Pitanje “esula” za Hrvatsku je vrlo osjetljivo

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Od hrvatske samostalnosti, strani su državljani podnijeli 4211 zahtjeva za povratom oduzete imovine.

Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je prije mjesec dana odluku kojom se i stranim državljanima omogućava povratak imovine oduzete u nacionalizaciji, pa tako i 'esulima', izbjeglim Talijanima čije pitanje godinama već opterećuje odnose Italije i Hrvatske.

Svi 'esuli' koji su dobili 'otpis' iz jugoslavenskog državljanstva, bez obzira na državljanstvo koje danas imaju moći će zatražiti naknadu za povrat imovine nacionalizirane nakon Drugog svjetskog rata, pojasnio je predsjednik Hrvatskog Sabora Luka Bebić u utorak, nakon susreta s predsjednikom Donjeg doma talijanskog Parlamenta Gianfrancom Finijem:

„Odlukom Vrhovnog suda omogućuje se svima onima koji nisu dobili obeštećenje ranijim sporazumima da to pokrenu, bez obzira na nacionalnost i odakle su“, kazao je Bebić.

Godinama se tvrdilo kako je pitanje 'esula' riješeno jugoslavensko-talijanskim sporazumima prema kojima je Italija, umjesto ratne odštete, bivšoj Jugoslaviji trebala isplatiti naknadu za imovinu izbjeglim Talijanima, ali svi su se ti državni sporazumi, kaže književnik i publicist Milan Rakovac, prebijali 'preko leđa' građana, bez obzira s koje strane granice.

„Dakle, prognanici, kako sami sebe nazivaju emigranti iz ovih krajeva, i oni koji su optirali i oni koji su bježali, oni koji su otišli kasnije, oni koji su prognani, sve se njih zajedno već 50 godina u Italiji politički, medijski i povijesno tretira pod tim nazivom 'esuli'. Među njima je i skupina ljudi, ne znam koliko tisuća njih, ali vrlo brojna skupina, koji su ostali izvan tih sporazuma između Jugoslavije i Italije o, budi rečeno, 'prebijanju uzajamnih dugovanja'. Na njih se ovo odnosi, a ne na sve zajedno, dakle, na cijelu populaciju 'esula' koji su otišli iz ko zna kojih razloga“, pojašnjava Rakovac.

Više od 1.000 zahtjeva

Od hrvatske samostalnosti, strani su državljani podnijeli 4211 zahtjeva za povratom oduzete imovine, nakon 1945., pa bi, prema nekim procjenama, Hrvatska za odštetu trebala isplatiti čak milijardu kuna, oko 140 milijuna eura. Što se 'esula' tiče, zasad su zaprimljena 1.043 takva zahtjeva talijanskih državljana.

Povjesničar i akademik Petar Strčić upozorava da je pitanje 'esula' vrlo osjetljivo i slojevito i da u isplaćivanju naknada treba biti oprezan, kako naknadu ne bi dobili i oni koji su kuće i posjede u Istri i Dalmaciji stekli nakon 1918-e istjerivanjem Hrvata, Mađara i Nijemaca i drugih koji su tamo živjeli.

"Jer, poslije 1918. je stotinjak tisuća Hrvata, Slovenaca, Austrijanaca, Mađara, Čeha, Slovaka i dr. istjerano iz područja Istre i susjednih krajeva, u vrijeme talijanske okupacije. Dio tih njihovih posjeda i kuća je njima bio oduzet, a dio jako jeftino (u bescijenje) prodat tadašnjim doseljenicima iz Kraljevine Italije. Treba, dakle, razlikovati te dvije situacije – doseljavanje do 1918. i nakon tog vremena. To su velike razlike. Kako će se odlučivati, ne znam, ali smatram da se sva nacionalizirana imovina, ako je stečena sasvim pošteno, zakonito, a ne silom i fašističkim zakonima, mora vratiti i o tome nema diskusije“, kaže Strčić.

Ali, ponavlja akademik Strčić, svaki slučaj treba posebno razmotriti i riješavati.

„Evo, javljaju se tako s raznih strana svijeta potomci nekih ustaških vrhovnika i traže povrat ili naknadu za nacionaliziranu imovinu svoje obitelji. Situacija je vrlo neugodna, jer oni nisu svjesni da njihovi roditelji tijekom Drugog svjetskog rata nisu mogli u tako kratkom vremenu i tako lako postati milijuneri, a prije toga nisu ništa imali. Treba pošteno svima vratiti, ali ići od slučaja do slučaja i točno vidjeti o čemu se radi“, smatra Strčić.

Talijanskog šefa Parlamenata primila je u Zagrebu i hrvatska premijerka Jadranka Kosor, a burno je dočekan i u Zajednici Talijana u Puli gdje je izrazio zadovoljstvo što je Vrhovni sud Republike Hrvatske otvorio postupak za povrat imovine 'esulima', nazivajući to 'odlukom europskih dimenzija.'

No, zbog njegova dolaska oštro su prosvjedovali istarski antifašisti, podsjećajući na njegovu još donedavnu postafšističku orjentaciju, tražili da se ispriča za zločine talijanskih fašista, a neki su vidjeli simboliku i u samom datumu dolaska Finija u Pulu, 21.rujna, točno na dan Mussolinijeva posjeta Puli prije 90 godina.

Evo što je o tome na Hrvatskoj televiziji kazao dugogodišnji dopisnik Jutarnjeg lista iz Rima Inoslav Bešker:

„Ni Fini nije više ono što je bio prije 20 godina, a kamoli ono što je bila stranka koju je njegova stranka nasljedovala.Fini je zaista postao liberal i zaista borac za ljudska i manjinska prava i ja tu ne bih vidio nikakvu provokaciju.