih Eubirokratskih marioneta stoje gramzljive ruke bankara i korporativnih uprava, koje zahvaljuju&#263;i poltronskoj politici &amp;bdquo;politi&#269;kih elita&amp;ldquo; pletu mre&#382;u oko na&amp;scaron;e, jo&amp;scaron; uvijek suverene Hrvatske. Hrvatska je jako devastirana, moralno, politi&#269;ki, gospodarski obezgavljena i dovedena do samog ruba provalije. Upravo oni koji su nas doveli u to stanje sada uzvikuju &amp;bdquo;sko&#269;i! u provaliju&amp;ldquo;, &amp;bdquo;nema alternative!&amp;ldquo;, &amp;bdquo;zaokru&#382;i opet moje ime na listi&#263;u, a zatim i Eu na referendumu!&amp;ldquo;. &amp;bdquo;Mo&#382;da nismo idealni, ali smo nezamijenjivi.&amp;ldquo;, ustvr&#273;uju oni samozadovoljno, a duboko u njima krije se strah. Strah od istine, strah od realnosti, strah o skoroj odluci o njihovoj sudbini. U svojim retori&#269;kim spinovima koriste se jo&amp;scaron; jednom obmanom i trikom. Plasira se tvrdnja o tome da smo se u ovo stanje doveli sami i svojom voljom i da smo si zapravo sami krivi. To nije tako, nisu oni na&amp;scaron;a volja, oni su na&amp;scaron;a odluka, pogre&amp;scaron;na odluka. Odluke su bila pogre&amp;scaron;na, a pogre&amp;scaron;ka je nastala kao posljedica manipulacija i la&#382;i kojima su nas izlagali. Analogijom njihovog tuma&#269;enja stvarnosti &#382;rtva u stupicu upada svojom voljom, a ne svojom pogre&amp;scaron;nom odlukom.
	
	Put za ozdavljenje nacije i rje&amp;scaron;avanje ogromnog problema koji je nastao na&amp;scaron;om zajedni&#269;ko pogre&amp;scaron;kom je jednostavan, a jednostavna rje&amp;scaron;enja su najbolja. Prvo moramo prepoznati uzroke i krivca ovakvog stanja, a to smo prepoznali. Uzrok treba odstraniti, a krivce kazniti. Zvu&#269;i naivno i populisti&#269;ki, no obra&#269;un s korupcijom je va&#382;an zadatak i nu&#382;an za uspostavu kvalitetne i odgovorne vlasti. U kona&#269;ni obra&#269;un treba krenuti od smrdljive glave, bolje re&#269;eno glava vi&amp;scaron;egavatog &#269;udovi&amp;scaron;ta hrvatske politi&#269;ke scene, svih stranaka koje su nas dovele do ovog stanja. Bitku treba nastaviti istragama o odgovornosti za poteze i odluke, bile one donesene svjesno ili kao posljedica nestru&#269;nosti, nemara, neodgovornog i neovla&amp;scaron;tenog postupanja. Oho... pa to je novost! Da, to je velika novost koju moramo ugraditi u novi kodeks pona&amp;scaron;anja, u ustav i zakone.. odgovornost i kazna su ko&#269;nica koje &#263;e na&amp;scaron;e zastupnike onemogu&#269;iti da se pretvore u bezobzirne, pohlepne zvijeri u trenutku kada se dograbe mandata koji su od nas prijevarom oteli.
	
	Kako &#263;emo to u&#269;initi? Staviti &#263;emo to kao standard pona&amp;scaron;anja i kao uvijet pred sve one koji &#382;ele dobiti na&amp;scaron;e povjerenje. Iza&#263;i &#263;emo na izbore i zaokru&#382;iti samo one koji mogu biti vjerodostojni u obe&#263;anju da &#263;e nas zastupati i ne&#263;e iznevjeriti obe&#263;anja dana tijekom predizbornih kampanja. Svi drugi ne zaslu&#382;uju povjerenje, ve&#263; prijezir. Mi smo ti koji odlu&#269;ujemo o na&amp;scaron;oj budu&#263;nosti, a ne oni. Mi izlazimo na izbore i iza&#263;i &#263;emo na referendum. Moramo prepoznati prijevaru i razlikovati istinu i la&#382;, &#269;asne ljude i prevarante. Moramo sebe, na&amp;scaron;u djecu i generacije koje dolaze za&amp;scaron;titi od organizirane prijevare kojoj smo svjedoci. To nam je du&#382;nost i imamo privilegiju da o tome odlu&#269;ujemo. Nemamo privilegiju &amp;scaron;utiti, praviti se da to ne vidimo, prepustiti odluku njihovim partijskim glasa&#269;kim ma&amp;scaron;inama. Sudbina Hrvatske je u na&amp;scaron;im rukama, ne zaboravite to ni u jednom trenutku, a posebno na dan izlaska na izbore i referendum koji nakon izbora slijedi.</description>
      <dc:subject>Pogled s prozora</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-09T11:34:35+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>&#381;eljko Sa&#269;i&#263;: Osvrt povodom 16. obljetnice izvo&#273;enja vojno&#45;redarstvene operacije</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zeljko-sacic-osvrt-povodom-16.-obljetnice-izvodenja-vojno-redarstvene-/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zeljko-sacic-osvrt-povodom-16.-obljetnice-izvodenja-vojno-redarstvene-/#When:14:15:31Z</guid>
      <description>VRO &amp;ldquo;Oluja&amp;rdquo; se mora sagledavati u kontekstu tada&amp;scaron;njih geopoliti&#269;kih, me&#273;unarodno i nacionalno&#45;sigurnosnih procesa. Posebnu pozornost moramo posvetiti doga&#273;ajima koji su joj prethodili, a to su, prije svega gu&amp;scaron;enje i ru&amp;scaron;enje suverenosti, neovisnosti i samostalnosti hrvatske dr&#382;ave i demokratski izabrane hrvatske vlasti, te osporavanje nacionalne slobode hrvatskom narodu. Ta zlo&#269;instva su izazvala ogromne ljudske &#382;rtve i patnje, &#269;etverogodi&amp;scaron;nju prognani&#269;ku i gospodarsku agoniju izazvanu brutalnom agresijom i okupacijom hrvatskog teritorija te presijecanjem glavnih komunikacija izme&#273;u sjevernog i ju&#382;nog dijela na&amp;scaron;e dr&#382;ave.

	
	
	Svima nama, sudionicima tih zbivanja, jo&amp;scaron; su svje&#382;a sje&#263;anja na te stravi&#269;ne &#269;injenice, ponajprije da je neprijateljskim i agresorskim djelovanjem JNA, Srbije, Crne Gore i pobunjeni&#269;kih srpskih paravojnih postrojbi na podru&#269;ju na&amp;scaron;e dr&#382;ave od 1991. godine do &amp;ldquo;Oluje&amp;rdquo; ubijeno vi&amp;scaron;e od 11 tisu&#263;a &#382;rtava, najve&#263;im dijelom Hrvata, ali i drugih gra&#273;ana nesrpske nacionalnosti, otkriveno je 147 masovnih grobnica sa 3433 bestijalno, najokrutnije ubijenih ljudi. Pored masovnih, otkriveno je i 1200 pojedina&#269;nih grobnica sa &#382;rtvama srpskih agresorskih postrojbi, a jo&amp;scaron; uvijek tragamo za 999 osoba nestalih tijekom Domovinskog rata. &#268;ak 30.000 osoba je zavr&amp;scaron;ilo u srpskim koncetracijskim logorima, vi&amp;scaron;e od 3000 &#382;ena je sustavno silovano, preko 30.000 osoba je te&#382;e ili lak&amp;scaron;e ranjeno. U pojedinim ratnim razdobljima je u Hrvatskoj bilo vi&amp;scaron;e od 700.000 izbjeglih i proganih osoba, od &#269;ega &#269;ak 402.768 osoba iz BiH, a do kraja lipnja 1994. godine bilo je registrirano 477.422 prognanih i izbjeglih osoba na podru&#269;ju na&amp;scaron;e dr&#382;ave. Tijekom te nesmiljene srpske agresije i okupacije 1/3 na&amp;scaron;eg podru&#269;ja, uni&amp;scaron;teno je 145.000 obiteljskih ku&#263;a i stanova, kao i 1420 sakralnih (uglavnom katoli&#269;kih) objekata, me&#273;u kojima 393 spomenika kulture, te 220 zgrada &amp;scaron;kola, fakulteta, bolnica i drugih ustanova, &amp;scaron;to sve svjedo&#269;i o namjeri velikosrpskih planera, odnosno pobunjenih Srba u Hrvatskoj, da se uz pomo&#263; JNA okupirani teritorij etni&#269;ki o&#269;isti i pripoji tzv. Velikoj Srbiji. Prema relevantnim izvorima, ukupna (izra&#269;unljiva) materijalna &amp;scaron;teta koju je pretrpjelo hrvatsko gospodarstvo tijekom Domovinskog rata penje se na 32 milijarde eura.
	
	Legitimnom i oslobodila&#269;kom vojno&#45;redarstvenom operacijom &amp;ldquo;Oluja&amp;rdquo; izborili smo slobodu, obranili dr&#382;avnu neovisnost, suverenost i teritorijalnu cjelovitost (osim u dijelu Isto&#269;ne Slavonije, Baranje, i zapadnog Srijema). &amp;rdquo;Olujom&amp;rdquo; je kona&#269;no slomljena oru&#382;ana pobuna Srba u Hrvatskoj, koja je nakon Memoranduma SANU iz 1986. godine i niza politi&#269;kih i policijsko&#45;vojnih priprema agresora, zapo&#269;ela 1990. godine tzv. &amp;rdquo;balvan revolucijom&amp;rdquo; na kninskom podru&#269;ju. Pobjedom u &amp;ldquo;Oluji&amp;rdquo; hrvatske oru&#382;ane snage onemogu&#263;ile su provedbu velikosrpske ideje i plan srpskih ekstremista o stvaranju jedinstvene, etni&#269;ki o&#269;i&amp;scaron;&#263;ene &amp;ldquo;Velike Srbije&amp;rdquo; na podru&#269;ju biv&amp;scaron;e Jugoslavije, sa planiranom zapadnom granicom na liniji Virovitica&#45;Pakrac&#45;Karlovac&#45;Ogulin&#45;Karlobag. Poraz tih velikosrpskih snaga u &amp;ldquo;Oluji&amp;rdquo;, presudno je utjecao i na svr&amp;scaron;etak rata u susjednoj BiH. No, posljedice velikosrpske agresije i okupacije dijela BiH i danas su vidljive na njenom me&#273;unarodno priznatom dr&#382;avnopravnom podru&#269;ju.
	

	VRO &amp;ldquo;Oluja&amp;rdquo; zapo&#269;ela je 04. 08. 1995. godine u 05,00 sati, a formalnopravno trajala je do 07. 08. 1995. godine, do 18, 00 sati. Pobunjeni&#269;ka srpska paravojska priznala je poraz &#269;inom predaje, dana 08. kolovoza 1995. godine u 19,00 sati kada je u Vidu&amp;scaron;evcu zapovjednik tzv. 21. krajinskog korupusa, pukovnik &#268;edomir Bulat predaju&#263;i se podnio prijavak generalu Hrvatske vojske Petru Stipeti&#263;u, priznaju&#263;i bezuvjetni poraz srpske pobunjeni&#269;ke vojske i neupitnu pobjedu Hrvatske vojske.
	
	Svrha i istnski cilj operacije &amp;ldquo;Oluja&amp;rdquo;, bili su osloba&#273;anje okupiranog hrvatskog podru&#269;ja i uspostava ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske na prostoru koji se pod okupacijom nalazio pune &#269;etiri godine. Tako&#273;er, sredinom srpnja 1995. godine poduzeta je zajedni&#269;ka zlo&#269;ina&#269;ka ofanziva hrvatskih i bosanskih Srba na branitelje biha&#269;ke enklave (koja je bila pod za&amp;scaron;titom UN&#45;a) te je prijetilo ponavljanje u masovnijem i svirepijem obliku srebreni&#269;kog genocida na tom podru&#269;ju. Stoga je, temeljem obveza Republike Hrvatske iz Splitskog sporazuma Tu&#273;man&#45;Izetbegovi&#263; (od 22. srpnja 1995.) o zajedni&#269;koj obrani, VRO &amp;ldquo;Oluja&amp;rdquo;dobila i karakter me&#273;unarodne savezni&#269;ke antiteroristi&#269;ke akcije kojom se zaustavila velikosrpska, agresivna, osvaja&#269;ka i teroristi&#269;ka politika. VRO &amp;ldquo;Oluja&amp;rdquo; bila je odlu&#269;uju&#263;a bitka, i to ne samo za rat u Hrvatskoj, ve&#263; i za zavr&amp;scaron;etak rata u Bosni i Hercegovini. &amp;rdquo;Oluja&amp;rdquo; je Hrvatskoj donijela mir i slobodu, trajno je promijenila odnos snaga u Bosni i Hercegovini, te je sru&amp;scaron;ila mit o snazi, juna&amp;scaron;tvu i nepobjedivosti srpske vojske. Vojno&#45;redarstvena operacija &amp;ldquo;Oluja&amp;rdquo; bila je upravo zbog toga opravdana, nu&#382;na, legitmna, pravedna i oslobodila&#269;ka savezni&#269;ka ratna operacija.
	
	VRO &amp;rdquo;Oluja&amp;rdquo; je pripremljena i provedena uz po&amp;scaron;tivanje svih odredbi me&#273;unarodnog ratnog, humanitarnog i civilnog prava i uz po&amp;scaron;tivanje svih me&#273;unarodnih obveza na&amp;scaron;e zemlje.
	
	Na&#382;alost, unato&#269; nepobitnoj povijesnoj istini da je &amp;bdquo;Oluja&amp;ldquo; bila me&#273;unarodno&#45;pravno legitimna i oslobodila&#269;ka vojno&#45;redarstvena operacija, ta je operacija u optu&#382;nici Ha&amp;scaron;kog tu&#382;iteljstva i u presudi Ha&amp;scaron;kog suda na&amp;scaron;im proslavljenim ratnim zapovjednicima, generalu Anti Gotovini i generalu Mladenu Marka&#269;u, okvalificirana kao &amp;ldquo;udru&#382;eni zlo&#269;ina&#269;ki pothvat&amp;rdquo;, koji je predvodio prvi hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik OS RH, dr. Franjo Tu&#273;man. Sve to uz pre&amp;scaron;utno suglasje, kao posljedice nesposobnosti, kukavi&#269;luka, dodvorni&amp;scaron;tva i izdaje na&amp;scaron;ih nacionalnih interesa od strane na&amp;scaron;ih Vlada (Ra&#269;anove, Sanaderove, ali i aktualne Vlade), te hrvatske policije i hrvatskog dr&#382;avnog odvjetni&amp;scaron;tva na &#269;elu s Mladenom Baji&#263;em (sjetimo se samo njihove farse s tzv. topni&#269;kim dnevnicima i &amp;bdquo;brijunskim transkriptima&amp;ldquo;). &#268;lanovi tog &amp;ldquo;udru&#382;enog zlo&#269;ina&#269;kog pothvata&amp;rdquo; su izrijekom spomenuti, znani i neznani sudionici operacije &amp;ldquo;Oluja&amp;rdquo;, dakle, najmanje nas 210 000 hrvatskih branitelja. Prema obrazlo&#382;enju te skandalozne i tragi&#269;ne prvostupanjske ha&amp;scaron;ke presude, svrha i cilj poduzimanje VRO &amp;ldquo;Oluja&amp;rdquo; nije bio (samo) osloba&#273;anje Republike Hrvatske od velikosrpske okupacije i sustavnog paravojnog terora, ve&#263; i &amp;ldquo;provo&#273;enje projekta etni&#269;kog &#269;i&amp;scaron;&#263;enja te deportacija i prisilno raseljavanje srpskog stanovni&amp;scaron;tva Krajine&amp;rdquo;.
	

	Stoga mi, hrvatski branitelji, hrvatski gra&#273;ani, &#269;asni, hrabri i dostojanstveni sudionici pobjedni&#269;ke, legitimne i osloboditeljske VRO &amp;ldquo;OLUJA&amp;rdquo;, najodlu&#269;nije i najo&amp;scaron;trije odbacujemo sve uvrede i la&#382;i izre&#269;ene u toj provostupanjskoj tendencioznoj, politi&#269;ki, a ne &#269;injeni&#269;nopravno fundiranoj presudi ha&amp;scaron;kog suda i poru&#269;ujemo na&amp;scaron;im &amp;ldquo;izgubljenim&amp;rdquo;, nesposobnim i prestra&amp;scaron;enim politi&#269;arima, kao i privilegiranim i nestru&#269;nim dr&#382;avnim slu&#382;benicima i ha&amp;scaron;kom sudu, DA NIKAD NISMO BILI, NITI JESMO, PRIPADNICI ZLO&#268;INA&#268;KE ORGANIZACIJE, VE&#262; SMO BILI I OSTALI HRABRI I ODLU&#268;NI BRANITELJI SLOBODE SVOJEG NARODA TE NEOVISNOSTI I CJELOVITOSTI DR&#381;AVE HRVATSKE. 

	&amp;nbsp;

	
	
		&#381;eljko Sa&#269;i&#263; i Franjo Tu&#273;man


	
	Danas &#269;itam tekst i ne mogu vjerovati da su se neke re&#269;enice na&amp;scaron;le u Deklaraciji o &amp;ldquo;Oluji&amp;rdquo;, donesene u Hrvatskom saboru dana 30. lipnja 2006. godine u &#269;ijem je sadr&#382;aju i ovo izre&#269;eno, citiram:
	&#45;&amp;ldquo;izra&#382;avaju&#263;i duboku i trajnu zahvalnost i po&amp;scaron;tovanje prema svakom i svim sudionicima Domovinskog rata, bez &#269;ije odlu&#269;nosti, ljubavi, juna&amp;scaron;tva, patnje i &#382;rtve Republika Hrvatska ne bi bila slobodna, suverena i cjelovita dr&#382;ava.&amp;rdquo;
	&#45;&amp;ldquo;upu&#263;uju&#263;i posebne izraze trajne zahvalnosti i po&amp;scaron;tovanja &#269;lanovima obitelji i prijateljima svih poginulih za hrvatsku slobodu te svakom i svim pre&#382;ivjelim ranjenim, invalidnim, i bolesnim hrvatskim ratnicima,&amp;rdquo;
	&amp;ldquo;Mi, zastupnice i zastupnici Hrvatskog sabora donosimo DEKLARACIJU O OLUJI.&amp;rdquo;
	... kako je to lijepo sro&#269;eno, a u stvarnosti, ... veliko ni&amp;scaron;ta, prazna fraza, rugalica, re&#269;enice pune licemjerja i la&#382;i.
	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Tragi&#269;no, normalnom hrvatskom &#269;ovjeku neshvatljivo i duboko poni&#382;avaju&#263;e. Osobito nakon nedavnog zatvaranja tzv. Poglavlja 23 radi pristupa EU, u sklopu kojeg se &amp;ldquo;na&amp;scaron;e&amp;rdquo; dr&#382;avno i politi&#269;ko vodstvo obvezalo na dodatnu kriminalizaciju hrvatskih branitelja, ali i na kolektivni zaborav &amp;ndash;amneziju zlo&#269;ina, te na dodatnu amnestiju na&amp;scaron;ih krvnika i agresora u ime &amp;bdquo;nacionalne pomirbe&amp;ldquo;.
	&amp;rdquo;Na&amp;scaron;a&amp;rdquo; Vlada se tada obvezala sa svojom &amp;bdquo;Akcijskim planom za kazneni progon po&#269;initelja ratnih zlo&#269;ina&amp;ldquo; na kazneni progon vi&amp;scaron;e stotina, ali, samo, hrvatskih branitelja i to uglavnom po tzv. zapovjednoj odgovornosti (koja uop&#263;e u to ratno vrijeme nije ni bila propisana na&amp;scaron;im kaznenim zakonima). Dakle, na dodatna uhi&#263;enja i su&#273;enja vi&amp;scaron;e stotina hrvatskih branitelja i ratnih zapovjednika, i to pred tzv. specijaliziranim (&#269;itaj;prijekim) sudovima za ratne zlo&#269;ine u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci, s reduciranim ustavnim pravima te diskriminacijom hrvatskih okrivljenika u tim postupcima, kao i brutalno strogim, poni&#382;avaju&#263;im, neciviliziranim pritvorskim uvjetima.
	Posljedice tog izdajni&#269;kog, protuustavnog, protubraniteljskog i protuhrvatskog &#269;ina ve&#263; smo imali prilike do&#382;ivjeti i vidjeti proteklih mjeseci.
	

	Tragi&#269;na i (ne?) namjerno isprovocirana smrt pobjedni&#269;kog i hrabrog hrvatskog generala &#272;ure Brodarca u osje&#269;kom pritvoru, daleko od svoje obitelji i prijatelja, ostaje na savjesti svakom od nas. Svakom koji je svojom politi&#269;kom neaktivno&amp;scaron;&#263;u, nezainteresirano&amp;scaron;&#263;u, ravnodu&amp;scaron;no&amp;scaron;&#263;u, nemije&amp;scaron;anjem, posredno ili neposredno dopustio &amp;ldquo;na&amp;scaron;im&amp;rdquo; politi&#269;arima i raznoraznim dr&#382;avnim du&#382;nosnicima te &amp;rdquo;provoditeljima&amp;rdquo;zakona, da u proteklom vremenu u na&amp;scaron;oj Domovini kr&amp;scaron;e&#263;i temeljna ustavna prava, provode takvu protubraniteljsku i protuhrvatsku politiku.
	
	Dolazi vrijeme parlamentarnih izbora, ... razmislite, odlu&#269;ite, ho&#263;ete li opet izabrati, podr&#382;avati i tolerirati vlast kojoj su hrvatski branitelji i heroji Domovinskog rata samo prikladan ukras, dekor u prigodi polaganja vijenaca u povodu pojedinih obljetnica bitaka iz Domovinskog rata. U stvarnosti, tim politi&#269;arima su istinski i politi&#269;ki nekorumpirani hrvatski branitelji vi&amp;scaron;ak, balast koji im ote&#382;ava autisti&#269;no vladanje i guranje Hrvatske u EU. Iznimno, i ti branitelji mogu biti od koristi, ali isklju&#269;ivo kao &amp;bdquo;moneta za potkusurivanje&amp;ldquo; i ubrzavanje procesa pristupa EU (slu&#269;aj generala Ante Gotovine, Mladena Marka&#269;a i mnogih drugih) ili kao zalog &amp;bdquo;dobrosusjedskih&amp;ldquo; odnosa sa Srbijom (kao u slu&#269;aju Purde, Mari&#263;a, Tromblona i drugih vukovarskih heroja).
	
	Onima pak koji su se usudili javno istaknuti svoj politi&#269;ki stav, ki&#269;mu i dostojanstvo, &#269;ak je i aktualna predsjednica Vlade javno zaprijetila, kako im je ONA &amp;ldquo;osigurala (nezaslu&#382;eno) respektabilne mirovine&amp;rdquo;!!?? Dakle, po njenom tuma&#269;enju svi mi hrabri, sloboduljubivi, slobodnomisle&#263;i i pravdoljubivi gra&#273;ani i istinski hrvatski branitelji moramo &amp;scaron;utjeti, trebamo biti na dru&amp;scaron;tvenoj margini, ne bismo smjeli ukazivati na nepravde, izdaju nacionalnih interesa i druge povijesne prevare, naprotiv, trebali bismo odobravati &amp;bdquo;podobnu&amp;ldquo; (&#269;itaj; protuhrvatsku) politiku. ... Sapienti sat!

	&amp;nbsp;

	Za bolju Hrvatsku! 

	&amp;nbsp;

	mr. sci. &#381;eljko Sa&#269;i&#263;, general u miru&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Kolumna</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-04T14:15:31+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Kosor poziva: Okupite se oko prosperiteta i razvitka Hrvatske</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/kosor-poziva-okupite-se-oko-prosperiteta-i-razvitka-hrvatske/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/kosor-poziva-okupite-se-oko-prosperiteta-i-razvitka-hrvatske/#When:13:40:31Z</guid>
      <description>Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor danas je u Kninu uo&#269;i proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja otvorila gospodarski forum &#39;Europska unija &#45; iskoristimo priliku za Hrvatsku&#39;, pri &#269;emu je istaknula kako ulazak Hrvatske u Europsku uniju (EU) otvara nove perspektive hrvatskome gospodarstvu.

	&#45; Ulaskom u EU gospodarske perspektive Hrvatske su jako dobre. Vjerujem da &#263;emo idu&#263;ih godina bilje&#382;iti gospodarski rast i uspjehe te &#263;e to biti prilika da takve rezultate svake godine rezimiramo na forumu ovdje u Kninu &#45; rekla je premijerka Kosor, dodaju&#263;i kako je zavr&amp;scaron;etak pregovora s EU&#45;om potkraj lipnja ove godine pozitivan i za hrvatsko gospodarstvo. Tako&#273;er je najavila da &#263;e gospodarski forum u Kninu postati tradicionalnim.

	Premijerka Kosor na orvorenju Gospodarskog foruma u Kninu pozvala je sve u Hrvatskoj da se, kako je rekla, bez obzira na mnoge razlike, okupe oko onoga &amp;scaron;to nam je zajedni&#269;ko, a to je prosperitet i razvitak Hrvatske.

	&#45; Svi koji imaju ideje trebaju sjesti za isti stol i treba okupljati sve ljude koji mogu dati svoj doprinos razvoju Hrvatske &#45; dodala je.

	Istaknula je kako, unato&#269; tome &amp;scaron;to je ovo izborna godina, &#39;do zadnjeg trenutka, do raspisivanja izbora trebamo ja&#269;ati gospodarstvo i gospodarske temelje za razdoblje&#39; kad Hrvatska 1. srpnja 2013. postane &#269;lanica EU&#45;a.

	U tijeku je ostvarivanje projekta gospodarskog razvitka Hrvatske u koji je ulo&#382;eno 14 milijarda eura, &amp;scaron;to se, po njezinim rije&#269;ima, ne vidi dovoljno u javnosti te bi, dodala je, i to mogla biti tema za jednu raspravu.

	Istaknula je kako je u zadnje dvije godine u pregovorima s EU&#45;om uklonjeno mnogo prepreka.

	&#45; Iza nas su dvije te&amp;scaron;ke godine, imali smo 400 mjerila za otvoriti i zatvoriti pregovore s EU&#45;om, deblokirali smo pregovore i rije&amp;scaron;ili spor sa Slovenijom, &amp;scaron;to je tako&#273;er va&#382;no za na&amp;scaron;e gospodarstvo, jer se nakon toga pove&#263;ao dolazak slovenskih turista u Hrvatsku &#45; rekla je premijerka Kosor.

	Kao najte&#382;a dva pregovara&#269;ka poglavlja istaknula je 8. poglavlje &#45; brodogradnju i 23. poglavlje &#45; pravosu&#273;e i ljudska prava.

	Hrvatski mediteranski prostor je iznimno va&#382;na prednost

	&#45; U pregovore s EU&#45;om smo ulo&#382;ili iznimno puno rada. Nakon osamostaljenja Hrvatske prije 20 godina to je na&amp;scaron; najve&#263;i projekt &#45; rekla je predsjednica vlade i ponovila kako po&#269;etkom ove godine mnogi nisu vjerovali da &#263;emo zavr&amp;scaron;ti pregovore.

	&#45; Osmo poglavlje mo&#382;e nam poslu&#382;iti za iskustvo jer smo pitanje brodogradnje trebali po&#269;eti rje&amp;scaron;avati ranije, ali nismo, pa smo to intezivirali u zadnje dvije godine &#45; istaknula je.

	Posebice je istaknula va&#382;nost Knina za Hrvatsku samostalnost i pritom podsjetila na prizor kada je prije 20 godina na kninskoj tvr&#273;avi predsjednik Franjo Tu&#273;man digao hrvatsku zastavu.

	Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vido&amp;scaron;evi&#263; rekao je na otvorenju gospodarskog foruma kako je najve&#263;i kapital Hrvatske pri ulasku u Europsku uniju njezin geopoliti&#269;ki polo&#382;aj koji treba iskoristiti kao svoju priliku jer je Europska unija u problemima.

	&#45; Hrvatska, koja &#269;ini jedan posto ukupnog stanovni&amp;scaron;tva Europe, obuhva&#263;a sedam posto mediteranskog prostora, &amp;scaron;to je iznimno va&#382;na prednost &#45; rekao je Vido&amp;scaron;evi&#263; i dodao da je Europska unija &#39;pred velikim previranjima i da ima monetarnu uniju, ali nema fiskalnu politiku, &amp;scaron;to je &#269;ini lomljivom&#39;, te da je globalna konkurentnost Europske unije niska, a stanovni&amp;scaron;tvo joj je sve starije.

	Na kraju gospodarskog foruma premijerka Kosor pozvala je gospodarstvenike da vi&amp;scaron;e zapo&amp;scaron;ljavaju hrvatske branitelje, &#269;ime je poduprla generala Damira Krsti&#269;evi&#263;a, koji je gospodarstvenike okupljene na forumu tako&#273;er pozvao da vi&amp;scaron;e zapo&amp;scaron;ljavaju branitelje.

	Na gospodarskom forumu u Kninu sudjeluju predstavnici 65 hrvatskih tvrtaka i mnogi istaknuti gospodarstvenici. Me&#273;u nazo&#269;nima su i ministri &#272;uro Popija&#269;, Branko Ba&#269;i&#263;, Petar &#268;obankovi&#263;, Martina Dali&#263; i Ivan Domagoj Milo&amp;scaron;evi&#263;. Nazo&#269;na su i trojica biv&amp;scaron;ih premijera Franjo Greguri&#263;, Nikica Valenti&#263; i Zlatko Mate&amp;scaron;a.

	Autor: Hina | Photo: Pixsell</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-04T13:40:31+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Kolumna Benjamina Toli&#263;a: Mali pljesak</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/kolumna-benjamina-tolica-mali-pljesak/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/kolumna-benjamina-tolica-mali-pljesak/#When:06:48:40Z</guid>
      <description>&amp;Scaron;to u takvu ozra&#269;ju zna&#269;i &amp;bdquo;dru&amp;scaron;tveni ugovor&amp;ldquo; (contrat social), &amp;scaron;to &amp;bdquo;op&#263;a volja&amp;ldquo; (volont&amp;eacute; g&amp;eacute;n&amp;eacute;rale)? Tko o tomu razbija glavu?

	Te&amp;scaron;ko je re&#263;i &amp;scaron;to te stvari zna&#269;e. Ali o njima se i te kako razmi&amp;scaron;lja. Razmi&amp;scaron;ljaju ljudi koji odatle umiju izbiti kakav osobni ili strana&#269;ki probitak. Tako su HDZ i SDP prije malo vi&amp;scaron;e od godinu dana tajnim trgova&#269;kim prodorom u budu&#263;nost izmijenili Ustav i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Poslije su se javno hvastali da su tim izmjenama uklonili ustavnopravne zaprjeke ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju.

	A u&#269;inili su, bez ikakve buke, mnogo vi&amp;scaron;e. Djelomice su uklonili i jedan na&#269;elni prijepor. Oblikovanju nove &amp;bdquo;op&#263;e volje&amp;ldquo; &#382;rtvovali su dio prava hrvatskih dr&#382;avljana koji &#382;ive izvan Hrvatske na zastupljenost u Hrvatskomu saboru. Oni &#263;e ubudu&#263;e, koliko god ih iza&amp;scaron;lo na izbore, u Saboru imati samo 3 zastupnika. Narodne manjine kojih je udio u ukupnomu pu&#269;anstvu Republike Hrvatske manji od 1,5 posto birat &#263;e, kao i dosad, ukupno 5 zastupnika, ali imat &#263;e dvostruko &amp;ndash; posebno i op&#263;e &amp;ndash; pravo glasa. Srpska narodna manjina poseban je slu&#269;aj. Samo ona svojom brojno&amp;scaron;&#263;u prema&amp;scaron;uje 1,5 posto ukupnoga pu&#269;anstva i samo se ona &amp;ndash; politi&#269;ki i oru&#382;jem &amp;ndash; suprotstavljala uspostavi hrvatske dr&#382;ave. Unato&#269; tomu ustavotvorni su me&amp;scaron;tri obilno nagradili Samostalnu demokratsku srpsku stranku (SDSS) Vojislava Stanimirov&#263;a, s kojom Novi HDZ srda&#269;no dijeli vlast od god. 2003. Toj su stranci zakonski zajam&#269;ili dosada&amp;scaron;nja 3 zastupni&#269;ka mandata i omogu&#263;ili op&#263;im pravom glasa stjecanje &#269;etvrtoga, a Srpskomu su narodnom vije&#263;u Milorada Pupovca dali status Koordinacije vije&#263;&#257; srpske nacionalne manjine u RH i pravnu osobnost.

	HDZ&#45;ovi su me&amp;scaron;tri i&amp;scaron;li dalje. Obe&#263;avali su ustavno izjedna&#269;iti hrvatske branitelje i srpske &#269;etnike, tako &amp;scaron;to &#263;e i zakon o njihovim pravima podignuti na razinu ustavnoga zakona. Znali su da to ne mogu bez SDP&#45;a. Ali to im nije bilo va&#382;no. Oni su se jednostavno vodili mi&amp;scaron;lju da &#263;e hrvatski branitelji na izborima jednako honorirati tobo&#382;nji zakonodavni neuspjeh kao &amp;scaron;to bi honorirali zakonodavni uspjeh.

	Ustav je u me&#273;uvremenu postao i sveto vrelo na kojemu predsjednik Republike i predsjednica Vlade umivaju svoja isklju&#269;iva prava. Pozvana da najavi nadnevak izbora, predsjednica je Vlade napokon rekla: 4. prosinca. Predsjednik je Republike na to uzvratio: U redu, ali nisam jo&amp;scaron; donio kona&#269;nu odluku. I po&#269;upa&amp;scaron;e se oko pitanja tko po Ustavu o tomu odlu&#269;uje. On i ona, oboje pravnici, na posljetku odbrusi&amp;scaron;e jedno drugomu: Na&#273;ite pravnog savjetnika da vam protuma&#269;i Ustav.

	O &amp;bdquo;dru&amp;scaron;tveni ugovor&amp;ldquo; &#269;e&amp;scaron;u se i drugi. HDZ&#45;ovi su i SDP&#45;ovi ustavotvorni prodori u budu&#263;nost pretvarali Hrvatsku u Josipovi&#263;ev &amp;bdquo;dom manjinskih i ljudskih prava&amp;ldquo;. No to nije moglo zadovoljiti cijelo hrvatsko dru&amp;scaron;tvo. Neki su sto&#382;eri &amp;bdquo;op&#263;e volje&amp;ldquo; u ime ravnopravnosti htjeli kruha preko poga&#269;e: s jedne strane dvostruko pravo glasa i za srpsku narodnu manjinu, a s druge me&#273;usobnu ravnopravnost svih srpskih stranaka u Hrvatskoj. I zatra&#382;ili su od Ustavnoga suda ocjenu ustavnosti najnovijih zakonskih rje&amp;scaron;enja.

	Ustavni je sud &amp;ndash; ka&#382;u: pod pritiscima i prijetnjama &amp;ndash; pola godine razmatrao predmet. Na kraju pro&amp;scaron;loga tjedna napokon je jednoglasno odlu&#269;io da su spomenute nadarbine neustavne i time poni&amp;scaron;tio najnovije &amp;bdquo;demokratske ste&#269;evine&amp;ldquo; Milorada Pupovca i Furija Radina, koji su, naravno, odmah zaprijetili prizivom na inozemstvo.

	Zaslu&#382;uje li Ustavni sud pljesak? Svakako. No, u maloj stvari mali pljesak. Veliki &#263;e pljesak zaslu&#382;iti ako &amp;ndash; &amp;scaron;to je nevjerojatno &#45; za koji mjesec sli&#269;no postupi u neusporedivo ve&#263;oj stvari. Ako se pozove na 1. st. 2. &#269;l. hrvatskoga Ustava: Suverenitet Republike Hrvatske neotu&#273;iv je, nedjeljiv i neprenosiv, te u skladu s njegovim jasnim izrijekom proglasi i poni&amp;scaron;ti Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Benjamin Toli&#263;</description>
      <dc:subject>Kolumna</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-03T06:48:40+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Zelenkapica osvojila YouTube (Video)</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zelenkapica-osvojila-youtube-video/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/zelenkapica-osvojila-youtube-video/#When:06:25:59Z</guid>
      <description>&amp;nbsp;

	Rije&#269; je o prvom autorskom crtanom filmu koji je proizi&amp;scaron;ao iz crta&#269;kog pera &amp;scaron;irokobrije&amp;scaron;kog profesora i umjetnika Vladimira Mikuli&#263;a Vave. Ina&#269;e, vrijedno je spomenuti kako se radi o prvoj klasi&#269;noj animaciji iz &amp;Scaron;irokog Brijega, te je crtani film proizveo Kino klub Amater. 

	Mnogi &#263;e se slo&#382;iti kako je ovo pravo malo remek&#45;zdanje, koje je svojim britkim humorom, parodijom na trenuta&#269;nu politi&#269;ku i socijalnu situaciju u BiH, dobilo svoje mjesto &quot;pod suncem&quot;, tvrdi Ve&#269;ernji.ba

	



	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-03T06:25:59+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>VIDEO: Zapo&#269;ela kampanja &#8222;Dobre tajne &#8211; lo&#353;e tajne&#8220;</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/video-zapocela-kampanja-dobre-tajne-lose-tajne/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/video-zapocela-kampanja-dobre-tajne-lose-tajne/#When:06:06:16Z</guid>
      <description>Na po&#269;etku je emitiran edukativni crtani film &amp;bdquo;Kiko i ruka&amp;ldquo; koji je posebno naglasio zabranu bilo kakvog dodirivanja donjeg rublja djece.

	Kako se kampanja provodi multilateralnom suradnjom vi&amp;scaron;e dr&#382;avnih i lokalnih institucija, konferenciji su nazo&#269;ile: ravnateljica Obiteljskog centra Grada Zagreba Ljerka Lackovi&#263;, iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i &amp;scaron;port Vanda Bazmenjak, policijska slu&#382;benica Odsjek maloljetni&#269;ke delinkvencije PU zagreba&#269;ke Tatjana Batu&amp;scaron;i&#263; Korade i na&#269;elnica Odjela prevencije PU zagreba&#269;ke Marija Goatti Matijevi&#263;.

	Ravnateljica Lackovi&#263; je naglasila da &#263;e Kampanja trajati &#269;etiri godine i da su u nju uklju&#269;eni svi obiteljski centri u Hrvatskoj, kao i sve policijske uprave.

	Na&#269;elnica Goatti Matijevi&#263; je naglasila nu&#382;nosti upoznavanja roditelja i djece o &amp;scaron;tetnostima seksualnog zlostavljanja, koja ostavljaju dalekose&#382;ne posljedice na djecu i obitelj. Naglasila je da Odjel prevencije PU zagreba&#269;ke permanentno provodi edukaciju roditelja i djece u osnovnim &amp;scaron;kolama (obuhva&#263;eni su 6. razredi) o prevenciji seksualnog zlostavljanja djece i maloljetnika te drugih ka&#382;njivih pona&amp;scaron;anja usmjerenih protiv djece i maloljetnika.

	Pogledajte film:

	http://www.youtube.com/watch?v=cniCkkwD69o&amp;amp;feature=channel_video_title

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-03T06:06:16+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Otvoren natje&#269;aj za potporu kulturnoj djelatnosti</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/otvoren-natjecaj-za-potporu-kulturnoj-djelatnosti/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/otvoren-natjecaj-za-potporu-kulturnoj-djelatnosti/#When:13:53:43Z</guid>
      <description>Sufinancirati &#263;e se knji&#382;ni&#269;na, izdava&#269;ka i muzejsko&#45;galerijska djelatnost, za&amp;scaron;tita kulturnih dobara, amaterizam u kulturi kao i programi u kulturi Pu&#269;kih otvorenih u&#269;ili&amp;scaron;ta i centara za kulturu.

	&amp;nbsp;

	Sve zainteresirane ustanove, organizacije, udruge i dru&amp;scaron;tva mogu prijedloge svojih programa do 30. rujna 2011. slati na adresu: Zagreba&#269;ka &#382;upanija, Upravni odjel za prosvjetu kulturu, &amp;scaron;port i tehni&#269;ku kulturu, Ulica grada Vukovara 72/V., p.p. 974 10 001 Zagreb ili na e&#45;mail adresu j.dujic@zagrebacka&#45;zupanija.hr.

	&amp;nbsp;

	Uz popunjeni prijavni obrazac za natje&#269;aj, obavezno je prilo&#382;iti op&amp;scaron;irniji opis programa i ostalu dokumentaciju, financijski plan te specificirani tro&amp;scaron;kovnik.

	&amp;nbsp;

	Tekst poziva za predlaganje sufinanciranja programa javnih potreba u kulturi za 2012. godinu, prijavni obrazac kao i vi&amp;scaron;e informacija mo&#382;ete dobiti na telefon 6009 417 te na web stranicama Zagreba&#269;ke &#382;upanije www.zagrebacka&#45;zupanija.hr.</description>
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-02T13:53:43+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>KAJ SU JELI NA&#352;I STARI</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/jak-su-jeli-nasi-stari/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/jak-su-jeli-nasi-stari/#When:06:03:09Z</guid>
      <description>Kulturno&#45;umjetni&#269;ki program

	26. 8. 2011. /petak/

	Ljetna pozornica

	&amp;nbsp;

	18:00 Sve&#269;ano otvaranje 31. turisti&#269;ko&#45;kulinarske manifestacije

	&amp;bdquo;Kaj su jeli na&amp;scaron;i stari&amp;ldquo;

	Nastupa:

	HKUD &amp;bdquo;Petar Zrinski&amp;ldquo; Vrbovec

	&amp;nbsp;

	19:30 &amp;bdquo;Najbolje godine&amp;ldquo; &amp;ndash; kazali&amp;scaron;na predstava Du&amp;scaron;ka Valenti&#263;a 

	&amp;nbsp;

	20:30 Zabavna ve&#269;er uz glazbeni sastav Drvenjaki

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;Scaron;ator

	&amp;nbsp;

	20:00 Crossroads

	21:00 Vatra

	23:00 Urban

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	27. 8. 2011. /subota/

	Ljetna pozornica

	&amp;nbsp;

	11:00 Nastupaju:

	Folklorna skupina i tambura&amp;scaron;ki orkestar HKUD&#45;a

	&amp;bdquo;Petar Zrinski&amp;ldquo; Vrbovec

	KUD &amp;bdquo;Posavka&amp;ldquo; Oborovo

	KUD &amp;bdquo;Valentinovo&amp;ldquo; Dubrava

	Hrvatsko pjeva&#269;ko dru&amp;scaron;tvo &amp;bdquo;Zelina&amp;ldquo;

	&amp;nbsp;

	13:00 Zabavno popodne uz Rea band

	&amp;nbsp;

	17:00 Nastupaju:

	KUD &amp;bdquo;&amp;Scaron;umari&amp;ldquo; Vinkovci

	KUD &amp;bdquo;A. G. Mato&amp;scaron;&amp;ldquo; Tovarnik

	FA &quot;Dr. Ante Star&#269;evi&#263;&quot; Gospi&#263;

	KUD &amp;bdquo;Napredak&amp;ldquo; Knin

	Puha&#269;ki orkestar &amp;bdquo;Spin&#269;i&#263;i&amp;ldquo; Kastav

	&amp;nbsp;

	19:30 Limena glazba Vrbovec, Ma&#382;oretkinje Vrbovca, Klin&#269;a Sela i Pisarovine

	&amp;nbsp;

	21:00 Jelena Radan i grupa Meritas

	&amp;nbsp;

	22:00 Zabavna ve&#269;er uz Rea band

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;Scaron;ator

	&amp;nbsp;

	20:30 Max 5

	23:00 Crvena jabuka

	&amp;nbsp;

	Trg Petra Zrinskog

	&amp;nbsp;

	12:00 Osnovna glazbena &amp;scaron;kola Vrbovec POU Vrbovec &amp;ndash; koncert

	&amp;nbsp;

	12:30 &amp;bdquo;Nunove avanture&amp;ldquo; &amp;ndash; predstava klauna Nune

	&amp;nbsp;

	16:00 &amp;bdquo;Put medi&#269;arstva i licitarstva izme&#273;u Kr&amp;scaron;kog i Zagreba&amp;ldquo; &amp;ndash; izlo&#382;ba 

	slovenskih i hrvatskih medi&#269;arskih i licitarskih proizvoda

	/U slu&#269;aju ki&amp;scaron;e izlo&#382;ba &#263;e biti odr&#382;ana u dvorani POU Vrbovec./

	&amp;nbsp;

	17:00 Osnovna glazbena &amp;scaron;kola Vrbovec &amp;ndash; koncert

	&amp;nbsp;

	17:30 Grupa &amp;bdquo;Di si bio&amp;ldquo; &amp;ndash; koncert

	&amp;nbsp;

	18:30 Grupa KenKedenKe &amp;ndash; koncert

	&amp;nbsp;

	19:00 &amp;bdquo;Nunove avanture&amp;ldquo; &amp;ndash; predstava klauna Nune

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	28. 8. 2011. /nedjelja/

	Ljetna pozornica

	&amp;nbsp;

	11:00 &amp;bdquo;&amp;Scaron;aljive narodne pri&#269;e&amp;ldquo; &amp;ndash; kazali&amp;scaron;na predstava Akademije dramskih 

	umjetnosti i Dje&#269;jeg kazali&amp;scaron;te Smje&amp;scaron;ko 

	/U slu&#269;aju ki&amp;scaron;e predstava &#263;e biti odigrana u dvorani POU Vrbovec./

	&amp;nbsp;

	12:00 Nastupaju:

	Dje&#269;ja folklorna skupina HKUD&#45;a &amp;bdquo;Petar Zrinski&amp;ldquo; Vrbovec

	Dje&#269;ja folklorna skupina KUD&#45;a &amp;bdquo;Preporod&amp;ldquo; Dugo Selo

	Dje&#269;ji Vrti&#263; Vrbovec

	Ma&#382;oretkinje Vrbovec

	&amp;nbsp;

	14:00 Zabavno popodne uz grupu The &amp;bdquo;Cadillac&amp;ldquo; i Borisa Barbu Babarovi&#263;a

	&amp;nbsp;

	17:30 Nastupaju: 

	KUD &amp;bdquo;A. G. Mato&amp;scaron;&amp;ldquo; Tovarnik

	KUD &amp;bdquo;Grani&#269;ar&amp;ldquo; &#45; Lu&#382;ani

	Godba slovenskih &#382;eleznic Zidani most

	&amp;nbsp;

	19:00 Grupa &amp;bdquo;Fantastico&amp;ldquo;

	&amp;nbsp;

	20:30 Lakrdija&amp;scaron;ka skupina Artifan &#45; vatreni spektakl

	&amp;nbsp;

	20:45 Zatvaranje 31. turisti&#269;ko&#45;kulinarske manifestacije &amp;bdquo;Kaj su jeli na&amp;scaron;i stari&amp;ldquo; 

	uz vatromet

	&amp;nbsp;

	21:00 Zabavna ve&#269;er uz glazbeni sastav Kings 

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;Scaron;ator

	&amp;nbsp;

	19:00 &amp;Scaron;okci 

	21:00 Grupa &amp;bdquo;Fantastico&amp;ldquo;

	22:30 Gazde

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Dvorana Pu&#269;kog otvorenog u&#269;ili&amp;scaron;ta Vrbovec

	&amp;nbsp;

	21:30 Koncert Zbora, Tambura&amp;scaron;kog orkestra, &#381;enskog vokalnog sastava &amp;bdquo;Lera&amp;ldquo; 

	i Klape &amp;bdquo;Zrinski&amp;ldquo; HKUD&#45;a &amp;bdquo;Petar Zrinski&amp;ldquo; Vrbovec

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Trg Petra Zrinskog

	&amp;nbsp;

	10:00 CigoManband &amp;ndash; uli&#269;ni svira&#269;

	&amp;nbsp;

	11:00 Lakrdija&amp;scaron;ka skupina Artifan 

	&amp;nbsp;

	12:00 Osnovna glazbena &amp;scaron;kola Vrbovec POU Vrbovec &amp;ndash; koncert

	&amp;nbsp;

	16:00 CigoManband &amp;ndash; uli&#269;ni svira&#269;

	&amp;nbsp;

	17:00 Osnovna glazbena &amp;scaron;kola Vrbovec POU Vrbovec &amp;ndash; koncert

	&amp;nbsp;

	17:30 Grupa &amp;bdquo;Di si bio&amp;ldquo; &amp;ndash; koncert

	&amp;nbsp;

	18:00 CigoManband &amp;ndash; uli&#269;ni svira&#269;

	&amp;nbsp;

	18:30 Lakrdija&amp;scaron;ka skupina Artifan

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Livada kod gradskog parkirali&amp;scaron;ta

	&amp;nbsp;

	17:00 Dje&#269;je pastirske igre

	Voditelj: Vid Balog

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Izlo&#382;be

	&amp;nbsp;

	26. 8. 2011. /petak/ 18:00&#45;22:00

	27. i 28. 8. 2011. /subota i nedjelja/ 10:00&#45;22:00

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;bdquo;Sje&#263;anje na bakinu kuhinju&amp;ldquo; &amp;ndash; izlo&#382;ba starih kuhinjskih predmeta i pomagala 

	/Likovna galerija Vrbovec/

	&amp;nbsp;

	&amp;bdquo;Ljubljeno moje ruho&amp;ldquo; &amp;ndash; izlo&#382;ba vezenih predmeta vrbove&#269;kog kraja

	/Likovna galerija Vrbovec/

	&amp;nbsp;

	&amp;bdquo;Iz starog albuma&amp;ldquo; &amp;ndash; izlo&#382;ba fotografija Celestine Prochaska, ro&#273;. Perrin

	/Mala galerija Pu&#269;kog otvorenog u&#269;ili&amp;scaron;ta Vrbovec/

	&amp;nbsp;

	&amp;bdquo;Dje&#269;je bajke iz &#269;arapa&amp;ldquo; &amp;ndash; izlo&#382;ba likova iz bajki

	/Pu&#269;ko otvoreno u&#269;ili&amp;scaron;te Vrbovec/

	&amp;nbsp;

	Radionice

	&amp;nbsp;

	27. i 28. 8. 2011. /subota i nedjelja/

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;bdquo;Mala &amp;scaron;kola vezenja&amp;ldquo; 

	Voditeljica: Ljiljana Stanko 

	27. 8. 2011. subota 13:00 &amp;ndash; 15:00

	28. 8. 2011. nedjelja 17:00 &amp;ndash; 19:00

	/Likovna galerija Vrbovec/

	&amp;nbsp;

	&amp;bdquo;Mijesimo u bakinoj kuhinji&amp;ldquo; &amp;ndash; radionica izrade rezanaca i ka&amp;scaron;ice za juhu

	Voditeljica: Zdenka Bartol

	27. 8. 2011. subota 17:00 &amp;ndash; 19:00

	28. 8. 2011. nedjelja 13:00 &amp;ndash; 15:00

	/Likovna galerija Vrbovec/

	&amp;nbsp;

	&amp;bdquo;Tijesto i dje&#269;ja ma&amp;scaron;ta &amp;ndash; nastaje sva&amp;scaron;ta!&amp;ldquo; 

	Voditeljica: Dunja Belaj 

	27. 8. 2011. /subota/ 16:00 &#45; 18:00

	/Dvori&amp;scaron;te Pu&#269;kog otvorenog u&#269;ili&amp;scaron;ta Vrbovec/ 

	&amp;nbsp;

	&amp;bdquo;&amp;Scaron;to sve mo&#382;emo s &#269;arapama?&amp;ldquo; 

	Voditeljica: Marija Me&amp;scaron;trovi&#263;

	28. 8. 2011. /nedjelja/ 16:00 &#45; 18:00

	/Pu&#269;ko otvoreno u&#269;ili&amp;scaron;te Vrbovec/

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Izlo&#382;be i degustacije hrane

	&amp;nbsp;

	Stavljanje vola na ra&#382;anj u organizaciji TZ grada Vrbovca 

	26. 8. 2011. /petak/ 19:00

	/Trg Petra Zrinskog/

	&amp;nbsp;

	Izlo&#382;ba i degustacija jela vrbove&#269;kog kraja u organizaciji udruga &#382;ena

	26. 8. 2011. /petak/ 17:00 &amp;ndash; 21:00

	27. i 28. 8. 2011. /subota i nedjelja/ 10:00 &amp;ndash; 20:00

	/Gradsko parkirali&amp;scaron;te/

	&amp;nbsp;

	Degustacija vola u organizaciji TZ grada Vrbovca

	27. 8. 2011. /subota/ 11:00

	Voditelj: Vid Balog

	/Trg Petra Zrinskog/

	&amp;nbsp;

	&amp;bdquo;Mamica su &amp;scaron;trukle pekli&amp;ldquo; &amp;ndash; &amp;scaron;truklijada udruga &#382;ena vrbove&#269;kog kraja

	27. 8. 2011. /subota/ 13:00

	Voditelj: Vid Balog

	/Gradsko parkirali&amp;scaron;te/ 

	&amp;nbsp;

	&amp;bdquo;Va&amp;scaron;a i PIK&#45;ova kuna za djecu s posebnim potrebama Centra za rehabilitaciju Stan&#269;i&#263;&amp;ldquo;

	Degustacija PIK mortadele od 120 kg &#45; za svaku va&amp;scaron;u doniranu kunu PIK donira svoju kunu

	27. 8 2011. /subota/ 16:00

	Voditelj: Vid Balog

	/Trg Petra Zrinskog/

	&amp;nbsp;

	Gastro show PIK&#45;a Vrbovec

	Vrhunski majstori ro&amp;scaron;tilja peku za vas!

	28. 8. 2011. /nedjelja/ 11:00

	Voditelj: Vid Balog

	/Trg Petra Zrinskog/

	&amp;nbsp;

	&amp;bdquo;Pala&#269;inkijada&amp;ldquo; &amp;ndash; utrka s pala&#269;inkama u&#269;enika kuharskog odjela Srednje &amp;scaron;kole Vrbovec

	28. 8. 2011. /nedjelja/ 13:00

	Voditelj: Vid Balog

	/Gradsko parkirali&amp;scaron;te/

	&amp;nbsp;

	Sportski program

	&amp;nbsp;

	26. 8. 2011. /petak/

	&amp;nbsp;

	Nogometna utakmica u povodu 50. godi&amp;scaron;njice NK &amp;bdquo;Gaj&amp;ldquo; Gaj: 

	Veterani NK &amp;bdquo;Gaj&amp;ldquo; Gaj &amp;ndash; NK &amp;bdquo;Fru&amp;scaron;kogorac&amp;ldquo; Ilok

	/Nogometno igrali&amp;scaron;te Gaj, 16:00/

	&amp;nbsp;

	27. 8. 2011. /subota/

	&amp;nbsp;

	Ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;ki klub Petar Zrinski Vrbovec: Veteranski ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;ki turnir

	/Sportska dvorana II. osnovne &amp;scaron;kole Vrbovec, 15:00/

	&amp;nbsp;

	Nogometni klub Vrbovec: 1.kolo III. HNL NK &amp;bdquo;Vrbovec&amp;ldquo; &#45; NK &amp;bdquo;Stupnik&amp;ldquo;

	/Gradski stadion Vrbovec, 17:00/

	&amp;nbsp;

	Nogometna utakmica u povodu 50. godi&amp;scaron;njice NK &amp;bdquo;Gaj&amp;ldquo; Gaj: 

	Veterani NK &amp;bdquo;Gaj&amp;ldquo; Gaj &amp;ndash; NK &amp;bdquo;Dinamo&amp;ldquo; Zagreb

	/Nogometno igrali&amp;scaron;te Gaj, 15:30/

	&amp;nbsp;

	AMK Off road team Vrbovec: Dje&#269;ja off road utrka 

	/Poligon AMK Off road Teama Vrbovec na Blanju,19:00/

	&amp;nbsp;

	Strelja&#269;ki klub Trap Vrbovec: Natjecanje u trapu &amp;ndash; no&#263;no ga&#273;anje na glinene golubove

	/Streli&amp;scaron;te na Blanju, 21:00/

	&amp;nbsp;

	&amp;Scaron;ahovski klub Pik Vrbovec: Prvenstvo grada Vrbovca u brzopoteznom &amp;scaron;ahu

	/Gradski stadion Vrbovec &amp;ndash; &amp;Scaron;ahovski klub, 10:00/

	&amp;nbsp;

	&#381;enski odbojka&amp;scaron;ki klub Vrbovec: Turnir grada Vrbovca u odbojci na pijesku

	/Odbojka&amp;scaron;ko igrali&amp;scaron;te kod I. osnovne &amp;scaron;kole Vrbovec,10:00/

	&amp;nbsp;

	Kinolo&amp;scaron;ka udruga Vrbovec: Revija pasa po lovnim udrugama 

	/Sajmi&amp;scaron;te Vrbovec, 9:30/

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	28. 8. 2011. /nedjelja/

	&amp;nbsp;

	Nogometni klub Vrbovec veterani: 

	16:00 Vrbovec &amp;ndash; selekcija NS Vrbovec

	18:00 Nogometna utakmica Debeli&#45;Mr&amp;scaron;avi

	PIK daruje pobjednika s Beba mortadelom od 30 kg

	*u poluvremenu potezanje u&#382;eta Debeli&#45;Mr&amp;scaron;avi bogata tombola, poklon paketi PIK&#45;a Vrbovec*

	/Gradski stadion Vrbovec/

	&amp;nbsp;

	Strelja&#269;ki klub Trap Vrbovec: Natjecanje u trapu 

	/Streli&amp;scaron;te na Blanju, 9:00/

	&amp;nbsp;

	Strelja&#269;ko dru&amp;scaron;tvo Pik Vrbovec: Trofej grada Vrbovca u ga&#273;anju zra&#269;nom pu&amp;scaron;kom za juniore i kadete

	/Zra&#269;na streljana na Gradskom stadionu Vrbovec, 9:00/

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;bdquo;Upoznajmo Vrbovec&amp;ldquo; 

	27. i 28. 8. 2011. /subota i nedjelja/ 11:00 i 19:00 sati, polazna to&#269;ka kula Zrinski u gradskom parku

	Voditeljica: Sanja Prijatelj

	Vlak iz Zagreba

	U subotu, 27. kolovoza i nedjelju, 28. kolovoza 2011. godine u 10:22 sati iz Zagreba za Vrbovec polazi vlak &amp;ldquo;Potepuh&amp;rdquo; te stoji u Maksimiru, Trnavi, Sesvetama i Dugom Selu. Povratak za Zagreb iz Vrbovca je u 18:05 sati u subotu, a u 20:02 sati u nedjelju.

	&amp;nbsp;

	Pro&amp;scaron;etajte vrbove&#269;kim ulicama, degustirajte proizvode PIK&#45;a Vrbovec, pogledajte izlo&#382;be ru&#269;nih radova u izlozima i prozorima, ku&amp;scaron;ajte doma&#263;e kola&#269;e spravljene po receptima na&amp;scaron;ih baka, a posebno svje&#382;e ispe&#269;enu peru u kru&amp;scaron;noj pe&#263;i. Ku&amp;scaron;ajte vina na&amp;scaron;ih vinara i vinogradara te slasnu vrbove&#269;ku medovinu!

	&amp;nbsp;

	Provozajte se konjskim zapregama!

	&amp;nbsp;

	Ponesite sa sobom suvenire kao podsjetnik na &amp;ldquo;Kaj su jeli na&amp;scaron;i stari&amp;rdquo; 2011.

	TZ Grada Vrbovca.</description>
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-02T06:03:09+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/dan-pobjede-i-domovinske-zahvalnosti/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/dan-pobjede-i-domovinske-zahvalnosti/#When:09:43:05Z</guid>
      <description>&amp;nbsp;

	
		
			
				
					HRVATSKI RATNI VETERANI &amp;ndash; U znak sje&#263;anja na vi&amp;scaron;e od 170 poginulih i vi&amp;scaron;e od 1430 ranjenih pripadnika hrvatske vojske u operaciji Oluja slavimo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Akcija koja je izvr&amp;scaron;ena u samo 84 sata donesla je slobodu podru&#269;ju Knina, Gra&#269;aca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora, Petrinje Gra&#269;aca, Lovinca, Benkovca, Kijeva, Vrlike, Slunja, Dubice, Pla&amp;scaron;kog, Li&#269;kog Osika, Vrhovina, Obrovca, Korenice i Plitvica.
				
					Slave&#263;i sje&#263;anje na 5. kolovoza 1995. kada je u akciji Oluja oslobo&#273;en grad Knin, sredi&amp;scaron;te srpske pobune od po&#269;etka 90&#45;ih prisje&#263;amo se da je Olujom oslobo&#273;eno oko 11 tisu&#263;a &#269;etvornih kilometara okupiranog podru&#269;ja, a osloba&#273;anje Knina bila je kruna akcije. Akcija je po&#269;ela u petak, 4. kolovoza, u pet sati. Gra&#273;anima srpske nacionalnosti s okupiranih podru&#269;ja Knina, Gra&#269;aca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora i Petrinje porukom se obratio tada&amp;scaron;nji predsjednik dr&#382;ave dr. Franjo Tu&#273;man, pozvav&amp;scaron;i ih da ostanu u svojim ku&#263;ama. U ranim ve&#269;ernjim satima 4. kolovoza javnost je upoznata s time da akcija te&#269;e prema planu. U subotu, 5. kolovoza, to&#269;no u podne na kninskoj se tvr&#273;avi zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava. Hrvatska vojska i policija oslobodile su i Gra&#269;ac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrliku, Primi&amp;scaron;lje kraj Slunja te vi&amp;scaron;e prometnica. Oslobo&#273;ena je i Dubica te su hrvatske snage do&amp;scaron;le na me&#273;unarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH. U nedjelju, 6. kolovoza, stigle su vijesti o osloba&#273;anju Pla&amp;scaron;kog, Li&#269;kog Osika i Vrhovina, Obrovca, Korenice, Slunja, Plitvica. Dan kasnije, 7. kolovoza, tada&amp;scaron;nji ministar obrane Gojko &amp;Scaron;u&amp;scaron;ak objavio je da je, nakon 84 sata, akcija Oluja zavr&amp;scaron;ena. Poginulo je 174 i ranjeno 1430 pripadnika hrvatskih snaga.
				
					U nadi da &#263;emo svi zajedno dostojno i s ponosom obilje&#382;iti ovaj praznik pobjedi hrvatske vojske isticanjem najsvetije trobojnice crven bijeli plavi &#268;estitamo vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti!
				
					Uredni&amp;scaron;tvo &#269;asopisa Veterani, glasila UHRV BB&#381;
				
					&amp;nbsp;
			
		
	


	

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-01T09:43:05+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>KOMENTAR: Bosanci, pi&#353;ajte u zrak kad ste u Makarskoj!</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-bosanci-pisajte-u-zrak-kad-ste-u-makarskoj/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/komentar-bosanci-pisajte-u-zrak-kad-ste-u-makarskoj/#When:05:18:31Z</guid>
      <description>Znam i da Bosanci ali i Hercegovci nemaju 500 eura za potro&amp;scaron;iti svaki dan. Neki to nemaju ni za godinu. Isto tako znam da napa&#263;eni roditelji &amp;scaron;tede da djecu odvedu bar jedan vikend na more...

	Nakon &#382;uljanja vo&#263;a, za kojeg ne znam gdje je to urednik tjednika iz Makarske na&amp;scaron;ao da ko&amp;scaron;ta jednu marku, klanja konzervi i ispu&amp;scaron;tanja litara mokra&#263;e u Jadran, &#269;eka se da prljavi autobusi upale tre&#263;i put iz prve i da Makarsku ostave na milost i nemilost turistima koji dnevno tro&amp;scaron;e 500 eura.

	Znam da je ve&#263;ina autobusa iz BiH prljava i da ne li&#269;i na u&amp;scaron;minkane grdosije onih koji pristi&#382;u sa zapada u Hrvatsku. Znam da je obi&#269;aj na more ponijeti sendvi&#263;, mo&#382;da bocu vode za pi&#263;e i to voza&#269;u, jer znamo da su kazne u Hrvatskoj za promile velike.

	Znam da ve&#263;ina onih koji stvaraju gu&#382;ve na makarskim pla&#382;ama i di&#382;u razinu mora pi&amp;scaron;alinom, isprazni sme&#263;e uz prometnice do granice, kako bi na&amp;scaron;i susjedi ostali &#269;isti. Ipak nas primaju na more.

	Znam da je u&#382;itak do&#263;i na pla&#382;u i kalkulirati nakon kojeg piva se okupati. I to onog piva koje se uredno plati konobaru kojeg slobodno mo&#382;ete nazvati Zemo. &#268;ovjek je iz Bosne, radi na pla&#382;i i zauzima radno mjesto nekom Hrvatu iz Hrvatske, ali samo zato jer je njegovom gazdi jednostavnije zajebati njega nego Hrvata iz Hrvatske. I jer mu nije mrsko raditi. Zato mu se redovito ostavi koja kuna vi&amp;scaron;e ili marka, nek mu se na&#273;e kad do&#273;e u Bosnu.

	Znam i to da je uvijek malo para, koliko god da ponese&amp;scaron;. I da more ispere onaj sendvi&#263; koji pojede&amp;scaron;, a popijeno pivo isprano s popi&amp;scaron;anim morem samo tra&#382;i jo&amp;scaron; vi&amp;scaron;e. Zato treba jesti i piti. I platiti i opsovati za cijene.

	Znam i da se na&amp;scaron;i autobusi, koji plate parking, ne mogu oprati. Nema smisla. Nekima &#263;e otpasti lim, a ionako &#263;e se opet zaprljati po neopranim uskim cestama Bosne i Hercegovine.

	Znam i da Bosanci ali i Hercegovci nemaju 500 eura za potro&amp;scaron;iti svaki dan. Neki to nemaju ni za godinu. Isto tako znam da napa&#263;eni roditelji &amp;scaron;tede da djecu odvedu bar jedan vikend na more, da im djetinjstvo ne obilje&#382;i financijski smak svijeta u d&#382;epovima njihovih roditelja. &amp;Scaron;teta &amp;scaron;to je to vikend koji je upao u oko mudrom uredniku makarskog tjednika, koji ne vidi rje&amp;scaron;enje i spas od ljudi &amp;scaron;to hrle preko granice potro&amp;scaron;iti 30 eura kako izra&#269;una makarska zabrinuta sveznalica.

	Dosta toga znam. Znam i plivati. Samo ne znam gdje pi&amp;scaron;aju ti ljudi iz Makarske. Dok mi ne ka&#382;u, ja &#263;u kad do&#273;em na more pi&amp;scaron;ati u zrak. Mlaka piva ionako tjera urin &#269;esto van.

	
		
			www.bitno.ba</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2011-07-29T05:18:31+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Otvoren natje&#269;aj za Vinsku kraljicu Zagreba&#269;ke &#382;upanije</title>
      <link>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/otvoren-natjecaj-za-vinsku-kraljicu-zagrebacke-zupanije/</link>
      <guid>http://vrbovec.org/vrbovec/hrvatska/otvoren-natjecaj-za-vinsku-kraljicu-zagrebacke-zupanije/#When:11:06:08Z</guid>
      <description>Laskavu titulu Vinske kraljice mo&#382;e ponijeti djevojka &#382;ivotne dobi izme&#273;u 18 i 28 godina, dr&#382;avljanka Republike Hrvatske s prebivali&amp;scaron;tem na podru&#269;ju Zagreba&#269;ke &#382;upanije, a njena du&#382;nost tijekom sljede&#263;e godine bit &#263;e promoviranje &#382;upanijskih vina, vinogradarstva i vinorodne regije Zagreba&#269;ke &#382;upanije.

	&amp;nbsp;

	Odluku o Vinskoj kraljici za 2012. godinu donijet &#263;e posebno imenovani Stru&#269;ni sud nakon pismene i usmene provjere potrebnih znanja i vje&amp;scaron;tina svih kandidatkinja. Ocjenjivat &#263;e se poznavanja vina i jela Zagreba&#269;ke &#382;upanije te njihovo serviranje i sljubljivanje, poznavanje vinogradarstva i vinarstva Zagreba&#269;ke &#382;upanije i Hrvatske te vinogradarsko&#45;vinarske tradicije i obi&#269;aji, zatim op&#263;a kultura, javni nastup itd.

	&amp;nbsp;

	Izbor za Vinsku kraljicu Zagreba&#269;ke &#382;upanije provodi se jedanaestu godinu za redom, a dosada su izabrane Nata&amp;scaron;a Puhelek, &#381;ana &amp;Scaron;terc i Ivana Puhelek iz Svetog Ivana Zeline, Irena Majcenovi&#263; i Ivana Jambrovi&#263; iz Jastrebarskog, Ivana Renduli&#263; iz Zagreba, Sandra Jerkovi&#263; iz Ivani&#263;&#45;Grada, Gabrijela Vrbeti&#263; iz Jastrebarskog te Kristina Vugrin iz Samobora &#45; aktualna vinska kraljica za 2011. godinu.

	&amp;nbsp;

	Ina&#269;e, Zagreba&#269;ka &#382;upanija je prva &#382;upanija u Hrvatskoj koja je zapo&#269;ela s projektom Vinska kraljica jo&amp;scaron; 2003. godine. Krunidba vinske kraljice tradicionalno se odr&#382;ava na prigodnoj sve&#269;anosti, druge subote u studenom.

	&amp;nbsp;

	Iz Zagreba&#269;ke &#382;upanije pozivaju sve zainteresirane djevojke da se jave na natje&#269;aj otvoren do 2. rujna 2011. godine. Tekst natje&#269;aja nalazi se na web stranicama Zagreba&#269;ke &#382;upanije (www.zagrebacka&#45;zupanija.hr), a prijave se podnose na adresu: Zagreba&#269;ka &#382;upanija, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i &amp;scaron;umarstvo &amp;ndash; za Izbor Vinske kraljice, Ulica grada Vukovara 72/V, 10 000 Zagreb.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2011-07-27T11:06:08+00:00</dc:date>
    </item>

    
    </channel>
</rss>
