Akcija će se odvijati od 9 do 13 sati u prostorima nekadašnje cvjećarnice Super-Konzuma (Oborovska 22, Dugo Selo).

Svaki građanin, upisom u Registar postaje potencijalni darivatelj te ovim nesebičnim činom građanske solidarnosti može spasiti nečiji život. Transplantacijom koštane srži liječe se bolesnici s akutnim i kroničnim oblikom leukemije te bolesnici s teškim oštećenjem koštane srži, a lijek za ove teške bolesti nalazi se u nama!

Pozivamo građane Dugog Sela da se upišu u Registar - sve zdrave osobe od 18 do 40 godina starosti mogu popuniti pristupnicu i zdravstveni upitnik te dati uzorak krvi za HLA tipizaciju (postupak utvrđivanja antigena tkivne snošljivosti). Posjetitelji se mogu i educirati o značaju hrvatskog Registra dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica te podržati rada Zaklade Ana Rukavina kupnjom promotivnih materijala.

Rezultati Registra

U Hrvatski registar upisano je 35 713 potencijalnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica od čega je tipizirano 27.775 uzoraka. Iz Hrvatskog registra dobrovoljnih darivatelja KMS izdano je 19 transplantata: 11 transplantata je bilo za primatelje u Hrvatskoj, a 8 za primatelje izvan Hrvatske, čime je spašeno 19 života!

www.zaklada-ana-rukavina.hr

Francois Hollande nakon položene prisege krenuo je u posjet Angeli Merkel. „Bogovi“ su nevremenom poslali upozorenje francuskom predsjedniku i njemačkoj kancelarki. Ipak, lakše se diše, do sastanka je došlo. Svi su sa zanimanjem pitali: „Što će se dogoditi?“ Nije se dogodilo ništa. Ništa se nije ni imalo dogoditi. Sjena grčke krize nadvila se je nad eurozonom i EU pa je ostalo malo prostora za inzistiranje i nametanje polaznih pozicija vodečih zemalja euroznoe.

Gospođa Merkel izgubila je na lokalnim izborima. Bio je to velik poraz njezine stranke; do sada nezabilježen. Željezna kancelarka, u pravom smislu te riječi, ostala je na državničkoj razini svjesna da se nalazimo u neizvijesnim vremenima. Dobro zna Kancelarka da grčki problem može postati drama i aktualizirati pitanje opstanka eurozone. Španjolska može već sutra postati problem prema kojem će grčki problem izgledati tek blagi potres. Njemačka kao stožerna zemlja eurozone svjesna je svoje uloge ali i odgovornosti glede opstanka eurozone. I ne samo to. Gospođa Merkel zna da je njemačko gospodarstvo u teškim vremenima, integracija istočnonjemačkog gospodarstva, imala značajne benefite temeljem tek uspostavljene eurozone. Ugled i značaj Njemačke značajno bi bio umanjen ukoliko Grčka napusti eurozonu. Vjerovnici, od kojih je njemački financijski sustav značajan čimbenik, smanivši inozemni dug Grčkoj zapravo su pomogli svojim bankama da smanje nerješive rizike koje su godinama stvarale kreditirajući Grčku. Grčka kao dužnik ostala je, prema mišljenjima vjerovnika, u obvezi da uredno servisira svoje obveze prema inozemstvu, s jedne strane, i, s druge strane, da provede oštre restrikcije glede javne potrošnje. Pri tome se vjerovnici nisu zapitali kako je moguće u demokratskom procesu provesti tako oštre mjere štednje. Eventualni problemi u Španjoslkoj, kada će potrebna sredstva za sanaciju biti višestruko veća, otvorit će to pitanje. Naprosto radi se o pregovaranju vjerovnika i dužnika u kojem su do sada uvijek pobjedu postizali vjerovnici.

Eventualni izlazak Grčke iz eurozone, neki ekonomski analitičari smatraju, da nebi imao dramatičnih posljedica po eurozonu. Ja se ne slažem s tim mišljenjima. Euro nije nastao kao ekonomski već kao politički projekt, pa je i rješenje problema u eurozni moguće naći jedino političkim putem. Izlazak Grčke iz eurozone otvara mogućnost, recimo, kinezima da uz vrlo velik diskont postanu bitan čimbenik u Grčkoj. Dolazak kineza u Grčku otvara mnoga pitanja u EU, jednako kao i u SAD. To su aduti koje imaju grci.

Nadajmo se da će razum pobijediti kao što sam to argumentirao na mojoj zadnjoj radionici: „Fiskalni pakt – rješenje ili novi problem“ i koju ću zbog interesa poslovnih ljudi ponoviti 29. svibnja. Naime, izlazak Grčki iz eurozone mjenja odnose snaga u EU. Mnoge su zemlje tek na nagovor gospođe Merkel potpisale Fiskalni pakt. Njegova provedba bi izlaskom Grčke, blago rečeno, značajno umanjilo šanse njegove provedbe. Bez Fiskalnog pakta nije moguće održati euro kao nadnacionalni novac. Priče su za malu djecu analitički radovi koji dokazuju kako je učinkovitost grčkog gospodarstva daleko manja od, recimo, njemačkog. Kao da se to nije znalo prilikom uspostave eura. Naprosto su stvari funkcionirale u dobarim vremenima. U lošima greške u konsturkciji projekta eura pokazali su se u svoj svojoj veličini. I opet ponavljam ostale zemlje juga tek će biti priča o kojoj će valjati raspravljati i naći rješenje. Drugim riječima, pitanje je što će se dogoditi s eruozonom ukoliko je sutra napusti Španjoslaka, pa potom Portugal i na kraju jedna od članica G-8 Italija. Ne samo da neće biti eura već će bjesniti ekonomski rat na današnjem području eurozone.

To je samo jedan dio priče. Ne treba zaboraviti što su nam iznjedrile dvadesete godine proteklog stoljeća. Tko tvrdi da se slična priča neće ponoviti u nekim od navedenih zemlja. Varaju se oni koje misle da se povijest ne ponavlja. Upravo suprotno, oni koji ne uče iz povijesti osuđeni su da im se ona dogodi. Izbori u Grčkoj su pokazali da ekstremne stranke dobijaju iznad svih očekivanja glasove birača. Potpuno je nevažno što njihovi programi i iskazi nemaju nikakvog osnova. To u politici i nije važno. Posebno nije važno kada su teška vremena. Gospođa Merkel zna što se je dogotilo dvadesetih godina prošlog stoljeća u Njemačkoj. Zna da je Versailles i Velika ekonomska kriza iz kraja dvadesetih godina iznjedrila nacizam, koji je u formi fašizma već pustio korijene u Italiji. Španjolska i Portugal su više decenija imale diktatorske režime. Oni su bili odgovor na liberalizam koji je iznjedrio Prvi svijetski rat i stvorio pretpostavke Drugom svijetskom ratu. Današnji neoliberalizam mogao bi imati, ne bude li razuma, slične posljedice. Prema tome, u igri je veliki ulog. Ne bi bilo dobro da to vodeće zemlje izgube iz vida prilikom rješavanja ove svjetske financijske krize. Globalna kriza i globalno gospodarstvo funkcionira po načelu spojenih posuda. U ovom slučaju spojene posude predstavljaju sliku zajedničke nam sudbine.

Razmno bi rješenje moglo ići, po mome mišljenju, u dva pravca. Vjerojatniji je put da će zemlje vjerovnici u većoj mjeri respektirati probleme dužnika tako da će investirati, odnosno kupovati robu zemalja dužnika i tako dodatno globalizirati svijetsko gospodarstvo. Drugi je put da se postignu sporazumi u kojima će biti jasno precizirani preferencijali zemalja dužnika kao što sam to pokazao na Radionici: „Fisklani pakt – rješenje ili novi problem“.

Ministarstvo kulture

Skupština je dala prethodno mišljenje kako je izgradnja, odnosno izvođenje radova na području obuhvata višenamjenske poslovne zone „Shopping City Zagreb“ u interesu Republike Hrvatske. Naime, u spomenutoj zoni u Zaprešiću do sad je izgrađen trgovački centar West Gate koji zauzima tek četvrtinu obuhvata zone koja je u cijelosti komunalno opremljena. Daljnja realizacija gradnje planiranih građevina različitih namjena  (investicija vrijednosti cca 300 milijuna eura) onemogućena je zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa. Zakonom o izvlaštenju propisano je da se nekretnina može izvlastiti, kada je to potrebno radi izgradnje objekata ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske. Konačnu odluku donosi Vlada RH na prijedlog korisnika izvlaštenja, u ovom slučaju Shopping City Zagreba i Grada Zaprešića, po prethodno pribavljenom mišljenju Županijske skupštine.

Na sjednici su vijećnicima predstavljena izvješća o radu deset županijskih ustanova.

Na aktualnom satu vijećnike je zanimalo gdje se stalo s projektom izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpada uzmu li se u obzir posljednje izjave ministrice zaštite okoliša i prirode, Mirele Holy kako bi se broj centara za zbrinjavanje otpada u državi trebao smanjiti. Vijećnici su postavljali pitanja hoće li se i kada sanirati županijska cesta u Kosnici prema Domovinskom mostu; ima li županijska tvrtka Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije pripremljene projekte i na koji način ih planira financirati, te da li će se novim izmjenama županijskog Prostornog plana omogućiti izgradnja solarnih korektora na poljoprivrednim zemljištima. Vijećnici su postavljali pitanja o tijeku uređenja prostora ispod sportske dvorane O.Š. u Križu, hoće li se mijenjati stolarija i fasada na O.Š. u Svetoj Nedelji, te prema kojim kriterijima Županija raspoređuje financijska sredstva Zajednici športskih udruga i saveza Zagrebačke županije. Uz pitanja u kojoj je fazi natječaj za potpore za financiranje projekata i programa civilnih društava koje se bave zdravstvenim, socijalnim i društvenim djelatnostima, vijećnike je zanimalo koliko je Županija preko Regionalne razvojne agencije „povukla“ sredstava iz fondova EU, koliko se planira u ovoj godini izdvojiti sredstava za razvoj poduzetničkih zona, te hoće li se uspjeti provesti doneseni Plan energetske učinkovitosti za 2012. godinu itd….

Na sajmu Medicina i tehnika koji se već tradicionalno održava u prostoru Zagrebačkog velesajma, Hrvatska udruga medicinskih sestara predstavlja se javnosti, ali i struci Burzom znanja, edukativnim događajem koji obuhvaća radionice i predavanja za medicinske sestre i tehničare, te sve posjetitelje. Ovogodišnji 39. po redu Međunarodni sajam medicine, rehabilitacijske i laboratorijske opreme i farmacije održat će se od 17. do 19. svibnja a šesta po redu Burza znanja Hrvatske udruge medicinskih sestara prvog dana sajma, u četvrtak, 17. svibnja na temu kodeksa oblačenja (dressing code) u sestrinskoj profesiji.

Prepoznatljivost i profesija medicinskih sestara seže unatrag nešto više od sto godina i vrlo usko se veže uz ime Florence Nightingal. Pritom vrijeme kao da je stalo te još i danas ljudi misle kako medicinske sestre trebaju izgledati poput dame sa svjetiljkom. Što se u sestrinstvu promijenilo tijekom svih tih godina? Kakav je imidž medicinskih sestara danas? Koliko je javnost spremna mijenjati sliku o medicinskim sestrama te kakav je stav medicinskih sestara glavna je tema okruglog stola na ovogodišnjoj Burzi znanja.

Pozvani su stručnjaci iz različitih područja rada i djelovanja koji će govoriti o različitim aspektima uniforme medicinskih sestara - obzirom na funkcionalnost, izdržljivost, dojam, poruku koju pružaju, prepoznatljivost, cijenu i tržište uz naglasak na interakciju i uzajamnu komunikaciju između sudionika okruglog stola i publike.

Sudionici Okruglog stola su: Nenad Korkut, liječnik specijalist ortoped, a drugo područje interesa mu je stil i moda. Zenun Skenderi profesor, pri Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu te priznati znanstvenik i predstojnik Centra za razvoj i transfer tekstilnih i odjevnih tehnologija i modni dizajn koji će odgovarati na pitanja vezana uz funkcionalnost i kvalitetu materijala od kojih se izrađuju uniforme. Jasna Kralj se bavi razvojem i dizajnom korporativne odjeće već više od 20 godina i usko je specijalizirana za cjelovita rješenja korporativnog odijevanja, ona smatra da zaposlenici u izravnom kontaktu s ciljanim klijentima potvrđuju i naglašavaju snagu branda. Stoga je pomnim praćenjem zadovoljstva djelatnika i pažljivom analizom povratnih informacija i potrebno raditi na novim rješenjima radne odjeće. Romanita Milojević, predavač na Školi za medicinske sestre, u početku svoje karijere radila je kao medicinska sestra, a sada je istaknuta u području edukacije i obrazovanja unutar sestrinstva. Ona će govoriti o stavovima medicinskih sestara, koliko se mijenjaju pravila odijevanja u sestrinstvu i postoje li uopće neke propisane regulative vezane uz uniformu te je li naša uniforma zaštićena. Ljiljana Buhač,stručnjakinja na području komunikologije i prisutnima će govoriti o porukama koje šaljemo putem izgleda, što propisuje kodeks oblačenja u drugim profesijama i slično.

V. F.

Lutkice Barbie i Lego kocke najuspješnije su i najpopularnije igračke na svijetu. Neki će posjetitelji u izložbi moći naći i svoju omiljenu Barbiku iz djetinjstva i diviti se njezinoj mnogostranosti.

Barbie je moderna verzija lutke za oblačenje iz proteklih stoljeća, čak su postojale i u antičko doba. Ruth Handler, jedna od osnivača kompanije Mattel, imala je kćer Barbaru, koja se također igrala takvom lutkom. To je inspiriralu njezinu majku, da stvori trodimezionalnu verziju te lutke za oblačenje po zadnjoj modi i okićenu također najmodernijim dodacima. Lutka je dobila ime po kćeri Barbari, i tako je svijet dobio lutkicu Barbie, koja je prvi put predstavljena 9. ožujka 1959. godine na sajmu igračaka u New Yorku. Barbie s prihodom od 3,6 milijardi američkih dolara, najbolje je prodavana igračka svih vremena. Lutka Barbie na svijetu se proda svake tri sekunde.

Priča o Lego kockama počela je u Danskoj 1932 godine. Ole Kirk Christiansen je u Billundu, u južnom dijelu Danske, otvorio stolarsku radionicu za proizvodnju drvenih igračaka. U svojoj radionici organizirao je natječaj za najbolje ime, a na kraju je pobijedila njegova ideja: Lego – kombinacija danske fraze “LEg” in GOdt” (“igraj dobro”). Otprilike 15 godina kasnije, Christiansen je otkrio idealan materijal za proizvodnju igračka – plastiku. Bio je prvi u Danskoj, koji je kupio modelirani stroj i 1949. godine razvio prototip Lego kocke, koja još uvijek oduševljava djecu i odrasle. Kroz niz godina ta kocka razvila se u popularnu igračku, koju poznajemo i danas.

Izložba je proputovala već polovicu svijeta: bila je prikazivana u Lisabonu, Ateni, Solunu, Budimpešti, Bratislavi, Bukureštu, Varšavi, Münchenu, Hamburgu, Frankfurtu, Stuttgartu, Leipzigu, Beču, Mallorci i Ljubljani, a sada je konačno došla u Zagreb. Na izložbi je više od 1.000 eksponata.

K. K.

Spot je sniman u intimnoj atmosferi Autonomnog kulturnog centra Medika u Zagrebu, u društvu prijatelja benda i dragih ljudi koji su tijekom godina stajali uz Elemental.

Iako Elemental Malenom zatvara priču oko albuma "Vertigo", dobra je vijest da bend već punom parom radi na novim pjesmama!

M. R.

Outlet centar Sveta Helena u Donjoj Zelini pokraj Zagreba od 1. lipnja prestaje s radom. Vijest j eto objavljena na njihovim internetskim stranicama, na kojima kao glavni razlog za zatvaranje navode nezadovoljavajuću zakonsku regulativu o poslovanju outleta kao i nestabilno i nesavjesno tržište.
 

Popusti od 70 posto u gradu kao i u outletu

"U svijetu je koncept outleta poznat više od 20 godina i odlično je prihvaćen od kupaca, koji odjeću poznatih brendova mogu kupiti po izuzetno niskim cijenama, ali i brendova, koji se na taj način rješavaju zaliha neprodanog asortimana. Raspon sniženja trebao bi se kretati od 30 do 70 posto, ali za trgovce u Hrvatskoj ne postoje adekvatne zakonske regulative koje bi ih usmjerile da se drže tih iznosa popusta, da cijene artikala ne budu istovjetne onima u trgovinama u centru grada ili trgovačkim centrima te da asortiman nije iz aktualnih kolekcija, već prošlosezonskih. Na primjeru Outleta Sveta Helena ispostavilo se da nered na tržištu nije donio koristi ni kupcima ni trgovcima. U susjednim zemljama, gdje je tržište regulirano, situacija je potpuno drugačija", piše u priopćenju iz Outlet centra.

Direktorica Svete Helene, Dragana Bogan, kazala je tako da je neodgovornost kod poštivanja dogovorenih i potpisanih ugovornih uvjeta kroz dulje vremensko razdoblje ugrozilo održivost projekta zbog čega se ide u prenamjenu.
 

Nekoliko projekata prenamjene

U projekt Outleta Sveta Helena, koji je s radom počeo krajem 2008. godine, investirano je ukupno 27 milijuna eura. Centar je u vlasništvu Zelina centra jednako kao i zemljište od ukupno 150.000 četvornih metara, od čega je 13.000 četvornih metara prodajnog prostora već izgrađeno, dok je s Fazom II, koja nije pokrenuta, ukupna investicija trebala iznositi oko 45 milijuna eura. Uz prodajna mjesta koja su nudila više od 150 različitih modnih brendova, outlet je imao i druge sadržaje poput restorana, kafića, igraonice za djecu i sl.

Trenutno se razmatra nekoliko projekata prenamjene, a konačna odluka trebala bi biti donesena tijekom ove godine.

 

U povodu 9. svibnja, Dana Europe, Grad Vrbovec i Pučko otvoreno učilište Vrbovec organiziraju glazbeno-scenski program pod nazivom "Svi smo mi Europa". Program će se održati u srijedu, 9. svibnja u 10:00 sati na Trgu Petra Zrinskog. U programu sudjeluju: Dječji vrtić Vrbovec, Dječji vrtić Dobri, I. osnovna škola Vrbovec, II. osnovna škola Vrbovec, Osnovna glazbena škola Vrbovec POU Vrbovec, HKUD „Petar Zrinski“ Vrbovec te vrbovečke mažoretkinje. Okupljenim građanima bit će podijeljeni info-materijali o EU. U 13:00 sati u dvorani POU Vrbovec bit će održano predavanje Biserke Sladović iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova na temu: "Mladi i EU: studiranje, stipendiranje i zapošljavanje." Ulaz je slobodan, a očekuje se dolazak vrbovečkih srednjoškolaca i studenata koje zanima ova tema.

'Ja se nadam da mogu pomoći hrvatskom nogometu! Imam želje i volje i željan sam rada!. Nadam se da ćemo pomoći hrvatskom nogometu, da će biti izgradnje kampova i reformi, da će biti liga manja.

Ima dosta stvari koje ćemo morati izmijeniti, ali eto vrijeme će pokazati svoje i vidjet ćemo naše rezultate!', rekao je Davor Šuker gostujući u Jutarnjem showu Antene Zagreb. Zaključio je da nije sve tako crno te da ima i lijepih priča u hrvatskom nogomet poput Dinama u Ligi prvaka te finale kupa.

Suzdržan i odmjeren Šuker je bio i komentirajući kontroverze oko lika i djela Vlatka Markovića: 'On mi je bio trener! Zaista ne mogu reći, Nisam čovjek koji želi da pljuje i želi da sve bude na jednom pristojnom nivou i ja mu želim sreći i uspjeh na europskom prvenstvu, ali ipak idemo podvući neku liniju. Ajmo reći da u idućem statutu HNS – a stoji ograničenje koliko dugo može netko biti predsjednik. Da postoje neke granice!'.

Malo je manje suzdržan Šuker bio komentirajući jučerašnju izjavu Ćie Blaževića koji je gostujući na Anteni rekao da je Šukerova tragedija to što sam sebe smatra genijalcem. 'Neka drugi govore o tome jesam li genijalan ili ne. Mogao bi neke stvari reći o Ćiri ali ne želim! Uvijek sam se borio za istinu i ne želim je iskorištavati da bi mogao popljuvati drugoga! Ipak je Ćiro bio naš selektor, ipak je bio treći na svijet.

On je legenda i na tome ću ostati ! Želim mu veliku sreću, puno zdravlja i da bude trener u ligi petice'.

Šuker je na Antenu prije svega došao pozvati navijače na Maksimir kako bi bodrili svoj klub na subotnjoj utakmici protiv Splita kojom će obilježiti vrhunac Dana Dinama te rođendan kluba. Antena ovih dana ugošćava nogometne legende povodom Dana Dinama pa se Šuker osvrnuo i na godine koje je sam tamo proveo: 'U dinamu sambi dvije godine i zabio 34 gola. Volim statistiku. Kad god te netko napada onda se treba braniti statistikom. Volio bih stvarno da dođu navijači. Igramo mi stariji, bit će i ćelavih i debelih! Bit će zanimljivo!'.

Vidno razočaran odnosom klubova i navijača Šuker je nastavio: 'Praznih stadiona i dvorana ima i u drugim sportovima, ali se to riješilo. Dal su to ti pr – ovi? Taj marketing treba raditi. Navijače treba naviknuti da plate kartu. Danas ako mu daš 4 karte kaže što mu nisi dao 15. Treba ipak malo vidjeti zašto je nekad bilo da su stadioni bili puni, a zašto danas ne. Treba dogovoriti sastanke, razgovarati. Ne dopustivo je razmišljanje: ako nećemo dobiti naša prava bacat ćemo baklje. Navijač je da bodri! Može iskazati svoje negodovanje nedolaskom na stadion! Ali ne i da pravi nered i da onda ljudi zbog toga neće dovesti svoju djecu na stadion.

Moramo pomoći klubovima, ne samo Dinamu nego i cijelom hrvatskom nogometu da što više imamo navijača. Na tome treba raditi. To je naša formula za uspjeh hrvatskog nogometa!'

Uoči sutrašnjeg finala kupa protiv Osijeka govorio je jutros dinamov Davor Vida kojeg više od samog nogometa muči lokalpatriotizam: 'Teška je utakmica jer ipak je fnale kupa. Igrali smo prvu utakmicu 0:0. Igram protiv svojih bivših suigrača. To mi je malo čudno, malo teže, ali prešaltat ću se. Prešaltao sam se i u Osijeku. Vjerujem u svoju ekipu nadam se da ću osvojiti i drugi trofej ove godine!'

Dodao je i da jedva čeka Europsko prvenstvo u Poljskoj i Ukrajini. 'Imamo tešku grupu trebamo proći prvu utakmicu. Nju je najteže proći na svjetskom prvenstvu. Nadam se ta prva tri boda i nadam se da će nam Španjolci pomoći da natovare Talijane i da tu bude jedna naša prednost. Iako će biti teško nadam se prolazu u drugo kolo. Idemo korak po korak i ja se nadam jednom dobrom uspjehu!'

Šuker je ponudio još poneko još nekoliko rješenja za spas hrvatskog nogometa: 'Ulaganje u mlade uvijek vraća. Mislim da su neki klubovi kod nas instatno htjeli napraviti rezultat dovesti Brazilce dovesti Argentince. Uložiti 30 i zaraditi milijune.

To danas nije lako. Da je tako lako mi bi našli ovdje na radiju vaše rodbine, i napravili bi od njih jedno 10-ak 15 igrača zaradili neku lovu, ali to nije formula! Treba raditi dugoročno treba ulagati u škole.

Mislim da je Dinamo napravio rezultat. Prodati igrača nije jednostavno i nije lako na kraju krajeva. Zbog akademije u kojoj sam radio veliki problem u hrvatsko nogometu su roditelji. Oni su zaokupljeniji od djece. Djeca su zdrava i presretna što igraju treniraju i nasmijana su. Treba imati i trenere nasmijane. Trebamo ulagati i platiti adekvatan rad koji će ti se sutra vratiti, a sve ovo što ide 'gurni moga daj pomozi, imam jednoga koji igra koji je dobar, a na kaju ne završi ni u svojoj ulici'.

Šuker je za kraj otkrio i iznenađujući informaciju da mu je najdraži gol u karijeri 'rolanje protiv Koepkea u Munchesteru' te da je nakon glazbenog debija u duetu s Juliom Iglesiasom dobivao i druge glazbene ponude no da glazba ipak nije njegov sport.

N. R.

Spomenuto je zacrtano i Akcijskim planom hrvatskog turizma za 2011. godinu, pa je tako ove godine, prvi put nakon 50 godina, pripremljen novi, odnosno izmijenjeni Pravilnik o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za 2011./2012. godinu.

Nove izmjene odnose se, prije svega, na fleksibilnost početka nastavne godine (5. ili 12. rujna), različito trajanje zimskog odmora (dva ili tri tjedna) i proljetni odmor u tjednu prije blagdana Uskrsa - rečeno je na konferenciji za novinare, održanoj povodom predstavljanja Pravilnika, pripremljenog u suradnji Ministarstva turizma i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Mogućnost planiranja početka školske godine i trajanja zimskog odmora pritom je prvi put dana lokalnim zajednicama, odnosno hrvatskim županijama.

- Hrvatska treba 'turistički disati' od početka do kraja godine, a upravo smo ovakvim promjenama omogućili produženje turističke sezone,- rekao je ministar turizma Damir Bajs, podsjetivši kako su župani, koji će od sada donositi spomenute odluke, ujedno i čelni ljudi županijskih turističkih zajednica.

Da se dugo radilo na pripremi novog kalendara rada osnovnih i srednjih škola, naglasio je u nastavku ministar znanosti, obrazovanja i športa dr.sc. Radovan Fuchs te istaknuo kako je dobrobit djece pritom bila u prvom planu.

- O puno je čimbenika prilikom izrade trebalo voditi računa, od nastavnog plana i programa koji se nije mijenjao, ali se vodilo računa, između ostalog, o rasporedu državnih praznika i broju nastavnih tjedana, pojasnio je ministar Fuchs, dodavši kako su županije obavezne Ministarstvu dostaviti svoje odluke oko organizacije praznika do 1. lipnja ove godine.

Ovu su izmjenu Pravilnika s veseljem dočekali i organizatori putovanja, pa je predsjednik Udruge nezavisnih putničkih agenata Hrvatske (UNPAH) Zlatko Kukec rekao kako je riječ „o kalendaru kakvog putničke agencije priželjkuju već niz godina“. Pravilnik je pohvalio i potpredsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Zoran Pečarević, rekavši kako će koristi od novog kalendara imati i roditelji, osobito kada je riječ o uštedi novca.

[UPDATE: Link za download programa za backup ne radi, zbog opterećenja servera....očito su ljudi ovo ozbiljno shvatili]

Malena greškica koja se potkrala inžinjerima u Googleu uzrokovala je brisanje preko 150,000 računa na Gmailu,

Da budemo točniji, ne samog birsanja nego resetiranja računa, tako da su svi ti korisnici dobili prazne inboxe, očišćene kontakte, obrisane taskove.. i slično.

Iz Googlea se brane da se ova greška potkrala u samo 0,08% njihovih računa i da se trude maksimalno ispraviti tu pogrešku.

Ako niste među ovih 150,000 "sretnika" a Gmail vam služi za ozbiljne stvari a ne Facebook i ostale Spam mailove, onda Vam toplo prepourčam
Gmail Backup aplikaciju.

Iako backup, odnosno download svega sa Gmaila traje i traje, vi procjenite dali se isplati...dali će googleovo stručno osobilje uspjeti provratiti informacije, koliko često se ovo može očekivati (s obzirom da do sada nikad nije zabilježeno ništa slično)  vrijeme će pokazati.

Dogovor o postupku zapošljavanja hrvatskih sezonskih radnika u Njemačkoj potpisan je još 1992. godine i od tada je na snazi. Sporazumom su uređena prava boravka i rada hrvatskih radnika u Njemačkoj na sezonskim poslovima u poljoprivredi, ugostiteljstvu, šumarstvu i zabavnim parkovima. Hrvatski sezonski radnici su do 2005. godine mogli raditi najduže četiri mjeseca u kalendarskoj godini. 2009. je dozvoljen boravak zaposlenih sezonskih radnika u ugostiteljstvu i poljoprivredi produženo na šest mjeseci, a sezonskim radnicima u zabavnim parkovima na ukupno devet mjeseci godišnje.

Od 1. siječnja 2011. godine nema značajnih promjena i jedina prednost za državljane Hrvatske je ta što će na njemačkom tržištu biti više sezonskih poslova, obzirom da dosadašnji "sezonci" koji su  državljani osam istočnoeuropskih zemalja i novih članica Europske unije (Estonija, Letonija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska i Slovenija), od 15. svibnja mogu u Njemačkoj obavljati bolje plaćene kvalificirane poslove. Suradnica Njemačke agencije za rad Susanne Schnieber objašnjava: “Agencija za rad ima sklopljen Sporazum o zapošljavanju sezonskih radnika samo sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Time je sezonsko zapošljavanje u Njemačkoj odobreno samo za državljane Hrvatske, ali ne i za radnike iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Te zemlje su takozvane 'treće zemlje', što znači da nisu članice Europske unije niti Europskog ekonomskog prostora.”

 I bolja mjesta, ako nema kandidata iz EU

Mogućnost zapošljavanja u Njemačkoj imaju i hrvatske medicinske sestre i tehničari na temelju dva sporazuma o zapošljavanju i to: kao “gostujući radnici” u trajanju od 12 do 18 mjeseci za osobe od 18 do 40 godina starosti, sa i bez položenog stručnog ispita radi usavršavanja i učenja njemačkog jezika. Drugi sporazum odnosi se isključivo na medicinske sestre i tehničare s položenim stručnim ispitom ili priznatim srednjoškolskim obrazovanjem za njegovatelja na duže ili neodređeno vrijeme, što važi i za osobe starije od 40 godina. Kada je riječ o zapošljavanju visokokvalificirane radne snage kao što su liječnici i informatičari iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, važi sljedeće pravilo:

"Dozvola za rad u Njemačkoj biće im dana samo u slučaju da za to slobodno radno mjesto nisu zainteresirani privilegirani kandidati, odnosno državljani jedne od zemalja Europske unije”, upozorava Schnieber.

 Novinari, sportaši, umjetnici, manekeni...

Posebno pravilo vrijedi i za novinare. Ukoliko od njemačke vlade dobiju akreditaciju za izvještavanje,  za prijavu boravka u Njemačkoj nije im potrebna suglasnost Agencije za rad.

Postoji još nekoliko zanimanja za koja vrijedi takvo pravilo. To su sportaši, umjetnici, manekeni i fotomodeli, ukoliko u Njemačkoj poštuju određene uvjete. Tako na primjer, osobe i njihovi suradnici koji zadrže stalno mjesto boravka u svojoj matičnoj zemlji mogu u Njemačkoj održavati svoja naučna predavanja, kulturne i sportske priredbe najduže tri mjeseca u jednoj kalendarskoj godini. Isto vrijedi i za umjetnike koji u Njemačkoj sudjeluju na festivalima, muzičkim i kulturnim manifestacijama ili na snimanju filmskih i televizijskih produkcija. Profesionalni sportaši i treneri, stariji od 16 godina, moraju biti angažirani u jednom od njemačkih sportskih klubova, a klub je dužan isplaćivati bruto-plaću iz koje se onda može plaćati pedeset posto troškova za zakonom utvrđeno mirovinsko osiguranje. U slučaju manekena i fotomodela, poslodavac je obavezan prijaviti Agenciji za rad takve strane suradnike  prije nego što započne snimanje. 

Autorica: Selma Filpović

Odg. ur.: A. Šubić

Tim povodom pripremili su slijedeće: Tekst pjesme 'Tajno moja', koji će biti ispisan makedonskom ćirilicom, kaligrafskim pismom. Poznata umjetnica iz Slovenije Katarina Rojc ovom prilikom napraviti će remek djelo, koje su članovi fan cluba sami osmislili. Prvo slovo same riječi Tajno - T (Toše) i jedna glazbena nota izrađeni su od 24 karatnog zlata, a upravo ti isti članovi kaligrafiju će uručiti obitelji Toše Proeskog. Spomenar koji je rukom rađen, a u kojem će se nalaziti poruke članova foruma, biti će odnesen u Kruševo zajedno s 30 bijelih ruža.

Internacionalni Toše Proeski Fan Club u dogovoru sa Međunarodnom fondacijom Toše Proeski financirati će izradu ograde u ulici Toše Proeski, u Kruševu. U istoj ulici nalazit će se i notni zapisi pjesme 'Tajno moja' izliven u željezu.

Fan Club također se uključio u akciju Zaštitnik drveta u Labirintu umjetnosti u Ljubljani. Tu će se naći još jedno stoljetno drvo, uz platane u Beogradu koje će biti čuvar vječne uspomene na Tošu. Od 287 stabala kanadske čuge u Ljubljani, jedno će biti zasađeno u nekoliko narednih dana. Ispred njega nalazit će se pločica s imenom zaštitnika drveta, a glasit će: Zaštitnik drveta - za Tošu Proeskog. Više o tome možete pogledati na www.labirint-umetnosti.si/slo/park

Ove godine fan club po prvi puta je uključen u program tradicionalnog humanitarnog koncerta, koji će se održati danas, 25. siječnja u Skopju. Za vrijeme koncerta bit će prikazan prilog o humanitarnom radu fan cluba, koji već treću godinu na taj način čuva uspomenu na Tošu Proeskog.

www.hitportal.hr

Foto: FAMA

"Sindikalni čelnici glume vrtne patuljke HDZ-a, a jedini pravi referendum biti će izbori", izjavio je Damir Kajin na tiskovnoj konferenciji u Hrvatskom saboru. Kiajin je na pressici izjavio kako je dogoivor premijerike Jadranke Kosor sa sindikalnim čelnicima "obmana 720 tisuća građana koji su potpisali zahtjev za referendum i pogodovanje HDZ-u koji se nada da će na taj način izborno profititirati."
"Prodali su pravo na prosvjed na Markovu trgu za sitne sinekure, a time im svoj obraz", poručio je Kajin, govoreći o sindikalnim čelnicima. Potpredsjednik IDs.a također je ustvrdio kako je "Europa protiv referenduma o pristupu prije parlamentarnih izbora."
"Referendumski dogovor, odnosno sindikalni pakt s HDZ-om pretvara u opasnu igru, ali i demistficira sindkalne lidere. Nakon izbornog poraza HDZ-a će biti okupiran samim sobom, pa možda neće imati vremena
za političke intrige. Ovaj sporazum otkriva da su stranka "podlih namjera" i zato trebaju ići na povijesni remont. Nakon politike svaki tjedan rebalans jedan, poslije izbora vodit će politiku svaki tjedan referendum jedan, a sve se to može prometnuti i u praksu "svaki tjedan optužnica jedna".
Damir Kajin je komentirao i navodnu rekonstrukciju Vlade: "Dok su ministri, svi su sigurni. Kada su van stroja, onda su lovina. Zato neće bioti promijena ministara koji su uiplteteni u afere. Eventualno će netko zamijeniti Đurđu Adlešič, ili Božu Biškupića. Prava rekonstrukcija u HDz-u dogodit će se po porazu HDz-a, kada će mnogi odstupiti."
Kajin je najavio mogućnost slovenske blokade pristupnih pregovora s EU zbog neuspjeha oko Ljubljanske banke. "Na kraju će se sve svesti na to da će Hrvatska preuzeti povrat i neprenesene štednje, u vrijednosti
300 milijuna maraka s kamatama, kao što je to učinila s prenesenom štednju."

Da ne okolišam puno, nemam vremena.

Ej, ako ti nije problem, skini mi sa grbače Miru Škorić. Kako ti nije žao da je guraš u 'prljav posao' da bi ti glumila kurac i zvezdu koja je 'iznad toga'?! (Ako već glumataš facu, pozajmi joj kintu da vrati dugove). Mislim, posle 15 godina prljavog rata protiv mene, kako ti ne dosadi?! Ti uvek imaš neku 'Miru Škorić' koja me umesto tebe napada, da bi ti ispala 'dama koja se ne prepucava po novinama, i koja ne odgovara na prozivke'. I ja te razumem. Nisi ti ni dama, ni mudra. Daleko od toga. Samo seljački lukava. U to ime, ja nemam problem da odgovaram na pitanja o tebi i da ti izgovaram ime. Prosto, nemam tu vrstu seljačkog kompleksa. Mogu bez straha i razmišljanja da izgovorim bilo čije ime! Ti moje ne možeš javno, ali ne zato što si fina, već zato što imaš problem sa mnom. Znaš da bih te u javnoj razmeni rečenica 'pomela', sa sve 'sokom od đusa', 'pet sina' i tri padeža koja koristiš. To bi bio 'tužni hepi end' za tebe, kako ti inteligentno znaš da kažeš.

Da upoznam malo naciju sa nekim detaljima o našem nazovi odnosu: prvo sam zbog tebe trpela Arkana (mada, ko ga od svih nas nije trpeo). Zbog Arkana, novinari se nisu usuđivali da napišu nešto lepo o meni. Znao se šablon - za Jecu loše, za Cecu - dizanje u nebesa. Iako, realno, ti to ne zaslužuješ, al ajde, snalažljiva si. Život je borba, a parola je - snađi se. Ali, zar ti nije bilo trulo dok je Arkan šamarao Minimaxa zato što me je branio od vas dvoje? Hmm? Mislim, stajala sam tu…nisi pokušala da sprečiš…Ali, da… opet stari odgovor - to je uradio Arkan - ne Ceca. Nije šija nego vrat. Onda su došla ubijanja. Prvo Arkan,a onda Zoran. Ubijeni su na najstrašniji način. Jedan zato što je bio najopasniji kriminalac, a drugi? E sad dolazimo do problema! Naravno, da bih se ja uprljala, za Zorana su pisali da je bio krimos, opasan,itd. Tim tvojim prijateljima novinarima nisi naravno došapnula da čovek NIJE IMAO POLICIJSKI DOSIJE. Naravno, zašto bi? Ali u tvom blatu ja nikad neću biti. Ne zaboravimo da mi je otac častan policajac…ah, da… to ti nisi zaboravila. Onda su na red došli 'Zemunci' i ti na čelu stola, sa sve idiotskim šeširom. Vedrila si i oblačila, narodski- kurčila si se sa tim ubicama. Ali to je bila tvoja odluka, koja nema veze sa mnom. Malo sutra! Mene i mog oca su SAMO čuvali specijalci, a vozili smo se u blindiranim kolima! Zbog?!( Ah,da…ti nemaš nikakve veze sa KUMOM Legijom, Zvekijem, Šiptarom…to što ti iz kuće nisu izbijali, PA BOOŽEEE,imaš pravo da se družiš,nevinašce moje). Mada, da se ne lažemo, da su hteli, smaknuli bi nas kao glinene golubove. Pa ubili su SRPSKOG PREMIJERA, bez većih problema, zar ne? I opet - kakve veze 'jadna Ceca' ima sa tim?

Šmrc, šmrc, jadnaa Cecaa… Marš! Brate, ja ubice u kuću ne puštam, kafu im ne kuvam, ne pušim im! Ubice bre i ne poznajem! Naravno,onda su te 'nevinu' odveli u pritvor, dok su tvoja deca 'gladovala i tugovala' bez majke! Svi se sećamo tih NADREALNIH tekstova! Čuj, deca gladovala u Arkanovoj vili od dva miliona, i to krvava dva miliona!? Ne, sva srpska deca su gladovala, tvoja su bila sita! I sve to ne bi imalo veze sa mnom da nisu izlazili naručeni i plaćeni tekstovi u kojima si se ti opisivala kao velikomučenica, a ja kao bezdušnica koja otvara šampanjac zbog tvog hapšenja! Sećam se tekstova u kojim je opisano kako se ja radujem tvojoj nesreći, kako si nepravedno odvojena od dece, i to samo zato što si moja konkurencija?! Pisali su plaćenici razne nebuloze, da te je uhapsio moj otac, itd. Zašto to nikad nisi demantovala? Evo ja ću reći umesto tebe - zato što ti je to odgovaralo. Ali ovaj narod nije lud. O ukradenim ogrlicama koje nisi vratila, neću ni da govorim. Javno si mi oca prozvala da laže i najavila tužbu! Sećaš se, bilo je na svim naslovnim stranama, sa sve imbecilom Palmom koji te je branio i klevetao mog oca. Sestro, gde je tužba?! Ustvari, gde je ogrlica? Hahahaha! Eh,kad pomislim na poslednjih 15 godina, ispada da sam pola života provela braneći se od tebe i tvojih. Samo što ljudi to ne znaju, znamo ti i ja. Vidi, kako se ne umoriš? Ja sam jako umorna. Čak sam te pustila da mi isečeš tortu na Svetovoj žurci! Hahaha! Meni je bila dovoljna jubilarna naslovna. E da, obukla si se kao k..ac! Ništa od mene za sve ove godine nisi naučila. Povuci napadače, Mire, plaćene novinare (ovi poslednji naručeni tekstovi kako si me oduvala, A NISI ČAK NI ODRŽALA KONCERT, u Skoplju, je baš… bezveze, možeš ti to bolje). A i vreme je da se stavi tačka. Jel ok to? Sjaši.

P.S. I ne gledaj moj DVD sa koncerta please, tek će te to razljutiti, najebala sam, hahaha… bolje se malo potrudi oko publike… tri sijalice i dve haljine više ne prolaze)

www.karleusa.blogspot.com

Hrvatska banka za obnovu i razvitak zaključila je Ugovore o okvirnom kreditu sa sedam poslovnih banaka koje će sudjelovati u provedbi Programa kreditiranja razvoja malih i srednjih poduzetnika uz potporu EU, a to su Banco Popolare Croatia d.d., Centar banka d.d., Hrvatska poštanska banka d.d., Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d., OTP banka Hrvatska d.d. i Partner banka d.d.

Temelj za zaključivanje ovih ugovora je Ugovor o kreditu na iznos od 20 milijuna EUR koji je HBOR zaključio s njemačkom razvojnom bankom Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW). Radi se o već drugoj kreditnoj liniji koju HBOR provodi u suradnji s KfW-om, Europskom komisijom i Razvojnom bankom vijeća Europe, s ciljem financiranja mikro, malih i srednjih poduzetnika i to u svrhu samozapošljavanja, osnivanja obrta i trgovačkih društava, modernizacije i proširenja već postojećeg poslovanja i povećanja broja radnih mjesta. Program je namijenjen financiranju osnovnih i/ili obrtnih sredstava, a u sklopu programa odobravat će se dvije vrste kredita. Mikro krediti u vrijednosti najviše do 30.000 EUR u kunskoj protuvrijednosti koji se u cijelosti mogu koristiti za ulaganja u osnovna i/ili obrtna sredstva. Poček je u ovom slučaju do 1 godine, a rok otplate je do 7 godina uključujući poček. Druga vrsta kredita je investicijski kredit koji se odobrava u vrijednosti najviše do 250.000 EUR u kunskoj protuvrijednosti, a koristi se za financiranje osnovnih sredstava. Obrtna sredstva se u ovom slučaju mogu odobriti do 30 posto od iznosa ulaganja u osnovna sredstva koja se financiraju iz kredita. Poček je kod ovog kredita 2 godine, a rok otplate je do 10 godina uključujući poček.

Kamatnu stopu za krajnjeg korisnika utvrđuje poslovna banka u ovisnosti o kvaliteti klijenta te ponuđenih instrumenata osiguranja.

„Veliki interes obrtnika i malih poduzetnika za mikrokreditima te uspjeh koji je polučio naš prijašnji program mikrokreditiranja, putem kojeg smo podržali 326 projekata u iznosu od oko 112 milijuna kuna, rezultirali su uvođenjem ovog novog programa. Dugogodišnji rad HBOR-a omogućio je mnogim hrvatskim poduzetnicima pokretanje novih kvalitetnih projekata i razvoj poslovanja. Uvjeren sam da će ovi novi krediti omogućiti hrvatskim poduzetnicima daljnji razvoj i napredak.", rekao je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev.

-Dali je stvarno ova naša jadna Hrvatska korumpirana ? Iz dana u dan slušamo o mitu i korupciji , kako se hvataju „velike ribe“. Samo te „ ribe“ izaći će iz mreže za par godina i zadržati cijelo bogatstvo koje su uz blagoslov politike uzeli.

-Dobro kaže naš predsjednik Josipović da treba nedozvoliti da Hrvatskom ovlada mafija. Borba protiv korupcije u kojoj se mora uključiti cijela nacija. No to nije lako jer nažalost svoje krake korupcija je pružila u sve dijelove društva od sudstva,školstva,zdravstva i politike.

-Suzbijanje korupcije je nužan preduvjet pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji, a u borbi protiv korupcije nedostaje učinkovita mjera antikorupcijske politike. Treba stalno naglašavati važnost suzbijanja korupcije zbog općeg prosperiteta Hrvatske, a ne samo u kontekstu budućeg članstva u Europskoj uniji.

-U Hrvatskoj treba suzbiti političku korupciju koja pronevjera novca u političkom sustavu zemlje, od netransparentnosti novčanih tokova u politici što omogućava privatnom sektoru da kupi politički utjecaj na pravni sustav države da neučinkovito procesuira i time štiti kaznena djela korupcije. Spriječiti utjecaj na zakonodavnu vlast da legalizira povoljniji tretman za pojedine interesne skupine.

-Na žalost u Hrvatskoj je nedostatak političke volje najizrazitije se očituje u izostanku konkretnih odlučnih akcija kaznenog progona počinitelja korupcijskih djela čime je moguće u kratkom roku potaknuti promjenu pozitivne svijesti javnosti o štetnosti korupcije i vratiti povjerenje u institucije. Samo takvim načinom može se uspješno boriti protiv korupcije u našem društvu .

Iako je hrvatski vinarski sektor, posebice u Istri, a nešto manje u drugim dijelovima zemlje, napravio najveći iskorak u kvaliteti u domaćoj poljoprivredno-prerađivačkoj industriji, još uvijek nije spreman za iskorak u investicijske fondove. Naime, čak ni činjenica što su ovogodišnju berbu grožđa dočekali s punim podrumima vina - jer je domaća proizvodnja vina veća od potrošnje - nije potaknula vinare da se riješe skupih kredita koji će mnoge upropastiti. Ne samo vinarsko-vinogradarski sektor, nego bilo kakva proizvodnja ne može izdržati kamate već od pet posto, a one su u poljoprivredi veće i od 10 posto. S druge strane, investicijski fondovi, koji se polako dižu nakon kolapsa tržišta otprije nekoliko godina, mogli bi ući u vinske podrume, kupiti vrijednu robu, koja je sad jeftina, i čekati bolja vremena, a vino je bolje što je starije. Sličnu praksu - da posuđeni novac vraćaju kroz prodaju vina, a kamate pokrivaju s nekoliko butelja vrhunskog vina godišnje - imaju i europski vinari. No, dok se u zemljama EU-a bogato potiče krčenje starih vinograda, u Hrvatskoj još nije poznato koliko zapravo ima vinograda. Naime, vikendaši u središnjoj Hrvatskoj 'zaboravili su' prijaviti vinograde pa vinogradarski katastar nije završen. Sreća u nesreći je što imamo sve više kvalitetnih vina, a još uvijek malo vrhunskih, koja se redovito s međunarodnih smotri vraćaju nagrađena. Ipak, dokazanu kvalitetu, posebice na domaćem tržištu, ne prati odgovarajuća reklama. Naime, vino je po zakonu hrana i može se nesmetano reklamirati. Što znači dobra reklamna kampanja, ali i prihvatljiva cijena, najbolje se vidi kod potrošnje piva koja, u prosjeku, nekoliko puta nadmašuje potrošnju vina.
Uz to, ugostitelji beru vrhnje jer nerijetko je kvalitetno vino u restoranu skuplje od dobre hrane. Vinske fešte u Istri, gdje je gotovo svaki vikend Martinje, pokazuju da istinski ljubitelji vina ne žale potegnuti iz Zagreba, ali i Italije i Slovenije, na dane otvorenih vinskih podruma. To je lice, a naličje u teškom suživotu vinara i bankara.

Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je prije mjesec dana odluku kojom se i stranim državljanima omogućava povratak imovine oduzete u nacionalizaciji, pa tako i 'esulima', izbjeglim Talijanima čije pitanje godinama već opterećuje odnose Italije i Hrvatske.

Svi 'esuli' koji su dobili 'otpis' iz jugoslavenskog državljanstva, bez obzira na državljanstvo koje danas imaju moći će zatražiti naknadu za povrat imovine nacionalizirane nakon Drugog svjetskog rata, pojasnio je predsjednik Hrvatskog Sabora Luka Bebić u utorak, nakon susreta s predsjednikom Donjeg doma talijanskog Parlamenta Gianfrancom Finijem:

„Odlukom Vrhovnog suda omogućuje se svima onima koji nisu dobili obeštećenje ranijim sporazumima da to pokrenu, bez obzira na nacionalnost i odakle su“, kazao je Bebić.

Godinama se tvrdilo kako je pitanje 'esula' riješeno jugoslavensko-talijanskim sporazumima prema kojima je Italija, umjesto ratne odštete, bivšoj Jugoslaviji trebala isplatiti naknadu za imovinu izbjeglim Talijanima, ali svi su se ti državni sporazumi, kaže književnik i publicist Milan Rakovac, prebijali 'preko leđa' građana, bez obzira s koje strane granice.

„Dakle, prognanici, kako sami sebe nazivaju emigranti iz ovih krajeva, i oni koji su optirali i oni koji su bježali, oni koji su otišli kasnije, oni koji su prognani, sve se njih zajedno već 50 godina u Italiji politički, medijski i povijesno tretira pod tim nazivom 'esuli'. Među njima je i skupina ljudi, ne znam koliko tisuća njih, ali vrlo brojna skupina, koji su ostali izvan tih sporazuma između Jugoslavije i Italije o, budi rečeno, 'prebijanju uzajamnih dugovanja'. Na njih se ovo odnosi, a ne na sve zajedno, dakle, na cijelu populaciju 'esula' koji su otišli iz ko zna kojih razloga“, pojašnjava Rakovac.

Više od 1.000 zahtjeva

Od hrvatske samostalnosti, strani su državljani podnijeli 4211 zahtjeva za povratom oduzete imovine, nakon 1945., pa bi, prema nekim procjenama, Hrvatska za odštetu trebala isplatiti čak milijardu kuna, oko 140 milijuna eura. Što se 'esula' tiče, zasad su zaprimljena 1.043 takva zahtjeva talijanskih državljana.

Povjesničar i akademik Petar Strčić upozorava da je pitanje 'esula' vrlo osjetljivo i slojevito i da u isplaćivanju naknada treba biti oprezan, kako naknadu ne bi dobili i oni koji su kuće i posjede u Istri i Dalmaciji stekli nakon 1918-e istjerivanjem Hrvata, Mađara i Nijemaca i drugih koji su tamo živjeli.

"Jer, poslije 1918. je stotinjak tisuća Hrvata, Slovenaca, Austrijanaca, Mađara, Čeha, Slovaka i dr. istjerano iz područja Istre i susjednih krajeva, u vrijeme talijanske okupacije. Dio tih njihovih posjeda i kuća je njima bio oduzet, a dio jako jeftino (u bescijenje) prodat tadašnjim doseljenicima iz Kraljevine Italije. Treba, dakle, razlikovati te dvije situacije – doseljavanje do 1918. i nakon tog vremena. To su velike razlike. Kako će se odlučivati, ne znam, ali smatram da se sva nacionalizirana imovina, ako je stečena sasvim pošteno, zakonito, a ne silom i fašističkim zakonima, mora vratiti i o tome nema diskusije“, kaže Strčić.

Ali, ponavlja akademik Strčić, svaki slučaj treba posebno razmotriti i riješavati.

„Evo, javljaju se tako s raznih strana svijeta potomci nekih ustaških vrhovnika i traže povrat ili naknadu za nacionaliziranu imovinu svoje obitelji. Situacija je vrlo neugodna, jer oni nisu svjesni da njihovi roditelji tijekom Drugog svjetskog rata nisu mogli u tako kratkom vremenu i tako lako postati milijuneri, a prije toga nisu ništa imali. Treba pošteno svima vratiti, ali ići od slučaja do slučaja i točno vidjeti o čemu se radi“, smatra Strčić.

Talijanskog šefa Parlamenata primila je u Zagrebu i hrvatska premijerka Jadranka Kosor, a burno je dočekan i u Zajednici Talijana u Puli gdje je izrazio zadovoljstvo što je Vrhovni sud Republike Hrvatske otvorio postupak za povrat imovine 'esulima', nazivajući to 'odlukom europskih dimenzija.'

No, zbog njegova dolaska oštro su prosvjedovali istarski antifašisti, podsjećajući na njegovu još donedavnu postafšističku orjentaciju, tražili da se ispriča za zločine talijanskih fašista, a neki su vidjeli simboliku i u samom datumu dolaska Finija u Pulu, 21.rujna, točno na dan Mussolinijeva posjeta Puli prije 90 godina.

Evo što je o tome na Hrvatskoj televiziji kazao dugogodišnji dopisnik Jutarnjeg lista iz Rima Inoslav Bešker:

„Ni Fini nije više ono što je bio prije 20 godina, a kamoli ono što je bila stranka koju je njegova stranka nasljedovala.Fini je zaista postao liberal i zaista borac za ljudska i manjinska prava i ja tu ne bih vidio nikakvu provokaciju.